Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 124
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Rat u ukrajini

Ruski propagandist: Ukrajinu treba izbrisati s karte. Oni su životinje, ne treba ih žaliti

Ukrainian serviceman checks a machine gun of a tank after loading an ammunition during a military training near a frontline in Zaporizhzhia region
Foto: Stringer/REUTERS
1/8
Autori: Vecernji.hr, Hina
29.03.2023.
u 23:49

Ruske strateške raketne snage započele su planirane vježbe koje uključuju mobilne nuklearne interkontinentalne balističke raketne sustave Yars

Digitalni reklamni panoi u Moskvi informiraju Moskovljane što trebaju spakirati u slučaju nuklearne katastrofe, a predsjednik Vladimir Putin povremeno objavi mračno upozorenje da je Rusija spremna iskoristiti krajnje sredstvo odvraćanja - no čini se da Moskovoljani to prihvaćaju mirno. 

VIDEO Šef ukrajinskih kopnenih snaga, general Oleksandr Syrskyi: 'Cilj je eliminirati što više neprijatelja'

Tijek događaja:

23:48 - Ukrajinu treba "izbrisati s karte" i prema njima ne treba imati sažaljenja, rekao je ruski propagandist Sergej Mardan. Kolumnistica The Daily Beasta Julia Davis objavila je snimku Mardana na ruskoj državnoj televiziji. 

Mardan je mišljenja kako su svi ljudi koji se identificiraju Ukrajincima ''degenerici''.  "Ljudi koji se bore za to su kriminalci. Gledajući zasebno, svatko od njih može biti normalan. Mnogima od njih ruski jezik je materinji. To ne mijenja ništa. I serijskom ubojici Čikatilu ruski je bio materinji. Čini li ga to normalnijim? - zapitao se. - Zaključak ovih godinu dana je da su oni životinje, oni nemaju ljudsku formu. Nijedan od njih ne treba žaliti - poručio je.


22:46 - Za pobjedu protiv tiranije "potrebno je veće jedinstvo", rekao je Volodimir Zelenski u svom večernjem obraćanju. U svom posljednjem izvješću, ukrajinski čelnik rekao je da je sudjelovao na globalnom samitu za demokraciju na poziv predsjednika Joea Bidena.

Rekao je da je u gotovo svim govorima čelnika na summitu bilo "prikladnih riječi podrške našoj zemlji i našem narodu".  "Ali za pobjedu protiv tiranije potrebno je veće jedinstvo. Siguran sam da je demokratski svijet sposoban to postići. Sposoban je pobijediti", rekao je.

Zelenski je dalje rekao da je demokraciji potrebna pobjeda i to "što je prije moguće". ''Danas je također učinjen korak za jačanje duhovne neovisnosti naše države, za zaštitu našeg društva od stare i cinične moskovske manipulacije religijom. Ukrajina je područje najveće vjerske slobode u našem dijelu Europe. Tako je od 1991. Tako će uvijek biti'', poručio je.


22:13 - Britanski kralj Karlo III. rekao je u srijedu navečer na svečanoj večeri u Berlinu da Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka stoje uz "Ukrajinu" u obrani njezine "slobode" od ruske agresije te da će činiti sve što može na jačanju anglo-njemčakog prijateljstva. 

"Zajedno stojimo u zaštiti i unapređenju demokratskih vrijednosti koje dijelimo", rekao je Karlo u govoru na svečanoj večeri u Berlinu prvog dana posjeta Njemačkoj. "Zajedno smo uz Ukrajinu u obrani njezine slobode i suvereniteta pred ničim izazvanom agresijom", istaknuo je. 


21:34 - Ministar obrane Mario Banožić u srijedu je u Odesi rekao kako očekuje da će 14 transportnih helikoptera koje Hrvatska donira Ukrajini „uskoro“ stići u tu zemlju, a njegov ukrajinski kolega Oleksij Reznikov rekao je da se razmatra obuka ukrajinskih instruktora za razminiranje u Hrvatskoj. 

Banožić je u srijedu stigao u jednodnevni posjet Ukrajini gdje se u Odesi sastao s ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovim.  Na konferenciji za medije u odgovoru na pitanje ukrajinskog novinara rekao je da očekuje da će transfer helikoptera biti dovršen „uskoro“. Hrvatska Ukrajini donira 14 transportnih helikoptera, od čega dvanaest modela MI 8 MTV-1 i dva modela MI 8 T. 


20:03 - Videozapisi i objave na društvenim mrežama ukazuju na eksploziju ili požar u blizini ruskog vojnog aerodroma na Krimu. Na videosnimkama se vidi taman dim iznad Hvardiiske gdje se nalazi zračna baza. 

