Šibenik je grad o kojem danas svi pričaju. Što je najzaslužnije za promjenu imidža i percepcije grada i koliko se ona promijenila zadnjih godina?
Percepcija grada Šibenika se zaista značajno promijenila u posljednjih četiri ili pet godina. Za tu priču najzaslužnija je valorizacija povijesne, kulturne i nacionalne baštine u našem gradu. Grad Šibenik je na temeljima svoje bremenite i vrlo interesantne povijesti europskim novcem valorizirao i stavio u funkciju svoje nasljeđe te time počeo mijenjati percepciju samog sebe.
Naravno da je tome pridonijela i globalna promjena načina ekonomskog funkcioniranja, turizam je imao veoma značajnu ulogu te se Šibenik vrlo spretno u zadnjih četiri ili pet godina pozicionirao na turističkoj karti.
U kojem smjeru želite da se grad dalje razvija i što je to što vas koči da se projekti mnogo brže realiziraju?
Šibenik je zbog svojeg prijašnjeg koncepta razvoja nekoć bio isključivo industrijski grad, baziran na teškoj bazičnoj industriji koja mu je bila ograničavajući faktor u turističkom razvoju i percepciji. Domovinskim ratom i ostvarenjem samostalnosti dolazi do potpune dezintegracije teške industrije, djelomično zbog rata, ali prije svega zbog činjenice da takva gospodarska djelatnost više nije imala budućnost na prostoru Šibenika, a bih rekao i čitave Republike Hrvatske.
U tom svojevrsnom praznom prostoru Šibenik se okrenuo novom tipu gospodarstva temeljenom na malim i srednjim poduzetnicima te se u tom razvoju pokazao veoma uspješnim. Šibenik trenutno preko 30 posto svojih prihoda bazira na gospodarskoj djelatnosti orijentiranoj na malo i srednje poduzetništvo.
Ključan faktor u tom segmentu je i industrijska zona Podi koja je potpuno komunalno opremljena, spojena na sustav odvodnje i pročišćavač otpadnih voda te u njoj posluje tridesetak tvrtki s preko 1.300 zaposlenih.
Kruna izlaska Šibenika iz gospodarskih problema je ponovno aktiviranje proizvodnje aluminija ulaskom strateškog partnera slovenskog Impola i izradi strategije razvoja aluminijske proizvodnje u Šibeniku. Time se oživila proizvodnja aluminija u valjaonicama na hladnom i toplom valjaoničkom stanu s ciljem izrade ljevaoničkih dijelova za automobilsku industriju.
Povezano s time i naša luka je dobila drugačiju svrhu i namjenu – fosfate kao dominantni pretovarni teret zamijenili su upravo aluminijski blokovi koji predstavljaju takozvani „čisti teret“. Obzirom na postojeći koncept razvoja Impol aluminija sa sigurnošću možemo reći da je Šibenik vratio krunu grada aluminijske industrije u Republici Hrvatskoj s jasnom vizijom daljnjeg napretka što je svakako promijenilo gospodarsku sliku u gradu i županiji.
Portal Gradonačelnik.hr stavio je Šibenik u najuži izbor gradova po kvaliteti života za mlade obitelji. Što sve grad čini da mladi ostanu u gradu i da mu se vraćaju?
Meni je drago da smo ušli u užu konkurenciju najboljih gradova po kvaliteti života za mlade obitelji, iako ja volim kazati kako je statistika majka svih pametnih odluka ali i majka svih krivih shvaćanja i zaključaka. Imali smo priliku čitati kako su sve te demografske odluke odnosno poticaji sa ciljem zadržavanja mladih ljudi često populističke naravi i s time slažem.
Ipak, Šibenik je krenuo drugačijim putem, bez populističkih odluka, ali s dugoročnim odlukama koje mijenjaju uvjete života mladim obiteljima.
U našem konceptu stvaranja uvjeta za mlade obitelji krenuli smo jednostavnom logikom – prvi i temeljni preduvjet je ljudima osigurati radno mjesto na neodređeno vrijeme što smo omogućili kroz gospodarstvo i turizam.
Drugi preduvjet je osigurati uvjete za pristojno stanovanje. Naša logika bila je vođena idejom da takvo stanovanje mora biti ostvareno kroz kupnju vlastitog stana i osiguravanje vlastitih kvadrata po cijeni manjoj nego što je cijena prosječnog podstanarstva u Šibeniku što smo i realizirali kroz poticanu stanogradnju.
U proteklom razdoblju tako je veoma uspješno završen projekt gradnje POS-ovih stanova. Ovdje je važno napomenuti kako smo kroz javne pozive imali preko 400 zainteresiranih mladih obitelji što predstavlja svojevrsnu moralnu obavezu prema njima – to je poruka tih 400 obitelji da žele živjeti i raditi u gradu Šibeniku.
