Na web stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), od danas je dostupna trodnevna prognoza kvalitete zraka. Nova prognoza pruža praktične informacije o kvaliteti zraka za tekući i sljedeća dva dana te omogućuje građanima bolje planiranje aktivnosti na otvorenom, kao i donošenje informiranih odluka o zaštiti svog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih, stoji u priopćenju DHMZ-a.
Mi smo o svemu tome popričali s gospođom Jadrankom Škevin, načelnicom Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a i voditeljicom projekta AIRQ.
- Radi se o prognozi kvalitete zraka. U Hrvatskoj postoji mreža koja prati kvalitetu. Mreža broji 35, 36 postaja. Skupljaju se podaci na osnovu umjetne inteligencije i strojnog učenja, podaci se kombiniraju s ansamblom kemijskih transportnih modela, na kraju ispadne prognoza kvalitete zraka. Onečišćujuće tvari tu su najbitnije, koje uništavaju kvalitetu zraka. To su leteće čestice promjera 2,5 odnosno 10 mikrometara, to je dušikov dioksid, to je ozon. Građani će ovim podacima dobiti pregled situacije za tri dana kako bi mogli prilagoditi svoje aktivnosti. Odlučit će hoće li biti vani ili se više zadržati doma - pojašnjava sugovornica.
- Zimi je u kontinentalnom dijelu veće onečišćenje zraka, po ljeti će ponajviše biti problem uz obalu ozon. Ovo pruža mogućnost ljudima da odluče kao se zaštititi - dodala je.
Riječ je o trodnevnoj prognozi, koliko je unaprijed to moguće predvidjeti?
- Već traje testni model koji će ići još neko vrijeme. Što više podataka dobijemo, prognoza će biti bolja. Sada je dobra, ali bit će još bolja.
Koliko će ova usluga utjecati na svijest građana na kvalitetu zraka, na našu kvalitetu života?
- Povoljan je utjecaj, možda ih to nagna da razmisle hoće li pješačiti, voziti se autom, gradskim prijevozom...
Koje su alarmantne vrijednosti, kada se zabrinuti?
- Na stranici su upute i opis. Dvije su skale, za svjetski i europski indeks kvalitete, tu su i dani i granične vrijednosti. Ispod stoji i preporuka kako se građani trebaju ponašati, kada osjetljive skupine trebaju paziti, a koje da se razmisli da se ide van ili ne. To ne znači da nećete izaći van, udahnuti i srušiti se. To znači da dugotrajno izlaganje tom onečišćenju utječe za dužinu života.
VEZANI ČLANCI:
Zašto je kontinentalna Hrvatska veći problem?
- Zimi je veći problem. Povećana koncentracija lebdećih čestica ovisi o grijanju, prometu i industriji i kada se umiješaju vremenske prilike gdje nema provjetravanja ili kiše, koncentracija se povećeva. Nismo samo mi na udaru, kontinentalna Hrvatska, nego tamo do Poljske sve.
Kako čestice utječu na organizam?
- Osim čiste vode, sve čestice su mikroskopsog promjera, dovoljno su lagane, male, da lebde, ove od 2,5 mogu dugi biti u zraku. Kada ih se udahne, ulaze dublje u pluća, one sitnije mogu ući i u krvotok. Treba se čuvati i paziti.
Kako to spriječiti?
- Možda da se gradi više toplana, manja je koncentracija čestica pri dnu. Visoki dimnjaci raspršuju to na veće područje. Bolja izolacija kuća dala bi manju potošnju grijanja... Sve je to međudjelovanje. Mora se držati pod konktrolom, to se radi novijim tehnologijama.
Prema podacima DHMZ-a, postoje li neki gradovi u Hrvatskoj koji imaju poseban problem?
- Osim čovjekovog djelovanja, postoji problem topografije. Ako imate brdo u zaleđu koje vas štiti od vjetra ili ako sete u kotlini i nema provjetrivanja, to utječe. Ako ste u ulici s puno kuća, visokih kuća, tu je isto loše provjetravanje. Svake godine izdajemo izvještaj kvalitete zraka. Izaći će u travnju pa će se vidjeti stanje. Slavonski Brod bilježi drugu kategoriju zraka.
Postoji li potreba da se ovo jače adresira, te informacije?
- Za sada smo to stavili na svoje stranice pa svi zainteresirani mogu pogledati. Čekamo povratne informacije, ako će trebati što bolje objašnjavati, šire bi išli kada ovo uglancamo. Treba to dogovoriti i s ministarstvom zaštite okoliša.
Kako se promjene odražavaju na preciznost prognoza?
- Može se dogoditi da neka oluja ili mlazna struja brzo dođe, ali to će utjecati na prognozu prvi dan. No, prognoza se apdejta svaki dan pa se to vidi. Jedino ako dođe do prekida veze, gubitka podataka, onda će biti opaska da nisu ažurirani podaci - zaključila je Jadranka Škevin.
>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>
"Evo kako se to može smanjiti" - maknite djecu iz gradova kao što je Zagreb, ako ne želite s njima kasnije ići po pretragama i bolničkim čekaonicama...