Rješenje Vrhovnog suda kojim se Slavonski Brod spašava od bankrota presedan je koji u sebi skriva ključ za konačno rješavanje privatizacijskih repova. Samo u pogledu turističkog zemljišta Vrhovni je sud ovim rješenjem državi otvorio vrata da napokon naplati oko 100 milijuna metara četvornih najatraktivnijeg zemljišta uz more. Ako se uzme da je prosječna cijena kvadrata te zemlje od 300 do 400 eura, to znači ulijevanje od 30 do 40 milijardi eura u proračun.
Stvar je u tome da Vrhovni sud zbog procesnih propisa do sada nije bio u prilici detaljno se pozabaviti praktičnom primjenom članka 47. Zakona o privatizaciji iz 1996. godine. Taj članak kaže da “dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednosti društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi, prenose se Fondu, ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu”.
U slučaju Slavonskog Broda sporna je bila vrijednost dogradnje zgrade Ferijalnog saveza na Korčuli.
Fond za privatizaciju je utvrdio da u elaboratu o pretvorbi Novogradnje nema toga potraživanja, što znači da ono nije ni procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u pretvorbi. Obnove postupka kojom bi se to rješenje pobilo također nije blo.
Kobna naplata kredita
Ukidajući odluku Upravnog suda koji je naknadno poništio rješenje HFP-a, Vrhovni sud je također zauzeo stav da se obnove postupka oko pretvorbe ne može pokretati unedogled, već da je rok po Zakonu o upravnom postupku bio pet godina od završetka pretvorbe. Prevedeno, bi to značilo da su svi rokovi za obnovu postupka odavno istekli i da više nema pobijanja rješenja kojima se HFP upisao kao vlasnik nekretnina koje nisu ušle u elaborate o pretvorbi.
Za turističko zemljište to znači da je HFP, odnosno država, nepobitno vlasnik stotinu milijuna kvadrata zemljišta uz more koje hoteli svojataju iako ih nisu platili budući da su ih prilikom privatizacije izostavili iz elaborata o pretvorbi.
Autor zahtjeva za zaštitu zakonitosti koji je Vrhovnom sudu bio povod da zauzme pravno stajalište o privatizaciji Boris Koketi, za ovakvu primjenu propisa bori se više od desetljeća.
- Još 1998. godine kao zamjenik javnog pravobranitelja RH na savjetovanju koje je bilo organizirano u Zagrebu tvrdio sam da HFP donosi rješenja koja su deklaratorni akt odnosno da se njima konstatira što je imovina HFP-a - kaže Koketi koji sada obnaša funkciju zamjenika glavnog državnog odvjetnika.
Niz godina među pravnicima je bio prijepor oko tumačenja članka 47. Zakona o privatizaciji. Stručnjaci s Pravnog fakulteta u Zagrebu mahom su bili na stajalištu da su društvena poduzeća koja su postajala trgovačka društve ex lege stekla pravo na nekretninama bez obzira kao univerzalni sljednici bivšeg društvenog poduzeća. To bi značilo da trgovačko društvo preuzelo sve od društvenog poduzeća, bez obzira što je procijenjeno u društevni kapital u postupku pretvorbe, a time i plaćeno.
Nisi platio, nisi vlasnik
Profesor trgovačkog prava s Pravnog fakulteta u Osijeku, Srećko Jelinić smatra da bi načelna stajališta koja je zauzelo vijeće Vrhovnog suda u slučaju Slavonskog Broda moglo značajno utjecati na daljnje formiranje i oblikovanje sudske prakse o ovom pitanju.
- Što se tiče sličnih stajališta i pitanja u vezi sa sudbinom zemljišta uz brojne turističke objekte, želim naglasiti kako se za sada radi samo o stajalištu jednog vijeća Vrhovnog suda, ne i o stajalištu cijelog odjela - kaže Jelinić. Ministar turizma, Damir Bajs podvlači svoj stav da nitko tko nije platio ne može biti vlasnik.
- Upravo je to situacija s 100 milijuna kvadrata turističkog zemljišta, a to ćemo riješiti kroz zakon - kaže Bajs dodajući da je s rješenjem Vrhovnog suda upoznat tek kroz medije pa ga nije komentirao.
VRHOVNI SUD UDARIO NA PRETVORBU
Država može naplatiti 40 milijardi € za zemljišta uz more!
Rješenje Vrhovnog suda kojim se Slavonski brod spašava od bankrota presedan je kojim se mogu konačno riješiti privatizacijski repovi
Komentara 6
OB
to ni balkanac nemre razmet
TE
eto prilike za napuniti državnu blagajnu
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
bravo joža