Zaklada Solidarna javila nam se nakon teksta Valentine Wiesner "Kapitalizacija aktivizma - kad pomoć žrtvama postaje biznis, a izostane nadzor nad financijama". Iz zaklade ističu kako nemaju nikakav utjecaj na odabir odvjetnika koji pružaju pravnu pomoć ženama. O tome, navode, odlučuju isključivo same žene, a Zaklada u pravilu tek nakon primitka predračuna saznaje kojeg su odvjetnika angažirale. Iz Zaklade ističu kako zbog toga smatraju netočnim tvrdnje da funkcioniraju kao gospodarsko-interesno udruženje koje pogoduje određenim odvjetnicima. Osvrnuli su se i na slučaj odvjetnice Une Zečević Šeparović, koja je u različitim predmetima zastupala i žene žrtve nasilja i muškarce optužene za nasilje u obitelji. U Solidarnој smatraju da takva praksa sama po sebi ne predstavlja sukob interesa jer odvjetnici, u skladu s pravilima svoje profesije, mogu zastupati različite strane u različitim postupcima.
Govoreći o financijskom poslovanju, ističu da ono podliježe kontroli nadležnih državnih tijela, ali i donatora. Naglašavaju da se rad Zaklade ne financira državnim novcem, sredstvima jedinica lokalne samouprave ni drugim novcem iz javnih izvora. Prema njihovim podacima za 2025. godinu, najveći dio financijske potpore ženama žrtvama nasilja odnosio se na pokrivanje životnih troškova, što je činilo 50,91 posto ukupne potpore. Slijede troškovi stanovanja s 20,61 posto, dok su odvjetnički troškovi činili 10,91 posto. Dodaju da pravna pomoć čini ukupno sedam posto donacija Zaklade te da se o svakom trošku vodi računa kako bi se raspoloživim sredstvima osigurala što šira i potpunija pomoć ženama žrtvama nasilja. Iz Solidarne navode i da financijska izvješća podnose donatorima i nadležnim tijelima te da se svake godine javno objavljuju nalazi ovlaštenog revizora o ukupnom poslovanju Zaklade, kao i revizorska izvješća pojedinih projekata.
Otvori KEKS Pay
