Slovenska tužba protiv Hrvatske o tome da Hrvatska na neki način krši europsko pravo time što ne prihvaća arbitražu imat će šanse jedino ako je podupre i preuzme Europska komisija.
Ako EK odluči da neće stati uz Sloveniju, to je jasan signal da smatra da je riječ o političkom slučaju zamaskiranom u pravni, a onda su šanse Slovenije za uspjeh na Sudu EU u Luksemburgu jednake nuli, kaže profesor na pravnom fakultetu Sveučilišta Groningen Dimitry Kochenov. Profesor europskog prava, savjetnik nizozemske vlade, ekstenzivno se bavio – pojednostavljeno – tužbama članica protiv članica.
– Ne može se govoriti o apsolutnom broju tužbi. U europskim ugovorima postoje dva članka koja reguliraju “tužbe” u najširem značenju. Članak 258. govori o tome da Komisija pokreće i vodi proceduru protiv članice za koju zaključi da krši neko od prava EU i ona u konačnici može završiti na sudu. Članak 259. pak daje svakoj državi članici mogućnost da sama pokrene proceduru – u tom slučaju “tužba” ipak prvo ide Komisiji. Komisija u roku od nekoliko mjeseci mora odrediti smatra li da tužba ima smisla ili ne. Ako smatra da ima, sama će “preuzeti” slučaj i dalje voditi postupak protiv članice. Ako EK zaključi da nema osnove, država koja “tuži” može dalje sama slučaj dovesti na sud – objašnjava Kochenov te dodaje kako ne može komentirati slovensku tužbu jer se ne zna na kojem će je aspektu kršenja prava EU temeljiti.
I dok se broj slučajeva koje je “preuzela” Komisija broji na stotine, u povijesti europskih integracija zabilježeno je samo pet slučajeva kad je država sama, bez potpore EK, tužila drugu. Francuska je tužila Veliku Britaniju zbog mjera koje se tiču ribarstva (presuda je donesena 1979.), Belgija Španjolsku zbog oznaka porijekla na bocama vina (2000.), Španjolska je tužila Veliku Britaniju zbog prava glasa stanovnika Gibraltara (2006.), Mađarska Slovačku jer nije dopustila ulaz mađarskog predsjednika na svoj teritorij (2012.). Austrija je tužila Njemačku zbog diskriminacije kod plaćanja cestarina i slučaj još traje. Komisija može i stati na stranu tužene članice, kao što je napravila sa Slovačkom odbacujući mađarske tvrdnje kao političke. – U apsolutnoj većini slučajeva Komisija će preuzeti postupak ako su argumenti dobri. Ako ima dvojbe, neće se u to upuštati. Zato države koje su same nastavile s procedurom bez Komisije na sudu redom gube. Zapravo, tu je gotovo uvijek riječ o promidžbenim kampanjama za unutarnjopolitička pitanja ili pak neprijateljstvu prema nekoj državi, a sve zakamuflirano pravnim argumentima. U većini slučajeva sud je vidio iste probleme kao i Komisija – ističe profesor.
Komisija ima potpunu diskreciju birati koja će kršenja europskog prava “procesuirati”.
– Granični prijepori nisu europsko pravo u užem smislu. Tako će puno više pozornosti dobiti slučajevi vezani za zajedničko tržište, slobodu kretanja. I budući da sama Komisija nije pokrenula postupak protiv Hrvatske, ovo je Slovencima način da “gurnu” Komisiju. Ali, ironično, ako Komisija kaže “ne”, slučaj će im biti ravan nuli – kaže Kochenov.
Hrvatske vlada radi mnogo grešaka ali su ovoj slučaj odigrali za čistu peticu.