Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ako eksplodira iranska kriza, cijena goriva ide na 12-15 kuna!

S novim poskupljenjem za pun spremnik od 60 litara eurosupera 95 sad treba izdvojiti gotovo 20 kuna više – 646 kuna, a za spremnik eurodizela 15-ak kuna više – 610 kn.
06. ožujka 2012. u 12:00 27 komentara 24 prikaza
vojska
Foto: AFP/Pixsell

Cijene goriva će u Hrvatskoj od utorka dosegnuti nove rekorde. No one, po svemu sudeći, neće dugo biti najviše. Može se očekivati nastavak njihova rasta, a na to upozoravaju i analitičari Erste grupe u svojim prognozama o cijeni nafte u 2012. godini.

Naftni šok

U Erste grupi tako upozoravaju da će cijena nafte u ovoj godini dosegnuti povijesni rekord te da se prosječna cijena od 123 dolara po barelu očekuje do ožujka 2013., a uz eskalaciju iranske krize cijena bi mogla ići na 150 pa čak i 200 dolara za barel.

Naftni stručnjak Jasminko Umičević napravio je kalkulaciju koliko bi trebala iznositi cijena barela nafte da bi litra benzina dosegla cijenu od 12 kuna, a koju je ministar financija Slavko Linić odredio kao granicu na kojoj će Vlada pokušati zaustaviti daljnji rast cijena goriva. To je 150 dolara po barelu. Umičević izglednim smatra rast cijena nafte iznad 150 dolara pa i više od 200 dolara. Prema njegovoj procjeni, kad bi barel nafte dosegao 200 dolara to bi onda značilo da bi litra benzina u Hrvatskoj premašila cijenu od 15 kuna.

S novim poskupljenjem, za pun spremnik od 60 litara eurosupera 95 sad je potrebno izdvojiti gotovo 20 kuna više – 646 kuna, a za pun spremnik eurodizela 15-ak kuna više – 610 kuna.

>>Postotni izvoz iranske nafte po državama

Usto u novom poskupljenju goriva u Hrvatskoj, veći dio se odnosi na povećanje PDV-a, a samo trećina na stvarni rast cijena nafte na tržištu. Povijesni rekord cijena sirove nafte Brent (koja se koristi kao mjerilo za naftna tržišta Europe, Afrike i Bliskog istoka), navodi se u analizi Erstea, dosegnula je 2011. godine kada je njezina prosječna cijena iznosila 11 dolara po barelu, a to je viša cijena nego u 2008. godini i za vrijeme drugog naftnog šoka od 1979. do 1980. godine. Uzrok tom rastu cijene bili su nemiri koji su se proširili od Maroka do Irana, a čitava ta regija proizvodi, navodi Erste grupa, gotovo 30 milijuna barela dnevno. Na rast cijene nafte stimulirajuće su djelovale i sve ekspanzivnije monetarne politike američkih, europskih, engleskih i kineskih središnjih banaka, a kako američki FED namjerava svoju politiku nultih kamatnih stopa produljiti do kraja 2014., analitičari Erste grupe navode da su stvoreni uvjeti za nove povijesne rekorde cijene nafte. U eurima pak cijena nafte Brent već je dosegnula povijesno rekordne razine.

Libija samo dva posto

Do divljanja cijene nafte mogla bi dovesti i iranska kriza i mogući napad Izraela na tu zemlju, o čemu se sve više priča. Analitičari Erste grupe tako podsjećaju da su širenje političkih nemira u Libiji u 2011. godini i građanski rat u toj zemlji jasno pokazali rizike prekida proizvodnje u politički nestabilnim zemljama. Tako ističu da je zbog libijske krize cijena sirove nafte tipa Brent porasla oko 25 posto od veljače do travnja 2011. iako Libija, čija dnevna proizvodnja nafte iznosi oko 1,65 milijuna barela, sudjeluje u globalnoj proizvodnji tek s oko dva posto. Napad na Iran i prekid proizvodnje nafte u toj zemlji kao i zatvaranje Hormuškog tjesnaca doveli bi do eksplozije cijene nafte.

Ina: Smatramo neutemeljenim navode da Si

Ina: Smatramo neutemeljenim navode da Sirija nudi drugima naša naftna polja u toj zemlji

Hrvatska naftna kompanija Ina zbog sankcija koje je prema Siriji uvela Europska unija, pa tako i Hrvatska, morala je napustiti nalazišta nafte i plina koja ima u toj zemlji. U Ini kažu da su pri tome svog partnera u tom poslu, sirijsku nacionalnu naftnu kompaniju General Petroleum Company (GPC), obavijestili o proglašenju “više sile“. U Ini navode da su tako privremeno obustavili poslovne aktivnosti u Siriji do daljega.

– Pozivanje na višu silu je uobičajen mehanizam, ali ne znači raskid ugovora i automatski izlazak iz projekta – navode u Ini dodajući da su posegnuli za trenutačno jedinim mogućim pravnim rješenjem koje omogućava zaštitu tvrtkinih interesa. To su, kažu, primijenile i ostale svjetske naftne kompanije koje su poslovale u Siriji, poput Totala, Shella ili ruskog Tatnjefta. U Ini kažu i da bi davanje sirijskih nalazišta na operativno upravljanje drugim kompanijama poput onih u Rusiji i Kini, bilo izravno zaobilaženje i izigravanje postojećih odluka i uredbi Vijeća EU i Odluke Vlade RH, za što je predviđena i osobna odgovornost menadžmenta.

O navodima da sirijska strana pregovara s kompanijama koje bi ušle na njezino mjesto, u Ini nemaju saznanja. No ističu da ugovori o podjeli proizvodnje koje je Ina zaključila u Siriji imaju snagu zakona u toj zemlji te je njima točno definirano kako se može ugovor raskinuti ili prenijeti. Takve navode smatraju neutemeljenima.

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak
  • rogstrug:

    Pa prića malo pomalo ide svome kraju...

  • Avatar dariodario551
    dariodario551:

    Zbog napuštanja INA naftnih polja i bušotina u Siriji, nastao je manjak od 20 milijardi dollara, koje će namiriti Hrvatski građaNI kroz cjenu naftnih Derivata !

  • drug:

    Šta više čekaju ti Ameri.....šta se čeka ?????