Čelnik Krima imenovan od strane Rusije, Sergej Aksjonov, rekao je na svom Telegram kanalu da je dron oboren u regiji Simferopolj. "Srušio se u polje. Nije bilo žrtava niti štete", naveo je. S ukrajinske strane nije bilo službenih komentara. 

Visoki dužnosnik na Krimu kojeg je imenovala Rusija rekao je da je Ukrajina najvjerojatnije upotrijebila dron na mlazni pogon, poznat kao Strizh, u pokušaju napada na zračnu bazu. Oleg Kryuchkov, savjetnik čelnika Krima, također je objavio snimke s navodnog mjesta pada oborenog drona, na kojima se vidi udar na otvorenom polju, navodi CNN. 

 


18:28 - Švedsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da će pozvati ruskog veleposlanika kako bi se razgovarali o "pokušaju miješanja" u švedski proces prijave za NATO.

Stockholm traži članstvo u savezu zajedno s Finskom i nada se da će dovršiti proces ove godine. Ruski veleposlanik se oglasio rekavši na web stranici veleposlanstva da je pridruživanje NATO-u nordijske zemlje učinilo "legitimnom metom za ruske mjere odmazde, uključujući one vojne prirode". Sada će biti pozvan, rekao je glasnogovornik švedskog ministarstva vanjskih poslova - a ministar vanjskih poslova opisao je te izjave kao "očit pokušaj uplitanja".


18:22 - Vladimir Putin je u srijedu rekao da bi međunarodne sankcije Rusiji zbog ofenzive na Ukrajinu mogle "kratkoročno"  imati "negativne" posljedice po rusko gospodarstvo, podsjećajući pritom da je nezaposlenost na najnižoj razini te na pad inflacije u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Agencija AFP piše da se ruski predsjednik posljednjih mjeseci hvalio da se Rusija prilagodila novim uvjetima. "Sankcije nametnute ruskom gospodarstvu kratkoročno bi mogle  imati negativne posljedice", upozorio je ruski predsjednik na sastanku vlade koji je prenosila televizija. Ovo je prvi puta da je Putin javno priznao da sveobuhvatne sankcije, koje pogađaju brojne sektore, uključujući i energetiku, utječu na gospodarstvo zemlje. 

Više od godine dana nakon invazije, "nezaposlenost je na svom najnižem novou, na 3,6 posto, a krajem ožujka inflacija će pasti ispod 4%", rekao je Putin, podsjetivši da je prošlog proljeća inflacija bila narasla na skoro 20 posto. "No, to ne znači da su svi problemi riješeni i povratak gospodarskog rasta ne znači da se možemo opustiti", upozorio je ruski predsjednik. Vladi i ekonomskim stručnjacima je rekao da moraju "osigurati brzi razvoj novih projekata u proizvođačkoj industriji, s posebnim naglaskom na proizvode visoke tehnologije".

"Naš financijski sustav morat će igrati važnu ulogu kako bi odgovorio potrebama izvoznika. I moramo zamijeniti zapadne tvrtke koje su radile u toj niši", rekao je Putin. Njegovi prijedlozi stižu tjedan dana nakon samita u Moskvi s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na kojem su dvojica čelnika dogovorili "jačanje" rusko-kineskih gospodarskih odnosa. Neki promatrači, međutim, vide u tome znak sve veće ovisnosti Moskve o Pekiingu, kako bi se kompenzirao gubitak europskog tržišta.


17:53 - Šef ruske plačenićke skupine Wagner priznao je u srijedu da su borbe za ukrajinski grad Bahmut nanijele teške gubitke njegovim snagama, kao i ukrajinskoj strani. Bahmut, gradić na istoku Ukrajine koji je mjesecima meta ruske ofanzive, poprište je intenzivnih sukoba i uništenja u vjerojatno najdužim i najkrvavijim borbama od početka rata.

"Bitka za Bahmut je praktički uništila ukrajinsku vojsku i, nažalost, jako naštetila privatnoj vojsci Wagneru", rekao je Jevgenij Prigožin u audio snimci. Ruski dužnosnici kažu da se njihove snage dobro drže u uličnim borbama za svaku kuću, ali još nisu uspjele okružiti Bahmut i natjerati Ukrajince na povlačenje što se prije nekoliko tjedana činilo izvjesnim. Britanska vojna obavještajna služba objavila je u srijedu da su ukrajinske snage uspjele potisnuti Ruse s jedne od glavnih linija opskrbe koja vodi do grada.


15:21 - Četrdesetak Ukrajinaca, izbjeglih početkom rata u Hrvatsku dobilo je u srijedu u Splitu uvjerenja o završenom početnom tečaju hrvatskog jezika za raseljene osobe, što bi im trebalo pomoći u prilagodbi i zapošljavanju u Hrvatskoj. Podjela uvjerenja održana je u Centru za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata gdje se od ožujka prošle godine održavao tečaj koji je do danas završilo dvjestotinjak Ukrajinaca, a za čiju je provedbu Splitsko-dalmatinska županija osigurala oko 6,6 tisuća eura.

