Životni put Al Caponea započeo je u siromašnoj četvrti Brooklyna 1899. godine, daleko od glamura Chicaga. Rođen je u obitelji talijanskih imigranata, otac mu je bio brijač, a majka krojačica. Na put koji je vodio u svijet kriminala zakoračio je vrlo rano, uličnim se bandama pridružilo kada mu je bilo samo četrnaest godina, nakon što je bio izbačen iz škole jer je udario učiteljicu. Ključan trenutak njegove mladosti bio je susret s Johnnyjem Torriom, mentorom koji ga je uveo u zloglasnu bandu "Five Points". Nakon što je u tučnjavi, dok je radio kao izbacivač u jednom salunu, zaradio tri ožiljka na licu, dobio je nadimak "Scarface"- „Lice s ožiljkom“, koji ga je pratio do kraja života i koji je, navodno, jednako tako dugo i prezirao.
Godine 1920., baš u vrijeme kada je na snagu stupila prohibicija, Capone se na Torriov poziv, seli u Chicago. U zabrani proizvodnje i prodaje alkohola, prepoznao je tada zlatnu poslovnu priliku. Samo pet godina kasnije uslijedio je ogroman hijerarhijski pomak - nakon što se Torrio povukao zbog pokušaja atentata, tada 26-godišnji Capone preuzeo je kontrolu nad cijelim kriminalnim carstvom. Kontrolirajući goleme prihode koji su se slijevali od ilegalne prodaje alkohola, kockanja i prostitucije, njegova je organizacija, poznata kao "Chicago Outfit", ubrzo postala neprikosnoveni vladar podzemlja. Procjenjuje se da je 1927. godine Caponeovo bogatstvo iznosilo oko sto milijuna dolara, što bi pretvoreno u današnju vrijednost bilo oko 1.8 milijardi dolara.
Svoju ogromnu moć Capone je demonstrirao bezobzirnim, ekstremnim nasiljem, eliminirajući svoje suparnike bez imalo milosti. Na dugom popisu, najbrutalniji čin koji se veže uz njegovo ime krvavi je masakr koji se dogodio na Valentinovo 1929. godine. Prerušeni u policajce, njegovi su ljudi tada u jednoj garaži izrešetali sedmoricu članova suparničke bande Bugsa Morana. Iako sam Capone nikada nije službeno optužen za taj zločin, jer si je boravkom na svom imanju u Miamiju osigurao savršen alibi, svi su znali tko stoji iza krvoprolića. No, Capone je, s druge strane, bio pravi majstor u vještom kreiranju svog javnog imidža. Sebe nikada nije smatrao kriminalcem, predstavljao se kao poduzetnik koji ispunjava želje naroda.
"Ja sam samo biznismen, dajem ljudima ono što žele", jedna je od njegovih poznatih izjava. I u očima siromašnih građana Chicaga, Capone je bio pozitivac, svojevrsni Robin Hood, jer je tijekom Velike depresije otvorio je pučke kuhinje koje su hranile tisuće gladnih, a nesebično je donirao novac dobrotvornim organizacijama. No, Masakr na Valentinovo za sve je bio hladan tuš - razotkrivši razmjere Caponeove brutalnosti i utjecaja, taj je zločin šokirao javnost, ali i privukao pažnju saveznih vlasti.
Duboko uznemiren činjenicom da su gangsteri praktički upravljali velikim američkim gradom, poput Chicaga, tadašnji predsjednik Herbert Hoover odlučno je naredio brzu saveznu intervenciju. Pod njegovim pritiskom, te nakon apela Čikaške komisije za kriminal koja je ukazala na korumpiranost lokalnih vlasti, formiran je tada poseban tim agenata Ministarstva financija, predvođen agentom Prohibicijskog biroa Eliotom Nessom. Zbog svoje nepotkupljivost i odlučnog odbijanja vrtoglavih iznosa mita taj je agent, jedinstven u tadašnjem korumpiranom okruženju, s pravom prozvan "Nedodirljivi".
