Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Financijska agencija dobila je od države još jedan monopolistički posao – isključivo u njezinim regionalnim centrima provode se predstečajne nagodbe.
Socijalni motiv
Način na koji država i dalje protežira Finu izaziva reakciju dijela poduzetnika koji se pitaju treba li nam takva Fina, odnosno – je li ona na tržištu ili nije? Kritičari tvrde da slična institucija ne postoji nigdje osim u Hrvatskoj te da je jedini razlog njezina održavanja na životu onaj socijalni jer zapošljava više od 4000 ljudi.
U Fini, naravno, tvrde drukčije. – Iako smo u državnom vlasništvu, Fina posluje isključivo na tržišnom principu. Uspješno poslujemo s bankama, HNB-om i brojnim poslovnim subjektima. Također smo partner državi na području javnih financija gdje smo proveli nekoliko sveobuhvatnih i ključnih projekata – kazali su nam u Fini. Slično su nam odgovorili i u Hrvatskoj udruzi banaka: – Fina je poduzeće u državnom vlasništvu koje posluje na tržišnom principu.
No, Đuro Popijač, bivši ministar gospodarstva koji je u Fini radio 22 godine, od čega dvije godine (od 2002. do 2004.) kao predsjednik njezine uprave, misli drukčije.
– Ne može se reći da je Fina na tržištu čim postoji zakon koji definira poslove kojima se smije baviti samo ta agencija. Primjerice, već su dobili poslove s ovrhama, a sada i predstečajne nagodbe – napominje Popijač koji je u nekadašnju Službu društvenog knjigovodstva došao 1982. Tijekom godina SDK je doživio niz promjena. Nakon osamostaljenja mijenja ime u Zavod za platni promet i pod njime posluje desetak godina. Sukladno napucima MMF-a, ZAP je 2002. ukinut, a platni promet tada preuzimaju poslovne banke. Kao pravni sljednik osnovana je Fina, a Popijač postaje prvi predsjednik uprave.
– Takva je Fina trebala biti samo prelazno rješenje, priča je trebala završiti drukčije. Postojao je elaborat o reformama, cilj je bio razdvojiti tržišni dio od državne agencije. Trebalo je nastaviti s reformom Fine, što se na žalost nije dogodilo – kaže Popijač. Plan je bio ostaviti jedan servis za državu, ali i nastaviti se baviti “cash handlingom”, u čemu je Fina tada držala više od 90% tržišta.
– Za svog sam mandata nabavio 49 blindiranih vozila koja su, koliko vidim, i danas na cesti, no u tom se smjeru kasnije nije nastavilo. Bili smo lider na tržištu, a sada su se i drugi razvili. Ključno je bilo zadržati “cash handling”, dakle razne poslove manipulacije, obrade novca, trezorsko čuvanje, što su preuzele poslovne banke i privatne zaštitarske tvrtke. Iako je bilo planirano da i Fina i HNB izgrade svoj “cash-centar”, to se nikada nije učinilo. Kad sam 2004. otišao, došla je nova garnitura koja nije nastavila s reformama – kaže Popijač. U međuvremenu je nekoliko banaka sagradilo svoje trezore, što je sada nemoguće nadoknaditi.
Otprilike u isto vrijeme kad i Popijač, kasniji ministar i glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca, u SDK, preteči Fine, 1984. se zaposlio još jedan akter javne scene – Krešimir Sever, današnji lider Nezavisnih hrvatskih sindikata.
– Cinično je pitanje treba li nam Fina – pa itekako nam treba! Štoviše, Fini treba proširiti ingerencije, kadrovski je ojačati, otvoriti prema tržištu i privatnom sektoru, a ne samo prema radu s državom – kaže Sever i podsjeća i da su se zaposlenici Fine prije desetak godina odrekli rasta plaća samo da Fina preživi. Tvrdi da Fina nije nikakav specifikum te da slične institucije postoje posvuda, samo pod drugim imenima, kao što je primjerice “sustav obračunskih zavoda”...
– Za ukidanje Fine zalažu se upravo oni koji sebe vide u tom poslu. Njima previše kontrole ne odgovara jer se u mutnoj vodi love najdeblji somovi – slikovit je Sever. Kaže da “Fina nije politička institucija iako se događa da se uprave mijenjaju promjenom vlasti, što je loše”.
– Sustav nekadašnjeg SDK bio je odlično postavljen, a najveći mu je grijeh što je smišljen u Jugoslaviji. Zato je razoren, a sada ga se želi do kraja uništiti. Traži se da sve poslovanje prijeđe u privatne ruke, što nije dobro. Da je SDK ostao, imali bismo danas puno manje nepravilnosti jer je ta služba podrazumijevala inspekcije, revizije, nadzor nad platnim prometom _ kaže Sever i zaključuje: – Zbog liberalizacije platnog sustava sada svatko radi što hoće, zato je zavladalo neplaćanje, a plaće se isplaćuju bez uplaćenih doprinosa.
Ministarstvo šuti
Đuro Popijač podsjeća da su 2002. ZAP i tadašnja kontrola isplate plaća i doprinosa ukinuti na inzistiranje tadašnjeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića. Na nedavnom sastanku s nekoliko članova Vlade i predstavnika sindikata današnji ministar financija Linić najavio je da će ići korak dalje te je zaprijetio da će “ukinuti Finu”. Na upit je li ministar već nešto poduzeo s tim u vezi te koji su njegovi razlozi za ukidanje Fine, iz Ministarstva financija nismo dobili odgovor.
>>Fina: Nije točno da nismo dostavili spis Dalekovoda