Župan Blaženko Boban rekao je da će naći dodatna sredstva bude li i dalje zainteresiranih za učenje hrvatskog jezika. Ravnateljica Zlatnih vrata Danijela Ćukušić napomenula je da je to prvi organizirani tečaj hrvatskog jezika za raseljene osobe iz Ukrajine uz koji se održavao i online tečaj za sve Ukrajince u županiji koji nisu mogli fizički prisustvovati nastavi. "Svaki tečaj trajao je po 70 sati, prva grupa imala je nastavu lani od ožujka do lipnja, a druga od listopada do danas", rekla je Ćukušić, dodavši da Ukrajinci žele nastaviti učiti hrvatski jezik.


14:32 - Ukrajina je u srijedu napala željezničko skladište u gradu Melitopolju koji je pod ruskom okupacijom duboko iza prvih linija, u vrijeme sve otvorenijih prijetnji Kijeva da će provesti protuofenzivu protiv ruskih snaga čija zimska ofenziva nije uspjela. Nepotvrđene fotografije na internetu prikazuju eksplozije na noćnom nebu nad Melitopoljem, središtem okupacijskih vlasti u Zaporižji, jednoj od pet ukrajinskih pokrajina koje je Rusija anektirala. 

Napad su potvrdili izgnani gradonačelnik i ruska novinska agencija TASS koja je, pozivajući se na promoskovske dužnosnike, izvijestila da je pogođeno željezničko skladište i da su grad i okolna sela ostali bez struje. Melitopolj, u kojem je prije rata živjelo 150.000 ljudi, željezničko je čvorište ruskih snaga na jugu Ukrajine i dio kopna koje povezuje Rusiju s okupiranim Krimom.

Zasad nema informacija čime su Ukrajinci gađali to područje. Grad je izvan dosega raketa HIMARS, ali jest u dosegu novijeg oružja poput projektila JDAM i GLSDB koje su obećale Sjedinjene Države. Rusija je u utorak objavila da je srušila GLSDB, prvi put od početka rata u Ukrajini. Napad se dogodio nakon najava Kijeva da bi uskoro mogao pokrenuti protuofenzivu protiv ruskih snaga koje nisu uspjele ostvariti neke značajnije pobjede u mjesec dana dugoj zimskoj ofenzivi.


13:45 -  Redovnici Pravoslavne crkve povezane s Moskvom odbijaju se iseliti iz samostana

Nekoliko stotina vjernika sudjelovalo je na liturgiji u glasovitom samostanu u Kijevu, gdje se redovnici Pravoslavne crkve povezane s Moskvom protive odluci vlasti da do srijede moraju iseliti. Samostan Kijevo-pečerska lavra iz 11. st., na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, sjedište je Ukrajinske pravoslavne crkve koja je do ruske invazije u veljači 2022. bila u nadležnosti Moskovske patrijaršije. Ta je Crkva u svibnju proglasila raskid veza s Ruskom pravoslavnom crkvom čiji je patrijarh Kiril svesrdno branio rat protiv Ukrajine. No vlada u Kijevu misli da je ta Crkva zapravo ovisna o Moskvi.

Ukrajinske vlasti su naredile redovnicima da najkasnije do srijede isele iz samostana, ali oni odbijaju otići. "To je nepravedno", rekao je za AFP arhimandrit Nikon, odgovarajući na pitanje u tom velikom kompleksu poznatom po svojim pozlaćenim kupolama, smještenom na brijegu iznad obale Dnjipra, u povijesnom središtu Kijeva. Situacija je bila mirna tijekom jutra, izvijestili su novinari francuske agencije, ali nije isključeno prisilno iseljenje tijekom dana: "Sve je moguće, đavao nikad ne spava".

Stotine vjernika sudjelovale su na liturgiji, neki su bili i izvan crkve, po veoma hladnom vremenu, dok je snijeg pomalo padao. "Ovo je samovolja. Vlada prekoračuje svoje ovlasti. Ova bezbožna vlada nas progoni, nas pravoslavne", rekao je Mikolaj (49). "To će završiti loše za ukrajinski narod", dodao je rekavši da je riječ o "političkoj odluci". "Branit ćemo naše svetište. Kada mene tuku šutim, ali kad mi napadnu Crkvu moram je braniti", istaknuo je. Nadstojnik samostana, metropolit Pavlo, podsjetio je prošlog tjedna vjernike na "dužnost obrane ovog svetog mjesta".