Treći preduvjet je briga, odnosno pomoć u podizanju obitelji. Trudimo se olakšati skrb mladih obitelji o djeci gradnjom jaslica te gradnjom novih i obnovom postojećih vrtića. Na to su pridodani različiti elementi poticaja za prvorođeno, drugorođeno i trećerođeno dijete i subvencioniranje cijene vrtića.
Četvrti preduvjet je briga za naše školarce. Grad Šibenik nastoji organizirati jednosmjenski rad škola te osigurati cjelodnevni boravak za svu djecu za koju njihovi roditelji iskažu interes. U principu, naš sustavni pristup vođen je logikom života jedne prosječne obitelji, a krunom svega smatramo upravo obrazovane.
Šibenik je također odlučno krenuo k osiguravanju uvjeta za visoko obrazovanje. Uz jačanje Veleučilišta koje u ovom trenutku ima četiri dodiplomska i dva specijalistička studija, uspješno smo realizirali i projekt prvog sveučilišnog studija – jedinog dislociranog studija Sveučilišta u Zagrebu.
Također, razvijamo i projekt drugog i trećeg sveučilišnog studija. Kroz studentski servis osigurali smo kvalitetni smještaj studentima i uspješno aplicirali projekt studentskog doma čiji početak realizacije očekujemo krajem ove ili u prvim mjesecima iduće godine.
Sabrano u jednoj rečenici – zapošljavanje, uvjeti stanovanja i školovanje djece najjače su demografske mjere i Šibenik to radi zaista dobro. Ne služimo se populističkim mjerama i ne bježimo od načina na koje dalje možemo pomoći mladim obiteljima.
Cijene kvadrata rastu. Što je s projektom POS i koliko mladih je na listi čekanja danas za te stanove?
U skoro godinu dana smo uspješno realizirali otprilike 150 stanova POS-a na Šubićevcu, a ovih dana očekujemo da će od strane APN-a biti objavljen novi javni poziv za nove stanove. Gradska administracija će nastaviti s gradnjom stanova po modelu POS-a dok god ne osiguramo i ostvarimo ambicije i posljednjih s gore spomenute liste koja sada broji oko 300 mladih obitelji.
Nekada je grad imao dvije velike tvornice- TEF i TLM. Gdje je danas glavnina radnih mjesta?
Šibenik se potpuno prestrukturirao po čemu može biti dobar primjer u Republici Hrvatskoj te je danas glavnina radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu. Do 90-ih godina Šibenik je jako velik broj svojih zaposlenih imao u velikim tvrtkama baziranih na modelu realsocijalizma – govorimo o TLM-u koji je imao pet do šest tisuća zaposlenih, TEF-u koji je imao nešto više od 1.500 zaposlenih i Šibenki koja je imala preko 3.000 zaposlenih.
Jasno je da takve tvrtke nisu mogle opstati i došlo je do njihovih prestrukturiranja. Plod toga bio je jedan veoma težak period, djelomično uzrokovan i Domovinskim ratom u kojem je Šibenik bio de facto na prvoj liniji obrane, u kojem su preko noći prelomljene te velike korporacije. Ipak, danas u gospodarstvenoj slici Šibenika 98,5% svih gospodarskih subjekata čine upravo mali i srednji poduzetnici sa samo dva velika gospodarska subjekta od preko 400 zaposlenih. U ovom trenutku Šibenik na svojem administrativnom području ima 19-20 tisuća radnih mjesta što je blizu predratnih pokazatelja.
Šibenik je ipak turistički grad. U staroj gradskoj jezgri, ali i izvan nje niknuli su brojni apartmani. Ljudi su digli kredite da ih urede, izgrade. Strahujete li od mogućeg sloma tržišta?
Ne strahujem, Šibenik je po tom pitanju poseban. Naša stara gradska jezgra najveća je na Jadranskoj obali s bogatom povijesti, Šibenik je grad koji ima dva zaštićena spomenika UNESCO-a, jedan od samo pet u cijelom svijetu. Valorizirali smo povijesno i kulturno nasljeđe kroz vrlo interesantan model upravljanja preko javne ustanove „Tvrđava kulture Šibenik“, a uz to razvijamo i visokosmještajne kapacitete visokih standarda.
Primjera radi, 2013. godine Šibenik je imao samo jedan mali hotel u centru grada s tri zvjezdice a u ovom trenutku ih ima pet visoke kategorije koji među ostalim nude smještaj i bogatijoj klijenteli. Ogromna prednost grada je njegova izuzetno duga obalna linija i cilj nam je napraviti jedinstveni plažni pojas koji bi se prostirao de facto od Srime kod Vodica na zapadu do granice općine Primošten na jugoistoku.
Istovremeno radimo na sustavu infrastrukture te je plan da u cijelom obalnom pojasu svi objekti budu spojeni na kanalizacijski sustav, odnosno sustav pročišćavanja otpadnih voda. Nadamo se da će do kraja godine započeti i druga faza projekta aglomeracije Šibenik vrijednog preko 400 milijuna kuna.
