Nakon što je vijest o završetku proizvodnje Nevere izazvala brojne reakcije, osnivač Rimac Grupe odlučio je javno objasniti zašto rezultate tog projekta ne smatra razočaravajućima. Posebno se osvrnuo na komentare u kojima se neostvareni proizvodni plan predstavlja kao dokaz poslovnog neuspjeha. "Prošli tjedan se pisalo o tome kako je Nevera mrtva zato što proizvodimo sada zadnje komade i, kako to kod nas već ide, mnogi su to slavili kao 'ah, jesmo rekli, koji neuspjeh, znali smo da nikad neće biti ništa od toga'. Ali ja se s tim potpuno ne slažem", poručio je Rimac. Smatra da se vrijednost projekta razvijanog gotovo deset godina ne može svesti na broj isporučenih automobila. Iako ne osporava da je proizvodnja ostala ispod očekivanja, naglašava da je Nevera omogućila tehnološki i poslovni iskorak kompanije. "Ako samo gledamo broj planiranih komada, 150, i usporedimo s proizvedenima, 71, može se reći: 'Aha, pa projekt je manje od 50 posto uspješan.' Ali to je potpuno krivi način gledanja na takav projekt", rekao je.
Govoreći o razvoju poslovanja, Rimac je usporedio današnje rezultate s razdobljem kada je 2017. započeo projekt Nevera. "Kad smo krenuli u ovaj projekt, bili smo 200 zaposlenih, imali šest milijuna eura prihoda. Sad smo 2500 zaposlenih i imamo preko 800 milijuna eura prihoda prošle godine", naveo je. Prema njegovim podacima, Bugatti Rimac i Rimac Technology zajedno su treći najveći hrvatski izvoznik, s približno pet milijardi eura ugovorenih poslova. U proteklih 15 godina kompanija je, ističe, osigurala više od milijardu eura ulaganja međunarodnih investitora, među kojima su Porsche, Hyundai, SoftBank i Goldman Sachs. Kapital je pritom prikupljan postupno, od prvih ulaganja vrijednih nekoliko desetaka tisuća eura. Jednim od najvećih postignuća smatra razvoj tehnologije koja se danas primjenjuje i izvan njegovih automobila. "Tehnologije koje smo razvili u Neveri danas nisu samo tu, nego i u BMW-u, Porscheu, Bugattiju i mnogim drugim automobilima drugih proizvođača", rekao je.
Tijekom rada na Neveri kompanija je razvijala vlastite baterijske sustave, invertere, prijenosnike, punjače, upravljačku elektroniku te multimedijski hardver i softver. Stečeno znanje poslije je iskorišteno u projektima poput Aston Martina Valkyrie, Pininfarine Battiste i Porschea 911. Posebno je izdvojio Battistu, čija se tehnička osnova temelji na Neveri. Platforme tog automobila izrađivane su u Hrvatskoj, a završnu karoseriju i unutrašnjost dobivale su u Italiji. Uračunaju li se prototipovi i vozila namijenjena Pininfarini, tvrdi Rimac, projekt Nevera obuhvatio je znatno više od stotinu proizvedenih automobila. Broj izrađenih Battista nije otkrio. Rimac je naglasio da bez iskustva prikupljenog tijekom razvoja Nevere ne bi bilo ni novog Bugattijeva hiperautomobila. "Tourbillona nikad ne bi bilo, ne u ovom obliku, ne ovdje u Hrvatskoj, nego uopće ne bi bilo da nije bilo tog iskustva s Neverom", rekao je.
Upravo je prodaja Nevere, objašnjava, kompaniji omogućila rano prepoznavanje ograničene potražnje za potpuno električnim hiperautomobilima, što je utjecalo na izbor pogonskog sklopa Tourbillona. "Mi smo to prvi mogli vidjeti zato što smo bili prvi s Neverom. I zato je odluka bila za Tourbillon ići na hibrid i na novi benzinski motor", objasnio je. Video je snimljen u pogonu u Kerestincu, gdje se proizvode Nevera i Tourbillon. Ondje, prema njegovim riječima, radi približno 400 inženjera uključenih u razvoj Bugattija, dok na zagrebačkom Jankomiru još njih oko 500 razvija baterije i pogonske sustave za druge proizvođače. Pojasnio je i da automobilsku proizvodnju obilježava suradnja s vanjskim dobavljačima. Tako motor s unutarnjim izgaranjem za Tourbillon izrađuje Cosworth. U kompaniji su zaposleni stručnjaci s iskustvom u Ferrariju, Lamborghiniju i Formuli 1, ali i brojni inženjeri koji su karijeru započeli kao studenti, piše Index.