Ministarstvo kulture je sredinom ožujka objavilo da se poništava odluka o zakupu po kojoj se ta Crkva mogla besplatno koristiti dijelom Lavre, uz obrazloženje da su "prekršeni propisi o korištenju državne imovine". U srijedu je Grigorij Karasin, predsjednik Odbora za međunarodnu politiku Vijeća Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, osudio "tešku povredu prava svake osobe na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti". Optužio je ukrajinske vlasti da "nastavljaju politiku stalne diskriminacije etničkih i vjerskih manjina koje žive u Ukrajini".


12:27 - Kremlj je rekao da nije na Rusiji da savjetuje hoće li predsjednik Kine posjetiti Ukrajinu. Volodimir Zelenski jutros je pozvao predsjednika Xi Jinpinga da posjeti zemlju.

Postizanje ciljeva političkim i diplomatskim sredstvima u slučaju Ukrajine je nemoguće, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “Više puta smo govorili da se ciljevi Ruske Federacije mogu ostvariti na razne načine, ovi su politički i diplomatski, ili, ako su politički i diplomatski trenutno nemogući, a u slučaju Ukrajine, oni su nemogući, na našu žalost, vojno, odnosno kroz specijalnu vojnu operaciju", rekao je Peskov, javlja RIA Novosti.

Prema njegovim riječima, za Rusiju je najvažnije da su ispunjeni njezini zahtjevi: osigurana je sigurnost ljudi u novim regijama Ruske Federacije i osigurana je sigurnost Ruske Federacije u cjelini.

12:05 - Švedsko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je priopćilo da će pozvati ruskog veleposlanika na razgovor i izraziti negodovanje zbog "pokušaja miješanja" u postupak pridruženja Švedske NATO-u.

Finska i Švedska su zatražile ulazak u NATO 2022. kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i nadaju se da će se njihov postupak pridruženja okončati ove godine.

Ruski veleposlanik je u izjavi na mrežnim stranicama veleposlanstva rekao da ulaskom u NATO nordijske zemlje postaju "legitimna meta ruskih mjera odmazde, uključujući mjere vojne naravi".

Ministarstvo vanjskih poslova pozvat će ruskog veleposlanika i uručiti mu prosvjednu notu zbog očitog pokušaja miješanja (u postupak pristupanju NATO-u), rekao je šef diplomacije Tobias Billstorm novinskoj agenciji TT.

11:45 - Najnovija analiza britanske vojne obavještajne službe mogla bi malo ublažiti zabrinutost Volodimira Zelenskog oko Bahmuta. Nedostatak vojnika "vjerojatno koči" rusku ofenzivu u gradu, vjeruje britansko Ministarstvo obrane. Umanjili su tvrdnje ruskih medija da je plaćenička skupina Wagner zauzela tvornički kompleks u sjevernom dijelu središta grada, rekavši da to "vjerojatno ostaje sporno".

"Ruski napadi još uvijek su na smanjenoj razini u usporedbi s prošlim tjednima", objavilo je ministarstvo. "Jedno od ključnih postignuća nedavnih ukrajinskih operacija vjerojatno je bilo potiskivanje ruskih lovaca Wagner grupe s rute 0506."

0506 je samo seoska cesta, ali je postala ključna linija opskrbe za ukrajinske trupe. Prethodno su Wagnerovi vojnici bili na nekoliko stotina metara od nje.


11:40 - Švedsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da će se požaliti ruskom veleposlaniku na "pokušaj miješanja" u švedski proces prijave za NATO. Stockholm traži članstvo u savezu zajedno s Finskom i nada se da će dovršiti proces ove godine. No, ruski veleposlanik rekao je u izjavi na web stranici veleposlanstva da je pridruživanje NATO-u nordijsku zemlju učinilo "legitimnom metom za ruske mjere odmazde, uključujući one vojne prirode".

Glasnogovornik švedskog ministarstva vanjskih poslova rekao je novinskoj agenciji Reuters da će veleposlanik biti pozvan na razgovor - a ministar vanjskih poslova opisao je te izjave kao "očit pokušaj uplitanja".


11:00 - Suspilne, ukrajinska državna televizija, izvještava da je došlo do nestanka struje u nekim područjima Kijeva i Odese, no ovoga je puta nestanak uzrokovan vremenskim uvjetima, a ne djelovanjem neprijatelja.


10:45 - Rusija nije uspjela u svojim naporima za "informatičko uništenje" Ukrajine koje ulaže istodobno s pokušajem invazije, a proruski napadi su se prelili na europske zemlje, ističu informatički stručnjaci skupine Thales u izvješću objavljenom u srijedu. "Nismo vidjeli uspjeh kibernetičkog rata koji je Rusija htjela nametnuti Ukrajini, koja je bila iznimno otporna", komentirao je za AFP Ivan Fontarensky, tehnički ravnatelj za informatičku zaštitu u Thalesu.

