Naslovnica Vijesti Hrvatska

30 lidera za budućnost Hrvatske: Ovo su ljudi koji mogu mijenjati zemlju

Hrvatska ima kvalitetnih stručnjaka s liderskim talentom. Treba im dati priliku
11. veljače 2018. u 13:20 163 komentara 33847 prikaza
Naslovnica

Ove godine navršit će se pet godina otkako je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije i tako ostvarila, nakon ulaska u NATO, drugi najvažniji i jedan od rijetkih konsenzualnih ciljeva svoje državne politike. U tih pet godina, kao nikad prije u tako kratko vrijeme, promijenili smo tri vlade, zaustavili višegodišnju gospodarsku recesiju, zapali u začarani krug iseljavanja, iskoristili nešto novca iz fondova EU, ali i propustili puno više prilika.

kravat pukovnija ANALIZA Hrabri vizionar koji je spreman raditi za slabije i okupiti najbolje. Imaju li Hrvati takvog lidera?

No jesmo li se kao društvo imalo promijenili? Sudeći po temama koje i danas prevladavaju u javnom diskursu, čini se – nimalo.

Ispolitizirano društvo

Jedan od razloga što hrvatsko društvo stagnira gospodarski i politički nedostatak je kvalitetnog vodstva koje bi imalo snage i vizije prevladati duboke društvene podjele, čiji korijeni sežu do početka Drugog svjetskoga rata. I to na svim poljima – političkom, duhovnom, znanstvenom, kulturnom, gospodarskom i sportskom. Pretenciozno bi bilo tvrditi da Hrvatska nema kvalitetnih stručnjaka s liderskim talentom.

Međutim, oslabljene institucije prožete dugogodišnjim nepotističkim modelom funkcioniranja, umjesto da regrutiraju i lansiraju talente, podložne su negativnoj selekciji.

Možda najveći problem leži u nedemokratskim temeljima na kojima su sazdane strukture domaćih političkih stranaka i poziciji partijskih šefova čija moć uvelike proizlazi iz modela unutarstranačkih izbora i vođina diskrecijskog prava sastavljanja izbornih lista te, povezano s time, izbornog sustava u kojem se biraju stranke, a ne ljudi. Lidera u tom modelu ne bira narod, već ga stranačka struktura nameće javnosti, a s obzirom na visoku politiziranost hrvatskih institucija, stanje u strankama preslikava se na čitavo ispolitizirano društvo.

Paradoksalno zvuči činjenica da je u javnoj percepciji po unutarnjem ustroju najrigidnija stranka – HDZ – dosad promijenila najviše vođa.

Od neprijepornog Franje Tuđmana, preko suspektno izabranog Ive Sanadera i od njega oktroirane Jadranke Kosor do Tomislava Karamarka i sadašnjeg Andreja Plenkovića.

Druga najveća stranka – SDP, koja se voli dičiti dostignutim standardima unutarstranačke demokratičnosti, imala je u 27 godina samo tri promjene na vrhu, od čega je jedna bila uvjetovana prirodnom smrću prvog stranačkog šefa Ivice Račana. Promatrano od 2000. godine i promjene političkog sustava iz polupredsjedničkog u parlamentarni, dva od tri predsjednika SDP-a bila su premijeri, dok je HDZ od petorice svojih dosadašnjih vođa dao naciji četiri šefa Vlade. Neslavna epizoda s nestranačkim premijerom Timom Oreškovićem samo je bila potvrda domaćeg deficita u leadershipu. Kakav je bio rezultat njihova vodstva na nacionalnom nivou, procijenite sami.

Ponukani tim problemom, u Večernjem listu odlučili smo odabrati 30 potencijalnih hrvatskih lidera budućnosti, osoba koje su se dosad iskazale na raznim društvenim poljima, ali njihov potencijal na nacionalnom nivou zasad ili nije prepoznat ili nije iscrpljen. Naravno, osim procijenjene kompetencije, jedan od kriterija pri odabiru bio je pokazivanje ambicije da preuzmu vodstvo.
Ne radi se tu samo o političarima, iako je među njima najviše ljudi iz političkih stranaka, niti nam je namjera bila sugerirati budućeg predsjednika ili premijera. Ljudi svoje liderske sposobnosti mogu dokazati u raznim društvenim sferama, na vodećim pozicijama znanstvenih, umjetničkih, sportskih, nevladinih ili sakralnih institucija, utječući na kvalitetu života građana gotovo jednako kao i politički vođe.

