– Netko drugi to radi puno bolje – odgovara Ivan Gerštmajer Zelember na pitanje zašto u vinskome podrumu njegove obitelji nema suhih vina te zašto su se opredijelili uglavnom za bijele sorte grožđa od kojih zahvaljujući kasnoj berbi dobivaju slatka vina po kojima su i prepoznatljivi. Ovaj 35-godišnji agronom iz Zmajevca, sela deset kilometara udaljenog od Mađarske i pet od Srbije, četvrta je generacija jedne od najstarijih baranjskih obitelji vinogradara i vinara. Poznat po svome humoru i britkom jeziku, njegov djed Mihalj obiteljsku vinsku priču uspio je izdići nakon mirne reintegracije kada su u podrum u Zmajevcu počela zalaziti brojna poznata imena iz tadašnjeg javnog života.
Baš kao i nekoć, Gerštmajerovi i danas žive isključivo od proizvodnje grožđa i vina, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje je unatrag jedanaest godina preuzeo Ivan, nastojeći modernizirati i unaprijediti proizvodnju vina, no ne i povećati je jer smatra da bi time dobio kvantitetu, a izgubio kvalitetu. Ponudu svog vinotočja nadopunio je smještajem u dvije kuće za odmor u selu. Jedna je uređena uz pomoć fondova EU, a druga je u reformatorskom surduku, u obnovljenom starom podrumu. Ivan organizira i vođene ture i vinske degustacije u podrumu iz 1845., ukopanom u zemlju i neobzidanom, a uz prethodnu najavu minimalno četiri osobe mogu na domaćinstvu uživati u lokalnim baranjskim specijalitetima.
FOTO Zmajevac: OPG Gerštmajer Zelember Ivan– Od malih nogu bio sam s ocem i djedom u vinogradu tako da uopće nije bilo upitno hoću li se nakon završetka fakulteta u Osijeku vratiti kući. Nije mi ni padalo na pamet ići drugdje. Uostalom, bilo mi je lako doći tu i nastaviti s onim što je netko drugi već godinama stvarao. Ja sam samo tu da sve podignem na višu razinu. Zahvaljujući ocu i djedu, sve je već stvoreno. Radim ono što volim i s ljubavlju. Jer ako nema ljubavi, nema ni napretka, ni dobrog grožđa ni lijepog vina – kaže Ivan koji se u svome selu skrasio sa suprugom i kćeri.
Bez obzira na generacijski jaz i prepirke između primjene novih i starih tehnologija u procesu proizvodnje vina, najveći oslonac u poslu njemu je 75-godišnji otac Mihalj. Obitelj pod vinogradima ima oko 13 hektara, uglavnom starih između 70 i 80 godina, na kojima uzgajaju osam sorti grožđa. Najviše je graševine, no tu su i chardonnay, traminac, rajnski rizling, sivi i bijeli pinot te od crnih sorti cabernet sauvignon i frankovka: – Tradicionalno grožđe beremo dosta kasno tako da su sva vina s ostatkom šećera i uglavnom su tu polusuha, poluslatka i slatka vina. Mnogi nam zamjeraju što nemamo suhih vina, ali mi radimo ono što mislimo da najbolje znamo, a i naši kupci su to tako i prepoznali. Crne sorte radio je moj djed Mihalj koji je u svojoj 92. godini teškom mukom meni prepisao svoj vinograd, pa sam ja nastavio tu tradiciju, ali to su male količine crnog vina koje ostavljamo za svoje kupce i koje mi popijemo tijekom godine – kaže Ivan.
Djed mu je u 92. godini jedva prepustio vinograd, a Ivan se nakon fakulteta vratio kući: 'Nije mi ni padalo na pamet otići'U razvoju gospodarstva posljednjih godina pomogli su mu fondovi EU pa je tako uspio unaprijediti proizvodnju i kvalitetu vina, zamijeniti dio starih vinograda mladim, nabaviti suvremenu mehanizaciju... Ukupna vrijednost investicija bila je 250.000 eura, a udio potpora kretao se od 50 do 100 posto. – U planu imam novu prijavu na natječaj kako bih mogao podići pogon za preradu sjemenki grožđa i hladnim prešanjem proizvesti ulje dok bi mljevenjem napravio brašno od sjemenki grožđa – govori Ivan.
Godišnje se na njegovu gospodarstvu proizvede između 30 i 40 tisuća litara vina. Na kućnom pragu proda se oko 90 posto. Ivanovo vino dostupno je i u nekima od baranjskih restorana. U samom podrumu gdje gosti dolaze degustirati Gerštmajerova vina nalaze se i butelje iz 2000. godine, odnosno prve berbe nakon mirne reintegracije, kada se obitelj vratila kući. – To su izložbeni primjerci. Kad ljudi kažu da je vino bolje što je starije, to je uglavnom laž. Bijela mogu stajati do četiri godine, no najbolje ih je piti od godine do godine, crna su na vrhuncu u šestoj godini. Kasnije su uglavnom dobra za salatu – podučava vinar Ivan Gerštmajer Zelember.
Protiv hrkanja je najbolj prije spavanja popiti dvije čaše razrijeđenog domačeg vinskog octa.