U konačnici, Šibenik ima sjajnu mogućnost disperzije svojih turista i nismo orijentirano isključivo na staru gradsku jezgru. Želja nam je nastaviti razvijati prepoznatljivost putem projekta povezivanja fortifikacijskih sustava žičarama i inovativnim načinom prolaska kroz dvostruki bedem eskalatorima. Također, osim širenja turizma u smjeru istok-zapad plan nam je proširiti ponudu i u smjeru sjever-jug razvojem projekta „Hrvatski centar koralja Zlarin“ te valorizacijom danilske kulture pretkršćanskog doba u zaleđu Šibenika.
Hoće li grad dizati cijenu boravišne pristojbe?
Boravišnu pristojbu ćemo prilagođavati i vjerojatno ćemo se odlučiti na prilagođene cijene ovisno o kojem dijelu Šibenika pričamo. Tamo gdje je ponuda već zagazila u prekapacitiranost pristojba će biti veća. Tamo gdje na ovom širokom pojasu kojeg želimo razviti procijenimo da ljudima treba pomoć, pristojba će biti niža. Mi doživljavamo tu mogućnost financijskog opterećenja privatnih iznajmljivača kao regulatorsku snagu lokalne samouprave – tamo gdje ih trebamo ograničiti ići ćemo s visokom cijenom, a gdje ljudima treba dati poticaj tu ćemo biti blagonakloni.
Šibenik je i grad tvrđava. Dvije su uređene, kada će i sv. Ivan i koji će sve sadržaj biti ponuđeni na njoj?
Za Tvrđavu sv. Ivana uskoro će biti objavljen natječaj za izvođača radova. S tim projektom postojao je svojevrsni problem – s jedne strane uvjeti koje su postavili konzervatori i arheolozi, s druge strane tip natječaja na temelju kojeg je odobren europski novac i oživljeno građevinsko tržište u Republici Hrvatskoj.
Dovoljno je kazati da je procijenjeni iznos građevinskih radova za projekt „Revitalizacija tvrđave sv. Ivana“ tijekom projekta porastao za 25 do 30 posto. Zbog novonastale situacije morali smo troškovnike prilagoditi novim uvjetima na tržištu, zatim sve to prilagoditi uvjetima financiranja strukturnih europskih fondova i sretan sam što mogu reći da smo pri kraju cijele te akcije.
Dakle, Tvrđava sv. Ivana uspješno je preprojektirana, određene su realne cijene i krećemo u natječaj za izvođača radova. Nismo si htjeli dozvoliti da već objavimo natječaj, stvorimo ugovorni odnos i zatim se suočimo s činjenicom da nemamo dovoljno novaca što bi sve dionike u procesu dovelo u neugodnu situaciju s obzirom na Zakon o javnoj nabavi i obavezama preuzete preko strukturnih europskih fondova. Dobru lekciju naučili smo prilikom realizacije projekta sv. Mihovila, Tvrđava Barone realizirala je veoma lako i uspješno te i treća šibenska tvrđava ide ka svojoj realizaciji.
Koliko je za Šibenik doista značio ulazak Hrvatske u EU?
Možemo slobodno reći da nije europskog novca ne bi bilo ni Šibenika kakav je danas. Niz projekata realiziran je upravo europskim novcem koji je u prvom redu išao za revitalizaciju nacionalne kulturne baštine. Na osnovu toga izgradili smo uspješnu pozitivnu priču o Šibeniku što je gradsku upravu i administraciju stavilo u zaista povoljan položaj po pitanju turizma, ali i gospodarstva.
U raznim fazama razvoja i razgovora imali smo kontakte s raznim gospodarstvenicima koji nemaju doticaj s turizmom ali imaju doticaja Šibenikom. Ponosan sam što smo u zadnjih 4-5 godina zaista promijenili percepciju o gradu i njegovim žiteljima što je to zajednički uspjeh svih onih koji žive i rade u Šibeniku.
Krećete s gradnjom podzemne garaže u centru grada, na Poljani. Šibenčani strahuju od gužvi i mnogi drže da je garažu trebalo graditi u Dragama?
Kao što smo pokazali u posljednja dva mandata, ova je gradska vlast pokrenula niz različitih projekata koji imaju značaj za Šibenik i njegove građane. Iznimka nije niti projekt podzemne garaže na Poljani, koji je sada pažljivo strukturiran i kao takav provediv. Podzemna garaža na Poljani u ovom obliku rješenje je važnog infrastrukturnog problema s parkirališnim kapacitetima u gradu, ali i prilika za povratak Poljane Šibenčanima kao centralnog gradskog trga kakav je bio nekada.
Također, Grad Šibenik ne odustaje od projekta tzv. prstena garaža jer trendovi koji slijedimo jednostavno definiraju i kretanja odnosno potrebe stanovnika u kontekstu prometa u mirovanju.
>> Pogledajte video žustre rasprave Plenkovića i Marasa u Saboru:
Ma je li to ovaj burić što je bio u skoro svim strankama počevši od skh-a!? Pravi plenkovićev hdz-ovac... demokršćanin....veći od kuščevića