U Hrvatskoj je najzastupljenije onečišćenje zraka lebdećim česticama PM10 (čestice čiji je aerodinamički promjer manji od deset mikrometara), posebno u kontinentalnom dijelu zemlje, te prizemnim ozonom u priobalju. Tijekom prošle godine prekoračenja graničnih vrijednosti za PM10 zabilježena su u aglomeraciji Zagreb te u industrijskim zonama u Sisačko-moslavačkoj županiji i Brodsko-posavskoj županiji, ponajviše u hladnijem dijelu godine zbog utjecaja kućnih ložišta i prometa.
Priobalje bez prekoračenja
U priobalju prekoračenja nisu zabilježena, što se djelomično pripisuje meteorološkim razlikama. Prekoračenja benzo(a)pirena u lebdećim česticama zabilježena su u mjernoj mreži Grada Zagreba i na postaji Slavonski Brod-1. Prekoračenja srednje godišnje vrijednosti za lebdeće čestice PM2.5 nisu zabilježena. Sažetak je to novog izvješća "Kvaliteta zraka u Europi za 2025. godinu" koje je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Onečišćenje zraka smatra se najvećim rizikom za zdravlje ljudi kada je riječ o okolišnim temama, a uzrokuje kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Smanjuje se kvaliteta života, a dolazi i do smrtnih slučajeva.
Izvješće donosi ocjenu kvalitete zraka na temelju podataka s ukupno 35 mjernih postaja državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te 51 mjerne postaje jedinica područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba, jedinica lokalne samouprave i mjernih postaja onečišćivača. U 2025. godini ciljna vrijednost za prizemni ozon prekoračena je u zonama Istra i Dalmacija, a prag obavješćivanja četiri puta na postaji Pula Fižela. Prag upozorenja nije prekoračen.
Za dušikov dioksid, ugljikov monoksid, sumporov dioksid, benzen i metale u česticama zrak je u 2025. godini bio prve kategorije na svim mjernim mjestima, objavilo je Ministarstvo. Prekoračenja sumporovodika zabilježena su u Zagrebu i Rijeci, a merkaptana na mjernoj postaji Karepovac-2 u mjernoj mreži Grada Splita. Prekoračenje ukupne taložne tvari izmjereno je na mjernoj postaji Opuzen 2.
"Promatrajući razdoblje od 2013. do 2025. godine, uočava se postupno poboljšanje kvalitete zraka i sukladnost s ciljevima zaštite okoliša, iako su prekoračenja PM10, benzo(a)pirena i ozona i dalje prisutna. Trend razina onečišćenosti srednjih godišnjih vrijednosti i broja dana s prekoračenjem granične vrijednosti za lebdeće čestice PM10 u 2025. godini u skladu je s vrijednostima zabilježenima tijekom prethodnog desetljeća, izuzev 2022. i 2023. godine kada je zabilježen blagi pad. Trend razina onečišćenosti srednje godišnje vrijednosti za dušikov dioksid prikazuje oscilacije srednje godišnje vrijednosti kroz godine, no uglavnom su ispod propisane granične vrijednosti, osim u Zagrebu, gdje je srednja godišnja vrijednost u pojedinim godinama prekoračivala graničnu vrijednost", zaključuju u Ministarstvu.
Potrebne ciljanije mjere
Unatoč postojećim mjerama i obvezi donošenja akcijskih planova u zonama i aglomeracijama u kojima su zabilježena prekoračenja graničnih i ciljnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku, poboljšanja kvalitete zraka nisu dovoljno brza. Stoga su, napominju, potrebni dodatni napori i učinkovitije, ciljanije mjere, s posebnim naglaskom na glavne izvore onečišćenja.
U izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o stanju okoliša za prošlu godinu evidentiran je znatan napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka, ali navodi se i da ukupno stanje okoliša u Europi nije dobro, osobito stanje prirode, koja se i dalje suočava s degradacijom, prekomjernim iskorištavanjem i gubitkom bioraznolikosti.
"Iako je postignut napredak, stanje našeg okoliša jasan je poziv na poduzimanje daljnjih mjera za smanjenje onečišćenja, obnovu prirode i zaštitu bioraznolikosti. Moramo preispitati vezu između okoliša i gospodarstva te na zaštitu prirode gledati kao na ulaganje, a ne trošak. Zdrava priroda temelj je zdravog društva, konkurentnog gospodarstva i otpornog svijeta, zbog čega EU nastavlja raditi na ispunjavanju obveza u području zaštite okoliša", izjavila je Jessika Roswall, povjerenica za okoliš, otpornost vodoopskrbe i konkurentno kružno gospodarstvo.
Teška željeznička nesreća kod Rijeke: Teretnom vlaku otkazale kočnice, 11 vagona završilo u provaliji