"Dana 23. veljače (2022.) Rusija je, istodobno s napadom na terenu, na početku sukoba pokušala izvesti munjevite računalne napade nepoznatim virusima stvorenim posebno za tu prigodu koji su ciljali vojne objekte, poput energetskih postrojenja, telekomunikacijske i električne infrastrukture i satelitske mreže Viasat", rekao je.

Unatoč posljedicama napada na Viasat, telekomunikacijsku mrežu kojom se koristi vojska, "Ukrajina je bila iznimno otporna, pa i prilagodljiva u obnovi rada napadnutih sustava. Mislili smo da je Rusija kadra izvoditi takve operacije, ali njihov napad nije uspio. Ne samo da je činila pogrješke u načinu rada, nego se Ukrajina od 2014. (vrijeme prvog ruskog upada u zemlju), naučila bolje štititi zahvaljujući suradnji sa savezničkim zemljama", dodaje Fontarensky.

"U napadima je počinjena šteta, ali su Ukrajinci veoma brzo uspjeli normalizirati rad stradalih sustava".

Na ukrajinskoj strani "nismo imali dokaza o napadima vojne službe na Rusiju". Pojedini proukrajinski aktivisti pokušali su izvesti napade bez većeg učinka, "osim u lipnju 2022. kada je proukrajinska skupina preuzela odgovornost za napade na dvije ruske elektrane", rekao je stručnjak. "Nemamo konkretne dokaze, ali pretpostavka je čvrsto utemeljena".

Pred takvim otporom koji je iznenadio stručnjake, ruski napadi su se prije pola godine "okrenuli" prema računalnom uznemiravanju "visoke jakosti" koje izvode proruski aktivisti na ustanove ukrajinskih saveznika, poput onoga koji je blokirao mrežnu stranicu francuske Narodne skupštine.


10:38 - Rusija je u srijedu izjavila da odluka Washingtona da prestane dijeliti neke podatke o svojim nuklearnim snagama prema ugovoru o kontroli naoružanja Novi START neće potaknuti Moskvu da preispita vlastitu odluku o suspenziji sudjelovanja u paktu. Sjedinjene Države objavile su u utorak da će prestati razmjenjivati neke informacije o svojim nuklearnim snagama nakon što je predsjednik Vladimir Putin u veljači naredio Moskvi da obustavi vlastito sudjelovanje.

Rusija je u srijedu objavila da će se dobrovoljno pridržavati dogovorene granice o broju nuklearnih bojevih glava koje može rasporediti bez obzira na korak SAD-a. "Dobrovoljno smo se obvezali pridržavati se središnjih kvantitativnih ograničenja postavljenih tim ugovorom", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u intervjuu za državnu novinsku agenciju RIA. "To je to. Naš stav ne ovisi o tome hoće li nam Amerikanci predati svoje podatke ili neće", rekao je.

SAD je ostao stranka u sporazumu i još uvijek je obvezan slati podatke, dodao je.

"SAD, za razliku od Rusije, nije formalno suspendirao Ugovor. Sukladno tome, dužni su u potpunosti poštovati njegove odredbe", rekao je Rjabkov.

Putin je prošlog mjeseca suspendirao sudjelovanje Rusije u sporazumu rekavši, bez pružanja dokaza, da je Zapad bio izravno uključen u ukrajinske napade na baze ruskih strateških bombardera duboko unutar ruskog teritorija. Rekao je da su zahtjevi NATO-a da Rusija dopusti inspekcije svojih nuklearnih baza prema Novom START ugovoru stoga apsurdni.

Potpisan 2010., a trebao bi isteći 2026., ugovor Novi START ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava koje obje zemlje, najveće svjetske nuklearne sile, mogu rasporediti. Prema njegovim uvjetima, Moskva i Washington ne smiju rasporediti više od 1550 strateških nuklearnih bojevih glava i 700 kopnenih i podmorničkih projektila i bombardera za njihovu isporuku.

I Sjedinjene Države i Rusija rekle su da se nuklearni rat nikada ne može dobiti i nikada se ne smije voditi. Ali sukob u Ukrajini potaknuo je Rusiju da opetovano upozorava da će koristiti bilo koje oružje u svom arsenalu da se obrani ako samo postojanje ruske države bude ugroženo.


10:32 - Jevgenij Prigožin, vlasnik privatne vojske Wagner, nedavno je dao intervju ruskim novinarima. Analitičari vjeruju da elementi njegovih izjava ukazuju na mogućnost da se na izborima 2024. kandidira protiv Vladimira Putina, piše Sky News.

Institut za proučavanje rata kaže da je "intervju vrijedan pažnje zbog svog jedinstvenog formata" i da se "činilo da Prigožin oponaša način na koji ruski predsjednik snima svoje koreografirane javne sastanke, bilo da tiho ismijava Putina ili da suptilno sugerira da bi i sam mogao biti predsjednik poput Putina".