U konačnici aktualna dva politička lidera te onaj prethodni nisu stasali u stranačkim omladinskim radionicama, već su ponikli u službama Ministarstva vanjskih poslova. Možda je vrijeme da budući nacionalni lider bude kulturnjak, znanstvenik ili društveni aktivist. Na listi osoba koje, prema procjeni Večernjeg lista, imaju sposobnost mijenjati društvo nabolje i dva su svećenika.
Oni će, ako dobiju priliku, biti u mogućnosti mijenjati Crkvu, a ta organizacija ima veliki društveni, ali – kako je više puta dokazano – i politički utjecaj.

Kriteriji za izbor

Kriteriji na koje smo se oslanjali pri odabiru potencijalnih lidera budućnosti proizašli su iz globalnih političkih trendova, označenih jačanjem populizma na svjetskoj demokratskoj sceni i pojavom političkih pokreta i stranaka bez stvarnog sadržaja, čija se osnovna definicija izvodi iz negativnog odnosa prema establišmentu. To je ujedno i doba transformacije tradicionalne političke paradigme utemeljene na klasičnoj podjeli na ljevicu i desnicu, liberale i konzervativce, pa smo tražili osobe kadre odgovoriti na taj izazov. Drugim riječima, ljude koji korespondiraju sa suvremenim civilizacijskim trendovima, neukaljanih karijera, lidere progresivne u društvenim pitanjima i odmaknute od tradicionalnih podjela na lijevo i desno.

Najbolji u svojim područjima, s vizijama i odgovornošću prema društvu i građanima

Zdravko Marić | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL Zdravko Marić – Profesionalac koji se kloni politikantstva i ima odlične rezultate

Iako se zbog Zdravka Marića, 40-godišnjeg ministra financija, zatresla Vlada kada je eskalirala kriza u Agrokoru, budući da je ondje ranije bio menadžer, taj doktor znanosti iznimno je profesionalan, stručan i posvećen ministar. Hrvatska u njegovu mandatu bilježi dobre makroekonomske pokazatelje, znatno je pao udio javnog duga u BDP-u, a Hrvatska sada prvi put nakon dugo vremena bilježi i suficit proračuna. Marić se drži svog posla, ne bavi se politikantstvom i sigurno je lider u svom području. Marić je preživio pokušaj smjene, premijer je snažno stao uz njega, a mrlja koja se uz njega vezala jer je radio u Agrokoru, pa se postavilo pitanje kako ništa nije znao, barem zasad blijedi.

Matija Posavec | Autor : Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL Matija Posavec – Čelnik županije čiji bi standard života željeli svi u hrvatskoj

Odmah po izboru za najmlađeg župana u Hrvatskoj 2013. godine Matija Posavec pokazao je koliko vrijedi. Bez odgode se prihvatio rezanja troškova Međimurske županije i drastično smanjio njezine dugove. Istodobno se posvetio poticanju investicija s ciljem podizanja niskih plaća u županiji s relativno visokom stopom zaposlenosti. Jedini u Hrvatskoj uveo je sustav praćenja investitora nakon završene investicije, a razradio je i demografske mjere, pomoć studentima i djeci branitelja... Takvim pristupom mladi je župan zatvorio usta skepticima koji su upravo zbog mladosti omalovažavali njegovo iskustvo, a Međimurska županija danas je uzor svima.

Ivana Maletić | Autor : Duško Jaramaz/Pixsell Foto: Duško Jaramaz/Pixsell Ivana Maletić – Političarka sa stavom koja nije fascinirana funkcijama

Eurozastupnica i potpredsjednica HDZ-a Ivana Maletić jedna je od rijetkih političarki koja ne odstupa od svojih stavova i koja ne trči pošto-poto za funkcijama. Da ne odstupa od svog profesionalnog integriteta i da je vlast i moć pretjerano ne fasciniraju, pokazala je kada nije htjela sudjelovati u Oreškovićevoj Vladi, a ni u Plenkovićevoj. U prvoj zato što nije vjerovala u Vladu s Mostom i nestranačkim premijerom, u drugoj dijelom zbog Mosta, a dijelom jer je smatrala da je Zdravko Marić dobar ministar financija, a neko drugo ministarstvo je po njezinu obrazovanju nije zanimalo. Osobe tako visoka integriteta s izraženim stavovima sigurno imaju predispozicije lidera.

