Grupa 'Inicijativa Sveti Stefan' objavila je na Instagramu snimku plaže te se osvrnula na cijenu najma ležaljki koja na ovom dijelu crnogorske obale doseže čak 240 eura. Prema njihovu tumačenju, tako visoka cijena nije određena prvenstveno zbog zarade od dnevnog najma, već bi iza nje mogla stajati znatno šira poslovna strategija povezana s ekskluzivnošću lokacije i okolnih nekretnina. 'Kada se cijene ležaljki podignu na apsurdnih 240 eura, stvarni cilj zakupca uopće nije zarada od njihova dnevnog iznajmljivanja, već dugoročni marketing i zaštita resursa', tvrde iz Inicijative.
Smatraju da izrazito visoka cijena u praksi ograničava broj posjetitelja na plaži, čime se istodobno stvara dojam privatnosti i ekskluzivnosti. Upravo bi takav ambijent, prema njihovu mišljenju, mogao biti važan adut pri prodaji luksuznih apartmana na tom području. 'Kada investitor prodaje skupe apartmane, ključni prodajni adut je ‘privatna’ ili ‘poluprivatna’ plaža. Visoka cijena ležaljki šalje poruku budućim kupcima da će plaža ispred njihove zgrade ostati prazna, mirna i rezervirana isključivo za njih', navode.
Iz Inicijative pritom povlače usporedbu s osjetno pristupačnijom cijenom najma. Tvrde da bi, primjerice, cijena od 50 eura privukla znatno veći broj kupača, zbog čega bi plaža tijekom turističke sezone svakodnevno bila popunjena. 'Kada se apartmani završe i usele prvi bogati gosti, investitor im mora jamčiti slobodno mjesto u prvom redu uz more u bilo koje doba dana. Zato su i postavljene cik-cak, kako bi svaki set imao pristup moru', stoji u objavi.
Posebno se osvrću i na publicitet koji posljednjih dana izaziva cijena od 240 eura. Ocjenjuju kako priča o jednoj od najskupljih plaža na crnogorskoj obali sama po sebi predstavlja snažan marketinški alat za luksuznu destinaciju. 'Stvaranjem mita o ‘najskupljoj plaži na obali’, investitor besplatno dobiva golem medijski prostor. To automatski privlači profil kupaca nekretnina koji traže statusni simbol i izolaciju od masovnog turizma', poručuju.
Takva situacija, upozoravaju, istodobno izaziva nezadovoljstvo dijela lokalnog stanovništva i turista koji smatraju da im se pristup atraktivnom dijelu obale, iako formalno nije zabranjen, visokim cijenama praktički ograničava. 'Otuda i opravdan bijes lokalnog stanovništva i običnih turista jer se javno dobro, odnosno morska obala, praktički privatizira kroz ekonomske manipulacije', navodi Inicijativa.
Na kraju su kritizirali i sporazum te postupanje predstavnika crnogorske Vlade uključenih u pregovore. Smatraju da moguće dugoročne posljedice takvog modela nisu dovoljno uzete u obzir. 'Sporazum je površan i, koliko se nama čini, pregovarači u Vladi nisu ni uzeli ovu ‘pravnu zamku’ u obzir, što automatski otvara pitanje kompetentnosti tih osoba da odlučuju o najvrjednijim, pa i najskupljim resursima Crne Gore', zaključuju u objavi.
Otvori KEKS Pay