"Koreografija i inscenacija Prigožinova intervjua postavljaju ga u kadar kamere za stolom preko puta publike na isti način na koji to obično čine Putinovi snimljeni sastanci i fotografije", nastavljaju analitičari iz američkog thinktanka. "Ovaj filmski stil je neobičan za Prigožina, jer njegove javne video izjave obično ne koriste takav sterilan format."

Šef Wagner grupe "možda će nastojati parodirati Putinov kinematografski stil kao dio veće trolling kampanje za napad na Kremlj, ili povući prešutne paralele između Prigožina i ureda ruskog predsjednika". "Prigožinovo nedavno ponašanje - bez obzira na njegovu namjeru - unapređuje narativ u ruskom društvu da ima veće političke aspiracije u Rusiji", zaključuje analiza.


9:20 - Novinari Associated Pressa pratili su Volodimira Zelenskog na dijelu njegovog ovotjednog putovanja po frontalnim regijama Ukrajine i do pogranične regije Sumi. Tijekom putovanja, ukrajinski predsjednik ponovio je zahtjeve Ukrajine za modernijim oružjem, te je također rekao da neki elementi koje je isporučio zapad nisu funkcionirali.

"Imamo sjajne odluke o Patriotima, ali ih nemamo u stvarnosti", rekao je, misleći na obećani sustav protuzračne obrane američke proizvodnje. Zelenski je rekao da Ukrajini treba 20 baterija Patriot za zaštitu od ruskih projektila, a čak ni to možda neće biti dovoljno "jer nijedna zemlja na svijetu nije napadnuta s toliko balističkih raketa".

Zelenski je dodao da je jedna europska nacija poslala još jedan sustav protuzračne obrane u Ukrajinu, ali nije radio i oni su ga "morali mijenjati iznova i iznova". Državu nije naveo. Zelenski je ponovio i svoj zahtjev za borbenim zrakoplovima.

Poljska i Slovačka su odlučile dati Ukrajini borbene zrakoplove iz sovjetske ere, ali nijedna zapadna zemlja dosad nije pristala osigurati moderne ratne zrakoplove, zbog zabrinutosti da bi to moglo eskalirati sukob i pružiti Ukrajini udarne sposobnosti duboko u ruski teritorij, te da vrijeme koje bi bilo potrebno za obuku pilota i opremanje zemaljskih posada čini isporuku kratkoročno nepraktičnom.

VIDEO Ruska zlatna mladež na frontu: Šalju u Ukrajinu i sinove moćnika, ali daleko od prve linije


8:54 - U protelih godinu dana, iz kruga Vladimira Putina uglavnom su se čule samo optimistične ocjene o toku rata. S propagandnim ratom koji se odvija istovremeno s borbom na zemlji i u zraku u Ukrajini, i često nesvjesnom populacijom koju treba držati po strani, javnim se porukama pažljivo upravlja. Ali sada imamo uvid u privatne izjave jednog od ključnih glasova s ​​ruske strane - Putinova dugogodišnjeg glasnogovornika Dmitrija Peskova.

Upozorenje je da dolazi od dvojice anonimnih prijatelja koji su razgovarali s The Guardianom. Oni izvještavaju da su ti ljudi bili na večeri s diplomatom krajem prosinca. Kako je noć odmicala, ispričali su novinama, Peskov je ustao da nazdravi držeći svoju čašu. "Pretpostavljam da očekujete da nešto kažem", rekao je. "Stvari će postati puno teže. Ovo će trajati jako, jako dugo." Time je pomračen ugođaj večeri, smatraju prisutni gosti. "Bilo je neugodno čuti njegov govor. Bilo je jasno da upozorava da će rat ostati s nama i da se trebamo pripremiti na duge staze."


7:48 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je poziv kineskom predsjedniku Xiju Jinpingu da posjeti Ukrajinu, izvijestio je Associated Press u srijedu. "Spremni smo ga dočekati ovdje", rekao je Zelenskij u intervjuu novinskoj agenciji.

Xi nije razgovarao sa Zelenskijem od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, ali je Kina prošlog mjeseca objavila plan od 12 točaka za "političko rješenje ukrajinske krize". Xi je razgovarao o sukobu sa svojim "dragim prijateljem", ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, tijekom državnog posjeta Moskvi prošlog tjedna, iako razgovori nisu pokazali napredak o tome kako okončati rat.

Kineski prijedlog uključuje poziv na deeskalaciju, te prekid vatre u Ukrajini. Ali Sjedinjene Države su odbacile prijedlog, ustvrdivši da Kina nema kredibilitet jer je odbila osuditi Rusiju zbog njezine invazije na Ukrajinu. Sjedinjene Države kažu da bi prekid vatre u ovom trenutku učvrstio ruske teritorijalne dobitke i dao Putinovoj vojsci više vremena za pregrupiranje.