Gordan Lauc | Autor : Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Gordan Lauc – Pionir je forenzične genetike i molekularne dijagnostike

Molekularni biolog pionir je forenzične genetike i molekularne dijagnostike, u svijetu i kod nas prepoznat po još jednom području, glikoproteomici. Jedan je od malobrojnih hrvatskih znanstvenika kojima je odobren projekt kod američkog Nacionalnog instituta za zdravlje, a bio je glavni istraživač ili je koordinirao više od deset europskih programa za znanstveno istraživanje i razvoj. No dr. Lauc je i poduzetnik u znanosti, osnivač je Genosa, prvog privatnog DNK laboratorija u regiji koji je danas jedna od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj u području analize DNK. Dr. Gordan Lauc ne libi se istaknuti kritike na račun našeg zdravstvenog i obrazovnog sustava. S pravom jer lider je u oba.

Dragica Roščić | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL Dragica Roščić – Magistrica ekonomije i velika nada HDZ-a

Dragica Roščić, 30-godišnja HDZ-ova zastupnica, u kasnim je dvadesetima već uspjela skupiti ozbiljne funkcije. Osim što i premijer Plenković u njoj vidi budućnost HDZ-a, što joj daje ozbiljan potencijal i za veće političke uspjehe, Dragica Roščić svojim je angažmanima već stvorila potencijal za daljnji napredak. Ona je voditeljica LAG-a Adrion, predstavnica Hrvatske mreže za ruralni razvoj, a od listopada 2016. godine i saborska zastupnica. Plenković ju je nedavno stavio i na čelo HDZ-ova Odbora za regionalni razvoj i fondove EU. Mlada HDZ-ovka magistrica je ekonomskih znanosti, a posebno je interesira regionalni i urbani razvoj.

Mate Rimac | Autor : Petar Glebov/PIXSELL Foto: Petar Glebov/PIXSELL Mate Rimac – Hrvatsku je stavio na kartu svijeta u automobilskoj industriji

Svetonedeljski poduzetnik počeo je ostvarivati svoje ideje praktički iz minusa. Malo je tko vjerovao u električne automobile, on sam shvaćan je tek kao entuzijast, jednodnevna medijska vijest na panoramskim stranicama, dugo je bio bez ozbiljne potpore bilo koje institucije. Danas u Svetoj Nedelji radi više od 300 djelatnika na usavršavaju raznorodnih sustava, razvija se sasvim novi automobil, investicije pristižu s više strana svijeta, surađuje se s kompanijama poput Aston Martina, Jaguara ili Koenigsegga. Malo je tko Hrvatsku stavio na kartu svijeta onako kako je to učinio Mate Rimac. Od Hrvatske nije odustao iako ponude za premještanje kompanije ima praktički od početka rada.

Boris Jokić | Autor : Nel Pavletić/Pixsell Foto: Nel Pavletić/Pixsell Boris Jokić – Znanstvenik, bivši voditelj ERS-a i borac za bolje obrazovanje

Istaknuo se kao voditelj ekspertne radne skupine Ministarstva znanosti i obrazovanja koja je upravljala radom na cjelovitoj kurikularnoj reformi. Dosljedan svojim načelima, u svibnju 2016. podnio je ostavku uvidjevši da nova Vlada neće provesti reformu na kojoj je radilo 200 ljudi. U lipnju te godine na ulice hrvatskih gradova izišli su deseci tisuća ljudi u znak prosvjeda protiv zaustavljanja obrazovnih reformi. Premda je zbog svojih liderskih sposobnosti karijeru mogao nastaviti kao političar na visokim pozicijama, zadržao je svoju neovisnost i nastavio borbu za obrazovanje i znanost, za bolji status mladih i onih koji nemaju ili su drukčiji.