Rimac je podsjetio i na brojne prepreke koje je trebalo svladati prije početka serijske proizvodnje. Nevera se tijekom godina izrađivala na četiri lokacije – u Svetoj Nedelji, Velikom Trgovišću, na Jankomiru i naposljetku u Kerestincu. Razvijeno je približno 25 prototipova, provedena su sudarna ispitivanja i homologacijski postupci za europsko i američko tržište. Uz to je trebalo izgraditi međunarodnu prodajnu i servisnu mrežu, koja danas, prema Rimčevim navodima, obuhvaća više od 30 prodajnih mjesta. Za novu automobilsku marku, ističe, posebno je zahtjevno steći povjerenje kupaca i distributera te dokazati sposobnost proizvodnje, isporuke i dugoročnog održavanja vozila. "Proizvodnja i prodaja na kraju su završni dio", zaključak je njegova objašnjenja o tome zašto Neveru smatra važnim projektom za razvoj cijele kompanije. Odgovarajući na sumnje u stvarnu prodaju automobila, Rimac se pozvao na financijske rezultate Bugatti Rimca. "Bugatti Rimac, koji proizvodi taj auto, prošle godine imao je preko 600 milijuna eura prihoda. Da smo napravili svih 150 Nevera, s prosječnom cijenom od 2,7 milijuna eura, to bi bilo oko 400 milijuna eura prihoda. Mi smo napravili 71, to je nekih 200 milijuna eura prihoda", rekao je.
Ustvrdio je da su proizvedeni primjerci prodani, uz napomenu da kompanija još raspolaže dvama demonstracijskim automobilima namijenjenima događanjima i probnim vožnjama. "Sve su prodane. Imamo dva demonstracijska auta koja koristimo za neke događaje i testne vožnje kupaca. Ta dva auta ćemo isto sljedeće godine prodati, tako da će onda svi auti biti kod kupaca", izjavio je. Osvrnuo se i na dva primjerka Nevere koja osobno posjeduje, naglasivši da ih nije dobio bez plaćanja. "Čak i dva auta koja su moja, ZG Magla i još jedan plavi, ja platim punu cijenu i 25 posto PDV-a u Hrvatskoj da bih ih registrirao u Hrvatskoj", rekao je. Objasnio je da kompanija ima i druge vlasnike, zbog čega i sam mora platiti punu cijenu vozila. Govoreći o razlozima zbog kojih nije ostvarena proizvodnja od 150 primjeraka, Rimac je upozorio na šire probleme tržišta električnih automobila. Kao primjere modela koji, prema njegovu mišljenju, nisu ispunili početna prodajna očekivanja naveo je Teslin Cybertruck i Mercedes EQS, piše Index.
Spomenuo je i Lotus Eviju, jednog od rijetkih izravnih konkurenata Neveri, ustvrdivši da je broj isporučenih primjeraka vrlo malen. "Koliko ja znam, riječ je o jednoznamenkastom broju", rekao je Rimac, naglasivši da se radi o njegovoj procjeni. Prema njegovu mišljenju, pri ocjenjivanju Nevere treba uzeti u obzir i činjenicu da je riječ o automobilu koji je razvila tada još relativno nepoznata hrvatska marka, bez dugogodišnje tradicije kakvu imaju etablirani proizvođači hiperautomobila. Na kraju obraćanja Rimac je ponovno istaknuo da neostvareni prodajni plan ne poništava sve što je kompanija postigla zahvaljujući razvoju Nevere. "Mislim da je Nevera napravila puno toga za našu firmu, za autoindustriju, za državu i za Hrvatsku kao industrijsku destinaciju. Tako da se ne bih složio da je neuspjeh", rekao je.
Podsjetio je i na početke kompanije, kada je javnosti najavila proizvodnju jednog od najbržih električnih automobila na svijetu, unatoč tome što nije imala iskustvo etabliranih automobilskih proizvođača. "Krenuli smo iz ničega, nitko nas nije znao. Dođemo, pojavimo se u Ženevi i kažemo da ćemo raditi najbrže električne aute na svijetu i prodati ih 150 komada. Na kraju smo ih prodali 71", rekao je. Unatoč razlici između planiranog i ostvarenog, Rimac smatra da je projekt donio rezultate koji znatno nadilaze samu prodaju te je odbacio ocjene da je riječ o velikom promašaju. "I onda nas u našoj vlastitoj zemlji prozivaju da je to neki veliki neuspjeh. Pa ja se ne bih složio. Ne znam za vas, ali eto, to je iz moje perspektive", poručio je Rimac.
Otvori KEKS Pay