Zadatak tima bio je sustavno uništavanje Caponeovih ilegalnih poslova s alkoholom. Uslijedio je niz preciznih, ciljanih akcija koje su uključivale racije, a meta su bile brojne ilegalne pivovare i destilerije, zapljene su tone opreme i kamiona, presretale su se pošiljke alkohola, što je Caponeovoj organizaciji nanijelo milijunske financijske gubitke. Konačni udarac Al Caponeu nije tako zadao metak, nego pero poreznog inspektora.
Dok ga, s jedne strane, zbog zastrašenih svjedoka i korumpiranih dužnosnika nisu mogli osuditi za desetke ubojstava koja je navodno naručio, niti za krijumčarenje alkohola, prostituciju i reketarenje, Porezna uprava je, s druge strane, marljivo prikupljala dokaze o njegovom golemom, neoporezovanom prihodu. Caponeov raskošan život, njegovo luksuzno imanje na Floridi i skupa odjeća bili su nepobitan dokaz njegova golemog bogatstva koje nikada nije prijavio. Godine 1931. Al Capone je optužen za utaju poreza, a nakon što ga je porota proglasila krivim, 18. listopada te godine osuđen je na rekordnih 11 godina u federalnom zatvoru i 50 000 dolara novčane kazne. Bio je to konačan kraj njegove brutalne vladavine.
Nakon što je zatvorsku kaznu počeo služiti u Atlanti, Capone je 1934. bio prebačen u novootvoreni, zloglasni zatvor Alcatraz u zaljevu San Francisca. Potpuno izoliran od vanjskog svijeta i svojih suradnika, brzo je gubio moć i utjecaj. Ozbiljno narušeno sifilisom koji je dobio u mladosti, i njegovo se zdravstveno stanje u zatvoru počelo rapidno pogoršavati. Bolest je prešla u kasni stadij, neurosifilis, uzrokujući teška neurološka oštećenja i demenciju. Nekoć najopasniji i najmoćniji čovjek u Americi postao je slomljen i dezorijentiran zatvorenik, čije je mentalno stanje, prema liječničkim procjenama, bilo na razini dvanaestogodišnjeg djeteta.
Nakon što je odslužio gotovo osam godina, zbog teškog zdravstvenog stanja i dobrog vladanja Al Capone je, u studenom 1939., pušten na slobodu. No, iz zatvora više nije izašao onaj isti čovjek koji je osam godina ranije prešao prag ćelije, nego tek sjena brutalnog gangstera koji je sijao strah ulicama Chicaga. Posljednje godine života proveo je daleko od svijeta kriminala, na svom imanju u Miamiju, živeći potpuno povučeno, okružen članovima svoje obitelji. Preminuo je samo tjedan dana nakon svog 48. rođendana, 25. siječnja 1947., a uzrok smrti bio je srčani zastoj, koji je bio posljedica moždanog udara i upale pluća.
Iako je najprije bio sahranjen na groblju Mount Olivet, mir njegova vječnog počivališta bio je često narušavan. Zbog učestalog skrnavljenja njegova groba, koje je vjerojatno bilo potaknuto morbidnom znatiželjom ili pokušajima vandalizma usmjerenim prema ostavštini najpoznatijeg gangstera, obitelj je 1950. donijela odluku da njegove posmrtne ostatke premjesti na mirnije i sigurnije mjesto na groblju Mount Carmel u Hillsideu.
U Chicagu, gradu kojim je Al Capone nekoć vladao, danas ništa ne nosi njegovo ime. Hoteli Metropole i Lexington, u kojima je Al Capone imao svoja sjedišta, odavno su srušeni, a njegova kuća od crvene opeke na adresi 7244 S Prairie Avenue, u povijesnoj četvrti Chicago Park Manor, mijenjala je vlasnike, a posljednji je put prodana 2019. za oko 220.000 dolara. Ostavština Al Caponea i dalje živi kroz bezbrojne knjige i filmove, poput klasika "Lice s ožiljkom" ili "Nedodirljivi", koji su njegov lik u prugastom odijelu s fedora šeširom pretvorili u arhetip američkog gangstera i ikonu pop kulture. Više se može pronaći u Večernjakovoj arhivi.
Otvori KEKS Pay
