Od početka sljedeće godine na zgradi litavskog veleposlanstva u glavnom gradu Letonije Rigi, bit će izvješena i hrvatska zastava. Bit će to znak da u istom prostoru sjedi i hrvatski diplomat. Prvi je to put da Hrvatska s jednom državom dijeli prostor veleposlanstva, što je praksa koju već dugo i uspješno provode skandinavske države. Pritom nijedna država ne gubi ni djelić svog suvereniteta ni učinkovitost, ali zato troškovi misije drastično padaju. Tako će – umjesto da plaćaju najamninu ili kupe prostor za diplomatsko predstavništvo – jedini troškovi Hrvatske u Rigi biti telefon i internet.
Dobra suradnja
Dijeljenjem veleposlanstava pojačava se nazočnost u državama u kojima ne postoje predstavništva, kao što je slučaj s Hrvatskom u Letoniji, koja je do sad bila nerezedencijalno pokrivena iz Švedske. Diplomatska nazočnost u Letoniji važna je jer ta država od 1. siječnja preuzima šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU pa je ugovorom između MVP-a Hrvatske i Litve, odakle je – što je kuriozum – i suprug hrvatske ministrice Vesne Pusić – dogovoreno da za to vrijeme veleposlanstvo Litve ugosti hrvatskog predstavnika. Bit će to mlađi diplomat iz Ministarstva vanjskih poslova koji će biti akreditiran pri hrvatskom Veleposlanstvu u Švedskoj. Troškovi MVP-a se svode na minimum – uz telefon i internet koji će se plaćati Litavcima, trebat će izdvojiti još samo za plaću i smještaj za diplomata. Iz MVP-a objašnjavaju da je ugovor između Hrvatske i Litve nastavak dobre suradnje dvaju ministarstava, od zajedničkog Twinning light projekta, preko brojnih konzultacija, pa se pregovara i o formi zajedničkog korištenja prostora i u drugim državama radi uštede. Osim Litve, s drugim državama se ne pregovara o sličnim aranžmanima.
Razni modeli
Hrvatska je svojedobno zatražila od Finske da izvide postoji li mogućnost takvog aranžmana za neke glavne gradove izvan Europe, najviše u Aziji, a nedavno je i austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz u Zagrebu spomenuo mogućnost takve suradnje. Suradnja država u zajedničkim veleposlanstvima pragmatična je i konkretna. Postoje različiti modusi suradnje, a sve ovisi o tome kako se države dogovore. Suradnja je u rasponu od toga da veleposlanstvo “domaćina” predstavniku druge države iznajmi sobu do toga da veleposlanstvo obavlja i neke od konzularnih poslova za koje ne postoji ograničenje Bečkom konvencijom. Ušteda je znatna, ali se na taj način izbjegava i zatvaranje predstavništava, što nikada ne bude dobro primljeno u državi iz koje se povlači misija te se koristi i za dnevnopolitičke obračune, kao što je prije nekoliko godina bilo slučaj u Sloveniji nakon što je Švedska zatvorila svoje veleposlanstvo.
>> Ulazak u EU nije pomogao: Vratili smo se u 2007.
I sve to samo da imaju opravdanje za osnivanje zajedničkih veleposlanstava sa srbijom.. Nikad ne spavaju i nikada ne staju....