Dalmatinci, Slavonci, Zagorci, Međimurci... svi oni vole svoje regionalne identitete, ali kada se treba izjasniti o narodnosti na popisu stanovništva, izjašnjavaju se, očekivano, kao Hrvati ili pripadnici hrvatskih manjina. Samo se minoran broj u odnosu na ukupan broj stanovnika kod nas izjašnjava regionalno. Ali to ne vrijedi za Istrane, od kojih se čak njih 10.038 na popisu stanovništva kod izjašnjavanja o narodnosti izjasnilo – Istranima. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Usporedbe radi, prema podacima DZS-a iz popisa stanovništva 2021. samo su se 782 Dalmatinca izjasnila po narodnosti kao Dalmatinci, a znamo da Dalmatinci vole za sebe u svakodnevnom govoru isticati da su Dalmatinci.
Ima i Jugoslavena
No, od Dalmatinaca na popisu stanovništva po narodnosti imamo i više izjašnjenih danas nepostojećih Jugoslavena (942) u Hrvatskoj. Nakon Dalmatinaca, 246 stanovnika Hrvatske izjasnilo se po narodnosti kao Goranci, zatim imamo 243 Zagorca, 184 Međimurca, dok se samo 81 Slavonac tako izjasnio po narodnosti te 34 Primorca. Inače, od ukupno 3,871.833 stanovnika Hrvatske Hrvatima se po narodnosti izjasnilo njih 3,547.614, Srbima 123.892, Bošnjacima 24.131, Romima 17.980, Albancima 13.817, Talijanima 13.763, Mađarima 10.315... O specifičnosti istarskog identiteta i većeg izjašnjavanja Istranima u odnosu na stanovnike iz drugih hrvatskih regija zamolili smo komentar demografa dr. sc. Dražena Živića i pomoćnika ravnatelja Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar".
– Nema nikakve sumnje da je istarski identitet jak. On ne isključuje hrvatski identitet, ali je jak jer je i jaka bila politička priča u Istri od osamostaljenja do danas koja je isticala ne samo istarski identitet kao nešto što je dio hrvatskog identiteta nego i nešto što bi moglo biti mimo hrvatskog identiteta, nekakav poseban identitet koji bi, eto, u nekakvom razvoju situacije mogao ići ka nekakvoj vrsti regionalizma ili političke autonomije. To smo sve mogli politički vidjeti u proteklih 30 godina u Istri i naravno da se u takvoj situaciji svijest o pripadnosti istarskom identitetu manifestirala i u popisnoj identifikaciji. S obzirom na to što je i kako je bilo proteklih 30 godina u Istri, bilo bi očekivano da je taj udio stanovništva koji se izjašnjava Istranima i veći. No, takva politička perspektiva u Istri nije rezultirala masovnim izjašnjavanjem Istranima. Taj udio Istrana jest značajno veći od udjela drugih regionalnih identiteta u Hrvatskoj, ali ipak manji je od onoga što se moglo očekivati s obzirom na jačinu, ustrajnost, dugotrajnost i inzistiranje na tome da je Istra nešto posebno u odnosu na ostatak Hrvatske. Naravno da Istra ima svoj identitet kao što ga imaju i Slavonija i Dalmacija, ali kod njih se paralelno uz njegovanje identiteta kao kulturološke odrednice nije njegovala, recimo to tako, i politička dimenzija takvog identiteta – govori Živić.
Istarski identitet
Budući da u Istri živi 195.237 stanovnika, to znači da se Istranima izjasnilo njih 5,14 posto. Živić dodaje da je takvo izjašnjavanje više vezano uz političke projekte koji su za konačan cilj imali u najmanju ruku regionalizaciju Hrvatske po nekim principima. No, to nije uhvatilo toliko korijena.
– Nije malo onih koji su se izjasnili kao Istrani po narodnosti, ali nije ih ni toliko da bismo mogli reći da je u 30 godina uspio projekt regionalizacije Istre, odnosno promjene u načinu popisne identifikacije istarskog stanovništva – zaključuje Živić.
Što je to nacionalnost ili narodnost? Naime ako ti je otac bio Hrvat i majka Hrvatica ti možeš biti i Srbin, znači nacionalnost je subjektivna, odabir pojedinca jer ne postoji čista rasa, svi smo mješanci i imamo razne krvi u sebi, to je kao i kod pasa kada se križaju i kada se održava ista vrsta. Nadalje ti bi trebao biti ono što su ti roditelji i tako do 20 koljena, e pa kada si znao sva obiteljska stabla i kada bi bio siguran da su svi članovi i sa mamine i sa tatine strane međusobno čisto križani onda bi mogao tvrditi da si Hrvat, ovako si mješanac koji se izjašnjava Hrvatom i to je činjenica.