Ukrajina je pozdravila diplomatski angažman Kine, ali je Zelenskij rekao da će razmotriti mirovna rješenja tek nakon što ruske trupe napuste ukrajinski teritorij.


7:47 - Ruske snage su neumoljive u svojim pokušajima da zauzmu istočne ukrajinske gradove Bahmut i Avdiivku, ali ne postižu napredak, objavila je ukrajinska vojska u srijedu, dok je promoskovski dužnosnik rekao da Rusi napreduju. Ta dva grada zajedno s drugim obližnjim mjestima u industrijskoj regiji Donjecka u epicentru su ruskih napada, stoji u priopćenju glavnog stožera ukrajinskih oružanih snaga. "Neprijatelj nastavlja s napadom na grad Bahmut. Međutim, naši branitelji hrabro drže grad, odbijaju brojne napade neprijatelja", objavio je glavni stožer, dodajući da su ukrajinske snage odbile 57 ruskih napada na Bahmut i druge gradove.

Britansko ministarstvo obrane priopćilo je da su ruske snage postigle samo "marginalni napredak" u pokušaju da opkole Avdiivku i da su izgubile mnogo oklopnih vozila i tenkova. Ali Denis Pušilin, vođa dijela regije Donjeck pod kontrolom Moskve postavljen od strane Rusije, rekao je da se većina ukrajinskih snaga povukla iz tvornice metala u zapadnom Bahmutu i da ruske snage napreduju.

Reuters nije uspio provjeriti te tvrdnje na terenu.

Dok su napredni zapadni borbeni tenkovi počeli pristizati u Ukrajinu uoči očekivane protuofenzive njezinih snaga, ruska novinska agencija RIA izvijestila je da je Moskva svojim trupama poslala stotine novih i obnovljenih tenkova.


7:43 - Šef Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor, Rafael Grossi, danas odlazi u nuklearnu elektranu Zaporižja u južnoj Ukrajini, koju su okupirali Rusi. Uoči posjeta tamošnju situaciju opisao je kao vrlo opasnu. Rekao je u intervjuu za Reuters da njegov rad na sklapanju sporazuma za zaštitu najveće europske nuklearne elektrane još uvijek traje. Moskva i Kijev međusobno se optužuju za granatiranje tog mjesta.


7:40 - Ukrajinske snage navodno su granatirale ukrajinski grad Melitopolj pod ruskom kontrolom, južno od regije Zaporižja, a ruski mediji izvijestili su u srijedu da je zbog toga prekinuta opskrba strujom u gradu. Ivan Fedorov, prognani gradonačelnik Melitopolja, koji je od ožujka prošle godine okupiran od strane ruskih snaga, rekao je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da je u gradu odjeknulo nekoliko eksplozija.

Ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na službenike postavljene u Moskvi na tom području, rekla je da je ukrajinsko granatiranje oštetilo gradski sustav opskrbe električnom energijom i da je nestalo struje u gradu i nekim obližnjim selima. TASS je također izvijestio da je skladište lokomotiva uništeno, ali prema prvim informacijama nije bilo žrtava. Njihove tvrdnje nisu neovisno potvrđene.


7:38 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u intervjuu da ga brine kako bi na rat mogle utjecati promjene političkih snaga u Washingtonu. U intervjuu za AP, Zelenski je rekao da “Sjedinjene Države stvarno razumiju da ako nam prestanu pomagati, nećemo pobijediti”.

Nakon dugog intervjua s ukrajinskim čelnikom, AP izvještava kako je Zelenski svjestan da je uspjeh njegove zemlje velikim dijelom rezultat valova međunarodne vojne potpore, posebice iz Sjedinjenih Država i zapadne Europe. Ali neki u Sjedinjenim Državama - uključujući republikanca Donalda Trumpa, bivšeg američkog predsjednika i sadašnjeg kandidata za izbore 2024. - doveli su u pitanje treba li Washington nastaviti isporučivati ​​Ukrajini milijarde dolara vojne pomoći. Trumpov vjerojatni republikanski suparnik, guverner Floride Ron DeSantis, također je sugerirao da obrana Ukrajine u 'teritorijalnom sporu' s Rusijom nije značajan američki nacionalni sigurnosni prioritet. Kasnije je povukao tu izjavu nakon što se suočio s kritikama iz drugih dijelova GOP-a. Zelenski nije spomenuo imena Trumpa ili bilo kojeg drugog republikanskog političara.


6:45 - Ruske strateške raketne snage započele su planirane vježbe koje uključuju mobilne nuklearne interkontinentalne balističke raketne sustave Yars, priopćilo je u srijedu rusko ministarstvo obrane. "Ukupno je više od 3000 vojnog osoblja i oko 300 komada opreme uključeno u vježbe", navodi se u priopćenju Ministarstva obrane.


