Iako je u Hrvatskoj tjelesno kažnjavanje djece zakonom zabranjeno od 1998., čak 38,7 posto studenta pete godine medicine to ne zna, a trećina ih se slaže da dijete treba ponekad dobiti batine! Zabrinjavajuća je neinformiranost budućih liječnika i njihovo poznavanje propisa o zaštiti djece, no srećom druga istraživanja provedena među liječnicima pokazuju da oni ne dijele takve stavove.
Valja se nadati da će se i studenti za koju godinu, kad skupe više životnog iskustva i znanja o mentalnom zdravlju djece, svojih stavova odreći. Rezultati istraživanja “Uvjerenja i znanja prigodnog uzorka studenata medicine o tjelesnom kažnjavanju djece” psihologinje Dunje Baraban i prof. psihologije Maje Buljubašić objavljeni su u znanstvenom časopisu “Život i škola” .
“Pedagoška” vika i vrijeđanje
Istraživanje je provedeno na uzorku 62 studenta medicine u Osijeku. Većina studenata ipak je svjesna da često dugotrajno kažnjavanje šteti djeci, navode Baraban i Buljubašić. Pljuskanje djece i udarac po stražnjici su, ističu, najrašireniji oblik tjelesnog kažnjavanja u nas. Roditelji se češće “pedagoški” koriste i povlačenjem djece za uši ili kosu, vikanjem, vrijeđanjem...
Voditelj Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece zagrebačke Klaićeve bolnice i dječji psihijatar dr. Nenad Jakušić komentira kako ga ne čude rezultati istraživanja, i to iz sljedećih razloga:
– Još uvijek puno roditelja živi u uvjerenju da se djeca moraju fizički kažnjavati i prikazuje to kao dobru odgojnu metodu. I studenti su potekli i iz takvih obitelji, a problem je i što su na studiju medicine mentalno zdravlje i zaštita djece marginalno obrađeni.
Strogi dril samih studenata
Uz to studenti medicine prolaze strogi dril zbog zahtjevnog studija i kao osobe su stroži i discipliniraniji jer, da bi završili studij, morali su se odricati mnogih lijepih stvari. I liječnici su dosta strogi prema sebi i djeci i nema tu previše popuštanja. No liječnici su, za razliku od studenata, puno više informacija pokupili i sa specijalizacije – komentira dr. Jakušić.
U svakom slučaju, kako zaključno navode Baraban i Buljubašić, iako se rezultati istraživanja ne mogu poopćavati zbog malog broja ispitanika, poticaj su za opsežnija istraživanja i za edukaciju budućih liječnika jer su oni zbog prirode posla važan izvor informacija i podrška roditeljima.
>> Što studirati na zagrebačkom sveučilištu bira 20 tisuća maturanata
odgoj djece je prepušten roditeljima a nitko ti ne da konkkretan savjet za određeni problem,nema škole za roditelje,prepušten si sam sebi