Karlovac: Albert Gajšak igraću konzolu MAKERbuino predstavio na sajmu u Las Vegasu | Autor : Kristina Štedul-Fabac/PIXSELL Foto: Kristina Štedul-Fabac/PIXSELL Albert Gajšak – STEM revolucija srednjoškolca iz karlovačkog podruma

Bio je još srednjoškolac kada je počeo oduševljavati svojim izumima, i to ne samo domaće medije već i žirije na različitim izložbama inovacija u drugim europskim zemljama. Nisu prošle dvije godine, a Albert Gajšak postao je senzacijom na najvećem svjetskom sajmu potrošačke elektronike CES-u u Las Vegasu. Njegova konzola MAKERbuino, koju sastavljate kod kuće, popularna je i među mlađim i starijim generacijama. Pobudio je njome i interes giganta Amazona. I sve to iz karlovačkog podruma, STEM revolucija na djelu i u primjeni. O Albertu ćemo sasvim sigurno još slušati i pisati, nije bez vraga ponio naziv jednog od najvećih mladih genija.

Joško Klisović | Autor : Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Joško Klisović – Smiren, staložen i uvijek argumentiran

Iako je Joško Klisović već dulje u politici, u kojoj je obnašao i dužnosti zamjenika ministrice vanjskih poslova i predstojnika Ureda predsjednika Ive Josipovića, javnost je tog SDP-ova saborskog zastupnika tek zadnjih godinu dana počela više percipirati. I to u pozitivnom smislu. Smiren, staložen, ima argumente i nikome ne ostaje dužan, najčešći su komentari na Klisovićeve javne nastupe, a oni koji ga malo bolje poznaju kažu i da ima jako dobre organizacijske sposobnosti. Osim toga, veliki mu je plus i činjenica da nije član vodstva SDP-a i ne sudjeluje u unutarstranačkim sukobima u SDP-u zbog čega ga sve više SDP-ovaca vidi i kao potencijalnog stranačkog lidera.

Tomislav Tomašević i Danijela Dolenec, čelnici stranke Zagreb je naš | Autor : Petar Glebov/PIXSELL Foto: Petar Glebov/PIXSELL Tomislav Tomašević – Vjerodostojni aktivist i borac za javni interes

Vrlo dobar uspjeh i zapažen ulazak na političku scenu na proteklim je lokalnim izborima imao Tomislav Tomašević. I to ne bez razloga. Taj kandidat platforme "Zagreb je naš" za prvog čovjeka metropole svojim stilom i retorikom na prvu je privukao upravo onaj dio biračkog tijela kojemu je dosta jeftinog populizma i lažnih obećanja, mahom svoje sugrađane željne stvarne promjene. I upravo tu leži najveća snaga Tomaševića, diplomiranog politologa koji je magistrirao na Cambridgeu, aktivista i borca za javni interes. Svojim je radom i zalaganjem pokazao vjerodostojnost, a to je odlika koja nedostaje mnogima na političkoj sceni i koja će se u budućnosti itekako cijeniti.

Dalija Orešković | Autor : Robert Anić/PIXSELL Foto: Robert Anić/PIXSELL Dalija Orešković – Sinonim za sprečavanje sukoba interesa dužnosnika

Kad je kao odvjetnica preuzela Povjerenstvo za sukob interesa, bila je to zapuštena institucija od koje je nenametljivo, bez gafa i samoreklame, uz uštede, stvorila jednu od rijetko respektabilnih institucija postavši sama sinonim za sprečavanje sukoba interesa. Primjer je kako dužnosnici trebaju čuvati dostojanstvo svoje funkcije i poštovati druge radi općeg dobra premda joj je posao u patrijarhalnoj sredini zamjerati se drugima. Predsjednica države zapravo joj je dala najveći kompliment kad je za Povjerenstvo rekla da je to Big Brother. To i jest najjači alat protiv sukoba interesa. Zaslužila je novi mandat, ali ako politika i odluči drugačije, tim gore za politiku. Njezino će ih djelo i dalje pratiti.

Goran Aleksić | Autor : Sanjin Strukic/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL Goran Aleksić – Uporan, temeljit i odlučan rješavati probleme

Divljanje tečaja švicarskog franka u središte domaće političke scene lansiralo je šefa Udruge Franak Gorana Aleksića. Uporan rad njegove udruge natjerao je politiku da se ozbiljno pozabavi problemima građana s kreditima u valuti koja je u tim godinama odletjela u neslućene visine. Pritisnuti i pohlepom banaka koje su na tečaju i kamatama dobro zarađivale, dužnici su se u tom razdoblju našli u potpuno bezizlaznoj situaciji. Njihove oči bile su uprte upravo u Udrugu Franak i Aleksića. Na novom zakonu politički je profitirala Vlada Zorana Milanovića, no dužnici nisu zaboravili ni lavovski posao koji je odradio Aleksić. Nagrađen je ulaskom u Sabor.