6:43 - Američki predsjednik Joe Biden rekao je u utorak da je zabrinut zbog mogućnosti da Rusija pošalje taktičko nuklearno oružje Bjelorusiji. "To još nisu učinili", rekao je Biden novinarima u Bijeloj kući. "To je zabrinjavajuće", poručio je.


6:00 - Digitalni reklamni panoi u Moskvi informiraju Moskovljane što trebaju spakirati u slučaju nuklearne katastrofe, a predsjednik Vladimir Putin povremeno objavi mračno upozorenje da je Rusija spremna iskoristiti krajnje sredstvo odvraćanja - no čini se da Moskovoljani to prihvaćaju mirno.  "Ne mislim da će se išta dogoditi, ako mislite na nuklearnu prijetnju", rekao je Andrej (47), koji je odbio otkriti svoje prezime, stojeći ispod jednog takvog panoa na ulazu u moskovski Park Gorkog u utorak.

"A ako se ništa neće dogoditi, zašto bismo se za to trebali pripremati?"

Otkad je Rusija poslala svoje oružane snage u Ukrajinu prije nešto više od godinu dana, a zapadne zemlje odgovorile slanjem konvencionalnog oružja Ukrajini, Putin je rekao da će iskoristiti sva raspoloživa sredstva ako se Rusija osjeti dovoljno ugroženo - iako zapadne zemlje niječu bilo kakvu prijetnju toga tipa.

"Ne, ta upozorenja me ne plaše i ne mijenjaju moj stav prema svijetu, ljudima i našem predsjedniku", rekla je Julija Gorodnjanskaja (38).  "Mislim da živimo u najsigurnijoj zemlji na svijetu. Naš potencijal je vrlo velik i vjerujem u našu vojsku i oružje koje naša zemlja ima. Nijedna zemlja na svijetu nema toliko oružja kao mi, i tako kvalitetnog oružja."

Iznad njezine glave, video isječak je izlistao ključne potrepštine za "torbu za hitne slučajeve", koja bi trebala sadržavati radio i hranu i vodu za tri dana.

Ministarstvo za izvanredne situacije da već godinama to objavljuje, ali da su građani tek sada počeli primjećivati. 

"Naš mentalitet je takav da ljudi neće učiniti ništa dok voda ne dođe do grla. Zato mislim da je dobro informirati ljude i pripremiti ih", rekao je 30-godišnja Moskovljanin Vladimir, koji također nije htioreći svoje prezime.

Aleksej Pulkarov (33) provjerio je udaljenost do najbližeg nuklearnog skloništa.

"Tako je daleko da nikad neću stići do njega", rekao je. "No ne uzrujavam se."

VIDEO Rusija ispalila projektile na lažnu metu u Japanskom moru

Ključne riječi

Komentara 18

BR
Brankko
03:06 30.03.2023.

"MarinaLučica" pita: "Da li to GB ima 2 kralja: Charlesa III i Karla III?" -- Izgleda da joj nije poznata hrvatska kakva-takva tradicija da se imena monarha prevode. Prije Charlesa/Karla nije za nas bila kraljica "Elisabeth", bila je Elizabeta. To je prijevod, da. Da, gle, bio je i Karlo Veliki. A ima i da nisu monarsi. Gle, bila je Ivana Orleanska. Jo, gle: papa Franjo, papa Frane. -- Ne prevode se ona imena za koja nemamo ekvivalente, na primjer Olaf, ili imena raznih prijašnjih na primjer kineskih ili indijskih monarha.

BR
Brankko
02:56 30.03.2023.

Treba se malo srediti -- ne mogu se ukrajinska, ruska (i bjeloruska i druga) imena pisati na "engleski" način, sa "ch", "zh", "kh" itd. -- Dron nije "Strizh" nego je Striž. Onaj kolaboracionist "Kryuchkov" zapravo je Krjučkov -- uostalom, zamjenik ministra vanjskih poslova rusije napisan je ispravno kao Sergej Rjabkov (na "engleski" način on bi bio "Sergey Ryabkov"). Zaboga, imamo č, pa i šč!

DU
Deleted user
19:12 30.03.2023.

Ne zna se tko je l.u.d.j.i Rusi ili Amerikanci, a svijet a naročito EU je talac njihovih ludosti. Kad bi barem preselili na drugu planetu pa neka se tamo razračunavaju. Tradicionalno neutralne Skandinavce su prisilili da nakon stoljeća neutralnosti uđu u Nato. I to ih naravno neće spasiti jer ni Rusiju ni SAD nije briga za nikoga u Europi. Ne znam zašto naši šalju 15 helikoptera a ni sami nemamo dovoljno oružja. Opće ludilo

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije