Ruski predsjednik Vladimir Putin traži nove vojnike za rat u Ukrajini, a pojačanja bi sada trebala stići iz Čečenije, piše njemački Bild. Rat za koji je Putin računao da će mu donijeti Kijev za tri dana traje već gotovo pet godina, a Rusija u njemu, prema Bildu, gubi golem broj vojnika. Na frontu se šalju slabo obučeni ili potpuno neobučeni ljudi, a dio njih nema ni oružje. Nova mobilizacija mogla bi izazvati nezadovoljstvo u Rusiji, pa Kremlj traži druge izvore ljudstva. Jedan od njih je Čečenija, kojom gotovo dvadeset godina vlada Putinov odani saveznik Ramzan Kadirov. Kadirov je u videosnimci, na mješavini ruskog i čečenskog, svojim sljedbenicima objavio da će 84.000 Čečena otići na frontu. Taj broj ponavlja nekoliko puta i tvrdi da se svi javljaju dobrovoljno.
Za republiku s oko 1,5 milijuna stanovnika to je golem broj. Kad se izuzmu žene, djeca i starije osobe, takav odlazak bio bi težak udarac za radno sposobno muško stanovništvo. Kadirov u Čečeniji ima gotovo neograničenu vlast, ali samo uz Putinov blagoslov. Zato mu, prema Bildu, ne preostaje drugo nego Moskvi poslati tražene ljude. Oporbeni izvori tvrde da se mnogi ne javljaju dobrovoljno. Obiteljima onih koji odbiju navodno prijete kazne, mučenje, pa i smrt. Kadirov je za svoju odanost bogato nagrađen. U listopadu je odlikovan i dobio titulu „Počasni arhitekt Rusije“. Prema medijskim izvješćima, Kremlj je njegovu klanu predao i metalurški pogon u okupiranom ukrajinskom Mariupolju.
Sve se više nagađa da bi Rusija mogla provesti novu mobilizaciju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron 25. rujna izjavio je da je vrlo vjerojatno da Moskva mobilizira dodatnih 300.000 vojnika. U Rusiji, osobito među elitom, raste strah od novog vala mobilizacije nakon izbora. Robert „Magyar“ Brovdi, zapovjednik ukrajinskih snaga bespilotnih sustava, upozorio je na nagli porast ruskih gubitaka početkom listopada. Zato je moguće da Rusija već provodi svojevrsnu „prikrivenu mobilizaciju“.
Bi li to promijenilo stanje na bojištu, portal UNITED24 Media pitao je tri stručnjaka. To su Hans-Petter Midttun, sigurnosni stručnjak i bivši ataše norveškog veleposlanstva u Kijevu, Ralph Wooddisse, umirovljeni general-pukovnik i bivši zapovjednik u NATO-u, te politolog Judas Everett, stručnjak za rusku i istočnoeuropsku politiku.
Rusija je 2022. u Ukrajinu poslala između 150.000 i 190.000 vojnika, a do lipnja ove godine na frontu ih je imala oko 721.300. Dodatnih 300.000 omogućilo bi joj brže popunjavanje postrojbi. Ipak, Rusija i sada ima brojčanu nadmoć na više dijelova fronte, a teritorij joj se ne povećava, nego smanjuje. "Na kraju je izgubila teritorij uz visoku cijenu", kaže Midttun.
Prema podacima koje portal navodi, Rusija je u rujnu izgubila 46.230 vojnika, od kojih su dvije trećine poginule, a u neto iznosu izgubila je i 80,81 četvorni kilometar teritorija. U listopadu su gubici dosegnuli rekordnih 54.400.
Sva trojica stručnjaka slažu se da u ratu u kojem prevladavaju dronovi i roboti trećina milijuna novih vojnika ne bi imala presudan utjecaj. Wooddisse upozorava da bi Ukrajini bilo opasnije kada bi Rusija napustila rat iscrpljivanja i prešla na manevarsko ratovanje. Zasad za to ne vidi znakove, jer bi takva promjena zahtijevala mnogo obuke i koordinacije.
Everett smatra da mobilizirani vojnici neće nužno završiti kao 'topovsko meso'. Rusiji, kaže, golem broj ljudi treba i za održavanje tako velike vojske i za obranu zemlje od napada dronovima. Mobilizirani bi mogli preuzeti poslove u pozadini, a ugovorni vojnici otišli bi na frontu. Wooddisse u to nije siguran. Mobilizacijom bi Putin mogao popuniti manjak ugovornih vojnika, a dio novaka bi, kako kaže, možda morao koristiti na prvoj crti bojišnice.
Everett dodaje da kapacitet za obuku i raspoređivanje nije neograničen. "Prevelika i prebrza mobilizacija ozbiljno će negativno utjecati na kvalitetu procesa", rekao je. Zato smatra vjerojatnijom postupnu i kontinuiranu mobilizaciju, koja u društvu prolazi manje zapaženo. Midttun ipak upozorava da prijetnju ne treba podcijeniti, jer će imati velik psihološki učinak. "Dok se Ukrajina suočava s onim što bi mogla postati najgora zima od početka rata u punom opsegu, Rusija pokazuje volju i namjeru da nastavi rat“, rekao je.
Mobilizacija je opasna i za Kremlj. Posljedice rata osjetio bi veći broj Rusa, uključujući moćne i bogate elite. Putin je dosad nezadovoljstvo držao pod kontrolom cenzurom, gušenjem svakog oblika neslaganja i oslanjanjem na ugovorne vojnike. Prema Wooddisseu, regrutirao je uglavnom u siromašnim i udaljenim regijama, kako bi Moskvu i Sankt Peterburg poštedio posljedica rata. Jedina otvoreno antiratna stranka, Jabloko, isključena je s izbora. Everett upozorava da Rusi danas gotovo nemaju gdje izraziti frustraciju, ni na izborima, ni na ulici, ni na društvenim mrežama. Tu su i gospodarski rizici. Ruska ekonomija već je opterećena inflacijom, višim porezima i zatvaranjem tvrtki. Mobilizacija bi dodatno potaknula inflaciju i povećala vojne troškove. Odlazak muškaraca s tržišta rada smanjio bi i produktivnost i porezne prihode.
Otvori KEKS Pay
Mašo zašto se babiš kopiranjem stranih članaka . Daj budi novinarka pa sama istražuj. mao Interesatno da se ne baviš ukrajinskom voskom. Koliko oni imaju gubitaka i kakavo je stanje kod njih je stanje kod njih