Biljana Borzan | Autor : Duško Marušić/PIXSELL Foto: Duško Marušić/PIXSELL Biljana Borzan – Niže uspjeh za uspjehom, a svi se izravno tiču građana

SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan doslovce niže uspjehe. I svi se izravno tiču građana. Pa je tako “prisilila” Europski parlament da otvori raspravu o različitoj kvaliteti proizvoda na istoku i zapadu EU, a izborila se i za pojeftinjenje prekogranične dostave paketa te donošenje nove strategije o doniranju hrane. Prije neki dan stiglo joj je još jedno priznanje – postala je zastupnica koja se našla u najužem izboru za prestižnu nagradu popularno zvanu “EU Oscar” koja se daje najboljim zastupnicima u Europarlamentu. Iz njenih rezultata jasno je da ima nešto što je definitivno osobina lidera, a to je nevjerojatna upornost da se za stvari za koje drži da su ispravne bori do kraja.

Silvio Kutić | Autor : Dusko Marusic/PIXSELL Foto: Dusko Marusic/PIXSELL Silvio Kutić – Hrvatski Google iz malog istarskog Vodnjana

Priča o Infobipu zapravo je priča o braći Silviju i Robertu Kutiću te Izabelu Jeleniću, trojcu koji je stvorio tvrtku s kojom danas rade WhatsApp i Uber, a koja je podigla državu na noge svojim prekrasnim kampusom Pangea u Vodnjanu, zdanju koje se može mjeriti s kakvim Googleovim centrom. Infobip svoje urede danas ima u više od 50 zemalja. Nevjerojatan primjer poduzetništva u tvrtki za koju radi više od tisuću ljudi, koja svojim uslugama dotiče četiri milijarde smartfona i surađuje s više od 800 svjetskih operatera. Dečkima iz Infobipa ne treba reklama, njihov uspjeh sve govori, može se svjetski uspjeh napraviti i iz malog istarskog gradića Vodnjana.

Sanja Barić | Autor : Goran Kovačić/Pixsell Foto: Goran Kovačić/Pixsell Sanja Barić – Angažirana pravna znanstvenica, u odnosu na politiku uvijek svoja

Prorektorica i predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci medijski je zahvalna i poštena kritičarka pravnopolitičke zbilje. I uvijek samo svoja! Njezine sposobnosti i znatiželju, unatoč širini znanja koje ima, uz medije prepoznala je i politika, ali zasad se Barić odupire sirenskom zovu politike. Premda iznimno društveno angažirana, stalno je tu oko politike, bilo da joj puše za vratom ili joj je na usluzi, kao što je bila dio ekspertnog tima za izmjenu Ustava bivšeg predsjednika ili dio savjetničkog tima u kriznim okolnostima aktualne predsjednice države, te je bivša i aktualna članica saborskog Odbora za Ustav i politički sustav. Njezino se mišljenje sluša i kad se s njom ne slažete.

 

 

Ante Pranić - gradonačelnik Vrgorca | Autor : Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL Ante Pranić – S izvrsnim rezultatima u malom Vrgorcu osvaja i Hrvatsku

Politička kriza u Vrgorcu 2014. u orbitu je izbacila Antu Pranića, čelnika Nezavisne liste mladih (platforma Most). Godinu kasnije izabran je za gradonačelnika, a funkciju je uspio zadržati i na posljednjim redovitim lokalnim izborima, i to sa 60,68 posto glasova. Birače je pridobio iznimnom štedljivošću – odmah je srezao plaće u gradskoj upravi, pa i sebi samome, čime je Gradu uštedio milijun kuna. No njegove kvalitete ne prestaju samo na štednji. Na Pranićevu inicijativu u Vrgorcu je osnovan poduzetnički centar s ekipom koja je bez ikakva prethodnog iskustva s fondovima iz EU uspjela povući više od osam milijuna kuna za dječji vrtić, male poljoprivrednike, zapošljavanje...

