Za blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koji je umro na jučerašnji dan 1960. godine, u tijeku je postupak za njegovo proglašenje svetim, koji automatski počinje nakon što osoba bude proglašena blaženom. Stepinca je blaženim proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998., a za njegovo proglašenje svetim potrebno je barem jedno čudo. Njegova kauza već je zaprimila prijave o dva čuda u kojima se radi o potpunom izlječenju.
Riječ je o muškarcu koji je imao 93-postotnu kancerogenu krv opterećenu Philadelphia kromosomom i prema nalazu klinike u Tübingenu u Njemačkoj, taj je čovjek potpuno zdrav od te temeljne bolesti. Istoj klinici dokumentaciju je dostavila i jedna žena koja je ozdravila od raka. Ta dokumentacija sada se pregledava, prikupljaju se svjedočanstva, saslušavau se liječnici i svi koji s time imaju bilo kakve veze.
Na kraju treba utvrditi je li riječ o ozdravljenju kao posljedici liječenja ili je pak riječ o izvanrednom događaju koji medicina ne može protumačiti.
.
Veliki izgledi
Kauzi se inače javlja mnoštvo ljudi koji svjedoče o čudima koja su im se dogodila, najčešće u moralnom životu, kao što su obraćenja, sređivanja obiteljskih situacija, oslobođenja od ovisnosti, ozdravljenja bolesti očiju, živaca...
No, Kongregacija za proglašenje svetim prema takvim je ozdravljenjima rezervirana. Stepinčeva će kauza stoga Kongregaciji poslati dokumentaciju iz spomenuta dva slučaja, ako se u međuvremenu ne dogodi neko novo, i ta dva slučaja daju vrlo velike izglede da dovedu postupak do završetka, odnosno do Stepinčeve kanonizacije.
Očekuje se da će postupak prikupljanja, istraživanja i obrade dokumentacije potrajati još nekoliko godina. Ti se dokumenti šalju teološkoj i medicinskoj komisiji koje rigorozno proučavaju sve okolnosti, važu sve činjenice i na kraju taj nadnaravni znak, to čudo mora biti potvrđeno.
Iz mržnje prema vjeri
Postupak za Stepinčevu kanonizaciju pokrenut je još 1969. godine, kada je tadašnji apostolski administrator Zagrebačke nadbiskupije Franjo Kuharić u najvećoj tajnosti zatražio mišljenje o prikladnosti otvaranja procesa kanonizacije "junačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca".
Kardinal Franjo Šeper i tada već zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić uputili su istoj kongregaciji 1979. zajedničku molbu za proglašenje blaženim i svetim kardinala Stepinca, progonjena "in odium fidei" (iz mržnje prema vjeri). Kongregacija za kauze svetaca 4. prosinca 1980. odlučila je da se taj postupak može otvoriti u Rimu te je njegov prvi dio završio Stepinčevom beatifikacijom u Mariji Bistrici 1998. godine.
Za beatifikaciju i Udbini dokumenti
U postupku za Stepinčevu beatifikaciju prikupljeno je 42 tisuće stranica dokumenata, među kojima su i oni od Udbe. Poslužili su i oni iz Tajnog vatikanskog arhiva. U Međunarodnom Crvenom križu u Ženevi nađeno je pak sedam dokumenata iz kojih se vidi što je sve Stepinac učinio za Židove, Srbe i druge.
Na tisuće je svjedočanstava Židova, Srba, Hrvata, Roma koje je progonila diktatorska vlast, a kojima je Stepinac pomagao.
Sv. Leopold Bogdan Mandić
Kapucin, ispovjednik (Herceg Novi, 12. V. 1866. - Padova, 30. VII. 1942.). Blaženim ga je proglasio 1976. Pavao VI., a svetim 1983. Ivan Pavao II.
Sv. Nikola Tavelić
Franjevac, misionar, mučenik (Šibenik, oko 1340. - Jeruzalem, 14. XI. 1391.). Papa Pavao VI. proglasio ga je svetim 1970. godine u Vatikanu.
Sv. Marko Križevčanin
Svećenik, mučenik (Križevci, 1589. - Košice, 7. IX. 1619.). Pio X. proglasio ga je blaženim 1905., a svetim Ivan Pavao II. 1995. u Košicama.
