Predstavka o megamarini i hotelskom resortu u Cavtatu ostala je otvorena nakon rasprave u Europskom parlamentu. Velika je to pobjeda za Javno je dobro i građansku inicijativu Čista Luka, koji traže da se ispita jesu li hrvatske vlasti pri odobravanju projekta prekršile europske propise o zaštiti okoliša. Javno je dobro traži i poništenje lokacijske dozvole za resort i pristupnu cestu. Sporno je takozvano salami slicing, odnosno cjepkanje projekta. Tvrde da su funkcionalno povezani resort, cesta i marina razdvojeni u zasebne postupke pa prije izdavanja dozvole nije procijenjeno kako će zajedno utjecati na obalu i podmorje. Slučaj su jučer pred Odborom za predstavke u Bruxellesu iznijele Alexandra Vidak, poduzetnica i građanska aktivistica iz Cavtata koja je podnijela predstavku, i Maris Špero iz Čiste Luke. Unatoč prijedlozima da se predmet zatvori, predsjedatelj Bogdan Rzońca zaključio je da Odbor mora pričekati pisani odgovor Europske komisije. Time se ispitivanje slučaja nastavlja.
„Danas smo pred Europskim parlamentom otvorili pitanje koje daleko nadilazi Cavtat. Primjenjuje li Republika Hrvatska europsko pravo jednako kada štiti javni interes i kada pogoduje velikim privatnim investicijama?”, rekla nam je Špero nakon rasprave koja je otvorena prikazianjem fotografija uvale kraj Cavtata u kojoj investitor pllaniraju luksuzni projekt.
„Zapamtite ovu sliku uvale u blizini Dubrovnika... Ovdje smo zbog budućnosti naše djece", poručile su predstavnice inicijattiva građana u Bruxellesu
Republika Hrvatska proglasila je kopneni dio cavtatskog projekta strateškim. Večernji list pisao je o cavtatskom slučaju i propitivao što država dobiva kad privatnim turističkim ulaganjima dodijeli strateški status. Od šest turističkih projekata proglašenih strateškima dovršena su samo dva, Grand Park Hotel Rovinj i kamp Punta Nova na Pagu. Preostala četiri još nisu realizirana, a o nekima se govori već desetak godina. Riječka Costabella također je dovršena, nakon što je 2019. izbrisana s Liste strateških projekata. Investitor je već imao potrebne akte za gradnju pa je odustao od postupka proglašenja, a resort je otvoren dvije godine poslije.
Prvi zakon o strateškim investicijskim projektima Sabor je donio 2013. na prijedlog Vlade Zorana Milanovića. Godine 2018. zamijenjen je novim zakonom. Javno je dobro i Čista Luka traže da se taj zakonski okvir preispita. Strateški status investitorima ubrzava upravne postupke, a slučaj Cavtata otvara pitanje kako država utvrđuje što od takvih ulaganja dugoročno dobivaju hrvatski turizam i ljudi koji ondje žive.
Na rtu Prahivac i uz uvalu Tiha u Cavtatu planira se luksuzni hotelski resort s podzemnim garažama i novom pristupnom cestom. Uz njega bi se gradila marina sa 151 vezom, uključujući vezove za jahte duge do 40 metara. Kako je Večernji list ranije objavio, prva faza procjenjuje se na oko 150 milijuna eura, a vrijednost cijele investicije mogla bi premašiti 250 milijuna eura.
Investitor kopnenog dijela je Marina Resort Cavtat d.o.o., u čijem je vlasništvu i zasebna tvrtka Cavtat Marina d.o.o. Vlasnički lanac tako preko dviju hrvatskih tvrtki vodi do malteškog Avocet Limiteda. Projekt se u javnosti predstavlja kao švedsko-kanadsko ulaganje, a investitore zastupa Lukša Glavinja. I dok resort još nije izgrađen, na službenoj stranici projekta već se oglašavaju vile i apartmani uz more, objavljeno je da su rezervacije otvorene, a zainteresirane upućuju na prodajni tim.
Resort i cesta dobili su lokacijsku dozvolu 15. rujna. Studija utjecaja marine na okoliš objavljena je i bila je na javnoj raspravi, a postupak njezine ocjene još traje.
Jedno od pitanja je koliko bi gradnja marine ugrozila livade posidonije. Ta morska cvjetnica, poznata kao morska trava, daje zaklon ribama i drugim morskim organizmima, a korijenjem učvršćuje morsko dno i ublažava eroziju obale. Kad se dio livade uništi, pitanje je što će se dogoditi s ostatkom i koliko bi trajao njegov oporavak. O tome smo razgovarali sa Maris Špero nakon jučerašnjeg emotivnog izlaganja u Bruxellesu.
Što ste točno tražili pred Odborom za predstavke Europskog parlamenta?
„Iznijeli smo konkretne prigovore na razdvajanje povezanih zahvata, izostanak cjelovite procjene utjecaja na okoliš i moguće povrede europskih direktiva i međunarodnih konvencija. Tražimo da se utvrdi je li privatni investitor dobio poseban tretman na štetu zakona koji moraju vrijediti za sve.”
Što za vas osobno znači to što se o Cavtatu raspravljalo u Bruxellesu?
„Voljeli bismo da u Hrvatskoj imamo način da dođemo do odgovora i zaštitimo lokalnu zajednicu bez odlaska u Bruxelles. Ovo se tiče svih građana Hrvatske, daleko izvan Cavtata. Ako se dozvole nastave izdavati ovim tempom, bojimo se da će nam zaprijetiti neposredna šteta. Pitanje je kako je javnost u Hrvatskoj može spriječiti na vrijeme. Na studiju o utjecaju marine na okoliš poslano je više od 300 primjedbi. Odgovora još nema, a postupak ocjene studije još nije završen.”
Što ste konkretno zatražili od Europske komisije?
„Od Europske komisije zatražili smo da ispita osnove za pokretanje postupka protiv Hrvatske i mogućnost hitnih mjera za sprječavanje nepovratne štete. Govorimo o postupku zbog povrede prava Europske unije prema članku 258. Ugovora o funkcioniranju EU-a te o mogućnosti da Komisija od Suda EU-a zatraži hitne privremene mjere prema članku 279. istog ugovora. Komisija je to činila i u drugim slučajevima kad je procijenila da bi šteta mogla biti nepovratna. Kod nas je izdavanje dozvola već počelo.”
Koliko bi posidonije moglo stradati gradnjom marine?
„Zahvat bi izravno pogodio oko 35.000 četvornih metara posidonije, dakle više od tri hektara. Ne znamo kako bi ostatak livade reagirao nakon uništenja tog dijela. Pretpostavljamo da bi ukupna šteta mogla biti znatno veća.”
Kad govorite o zahvatima u morsko dno, uključujući postavljanje pilota, smatrate li da bi šteta bila nepovratna?
„Smatramo da bi bila nepovratna. Prema procjeni iz studije na koju se pozivam, kad bi se livada danas uništila i odmah započela obnova, trebalo bi oko tisuću godina da se vrati u sadašnje stanje.”
Kad kažete da je projekt rascjepkan, mislite na razdvajanje marine i resorta?
„Da. To se u Europskoj komisiji naziva salami slicing. Kad se učinci pojedinačnih zahvata zbroje, vidi se da njihov zajednički utjecaj na okoliš može biti znatan. U Cavtatu treba sagledati što marina i resort zajedno znače za isti prostor. Hrvatska je stranka Barcelonske konvencije i očekujem da će Komisija slučaj razmotriti i u svjetlu te konvencije i europskih direktiva o okolišu.”
Mislite li da je takvo razdvajanje zahvata širi problem u Hrvatskoj?
„Da, to je za nas sustavni problem. Vidimo ga i kod projekata peradarskih farmi. Kad govorimo o primjeni pravila o okolišu, spomenula bih i spalionicu medicinskog otpada na Rebru te betoniranje obale Drave u Osijeku. U slučaju Drave od Hrvatske je zatražena dokumentacija. Prema informacijama koje imam, Hrvatska je ni nakon šest mjeseci nije dostavila, a rok je istekao prije tri mjeseca.”
Vlada je strateškim proglasila hotelski dio projekta. Što vam je sporno u načinu na koji Hrvatska dodjeljuje strateški status privatnim turističkim ulaganjima?
„Treba pogledati kako je postavljen Zakon o strateškim investicijskim projektima i kako se mijenjao. Taj je okvir postavljen u vrijeme Milanovićeve vlade, njima možemo biti zahalni, a HDZ je nastavio u istom smjeru. Mislim da je zakon od početka loše postavljen i da danas nije usklađen s drugim hrvatskim zakonima koji su u međuvremenu otišli korak dalje u usklađivanju s pravom EU-a. Pitanje je i koliko se država drži zakona kakav već jest.
U načinu na koji se postupa s tim investicijama vidim pogodovanje ulagačima i protif za njih. Zakon treba preispitati. Uz Cavtat spomenula bih Costabellu i Frapu. Govorim o privatnim turističkim ulaganjima. Javne projekte ostavila bih za zasebnu raspravu. Želim vjerovati da država u tim projektima pametno raspolaže javnim novcem.”
Spomenuli ste Frapu. Riječ je o projektu Frapa Resort Medine u Rogoznici, iza kojeg stoji poduzetnik Franjo Pašalić. Što vam taj primjer govori?
„Frapu gledam deset godina i ništa nije ostvareno. Riječ je o golemoj investiciji. Govorilo se o milijardi kuna, a sad se može procijeniti da je narasla na milijardu eura. Kad vidim koliko dugo takvi projekti stoje, pitam se što od toga imaju država i turizam.
Kako biste provjerili kakvu korist takva ulaganja donose lokalnoj zajednici?
„Rado bih provjerila tko ondje radi, kakva se radna mjesta nude i koliko su ti ljudi plaćeni.”
Kako se veliki hoteli i marine, po vašem mišljenju, uklapaju u strategiju održivog turizma?
„Hrvatska se opredijelila za održivi razvoj turizma. Mislim da se hoteli velikog kapaciteta teško uklapaju u tu strategiju. Kako onda država velike turističke projekte i marine velikog kapaciteta proglašava strateškima? Voljela bih da o tome pitamo struku. Kad u studiji piše da je projekt usklađen sa strategijom, želim znati kako će se njegov doprinos održivom turizmu vidjeti u praksi.”
Što očekujete nakon rasprave u Bruxellesu?
„Za nas ovo nije kraj rasprave, nego početak zahtjeva za institucionalnom odgovornošću. Jer zakonitost koja se utvrdi tek nakon što je okoliš nepovratno uništen više nikoga ne štiti.”
Otvori KEKS Pay