Tvrtko Barun | Autor : Tomislav Miletić/PIXSELL/Ilustracija Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL/Ilustracija Tvrtko Barun – Moderni svećenik i humanitarac

Mladi voditelj Isusovačke službe za izbjeglice pravi je primjer modernoga svećenika koji je svoj život posvetio služenju drugima, osobito ranjivima. Hrvatska javnost upoznala ga je u jeku izbjegličke krize, kad se taj magistar duhovnosti istaknuo humanitarnim radom za ljude koji su bježali od ratnih strahota na Bliskom istoku. Otvoren drugima i drugačijima, sada djeluje u Prihvatilištu za tražitelje azila, u Prihvatnom centru za strance Ježevo te pomaže u integraciji osobama koje su dobile azil u Hrvatskoj. Europski parlament lani ga je proglasio europskim građaninom za iznimna dostignuća u promicanju europskih vrijednosti, a Večernji list proglasio ga je osobom 2017. godine.

goran selanec | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL Goran Selanec – Nakon studija u Americi maratonac se vratio služiti domovini

Impresivna znanstvena biografija bivšeg zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i političke okolnosti dovele su ga na poziciju najmlađeg suca Ustavnog suda. Selanca nije pokolebalo što nije prošao na ranijem izboru. Očigledno ga krasi upornost bez čega ne bi mogao iz ljubavi prema trčanju istrčavati maratone. Iznimno je obrazovan, senzibiliziran osobito za pitanja diskriminacije, ljudskih prava, s bogatim inozemnim iskustvom na prestižnim američkim sveučilištima te se ističe kao optimističan primjer mladog čovjeka koji se vratio u svoju zemlju ponuditi stečene potencijale. I služiti javnom dobru. Takav nam domoljub može još puno pružiti.

Mate Uzinić | Autor : Matija Habljak/PIXSELL Foto: Matija Habljak/PIXSELL Mate Uzinić – Dubrovački biskup otvorenih pogleda

Javnost ga percipira kao jednoga od liberalnijih hrvatskih biskupa, kao svećenika otvorenog za dijalog i drugačija mišljenja koji djeluje u skladu s promjenama što ih je Katoličkoj crkvi donio papa Franjo. U ideološki podijeljenoj Hrvatskoj istupa kao glas razuma. O bolnoj prošlosti progovara u duhu tolerancije: bleiburške žrtve usporedio je sa žrtvama ustaškog logora u Jasenovcu i pozvao na pomirenje i praštanje, a na oprost je pozvao i u Vukovaru kazavši kako "praštanje nije iščekivanje da zločinci priznaju krivnju". Osim što je otvoren za medije i progovara o delikatnim temama, vrlo je pristupačan i svojim vjernicima. Njegovo eventualno promaknuće nikoga ne bi iznenadilo.

Karlo Ressler | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL Karlo Ressler – Predestiniran da postane politički space shuttle

Karlo Ressler, doktorand prava i posebni savjetnik premijera Plenkovića, predestiniran je da postane politički space shuttle, kako premijer sam kaže za svoje mlade pouzdanike. Osim što ima snažan vjetar u leđa od Plenkovića, Ressler je i potpredsjednik Mladeži Europske pučke stranke. On je i posinak Vladimira Šeksa tako da mu i obiteljsko porijeklo ide u prilog. Svoj politički put već gradi u Europi, a Plenković ga je postavio za šefa radne skupine koja sprema novi Statut HDZ-a. Od Resslera još nismo ništa čuli jer nije dao nijedan intervju u kojem bi iznio stavove, ali lidersku budućnost predviđamo iz perspektive Plenkovićeve podrške i očitih političkih ambicija.

Gradonačelnik Knina Marko Jelić | Autor : Hrvoje Jelavić/PIXSELL Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL Marko Jelić – Promjenom vlasti probudio nadu da Knin može postati bolje mjesto

Nezavisni gradonačelnik Knina dr. sc. Marko Jelić uspio je nakon tri mandata (na polovici je dala ostavku) pobijediti HDZ-ovku Josipu Rimac. Nekadašnji suradnik bivše HDZ-ove gradonačelnice i otac četiriju kćeri odmetnuo se od te stranke i poslao je nakon 22 godine vlasti u Kninu u oporbu. U intervjuu Večernjem listu rekao je da je sama činjenica promjene vlasti u Kninu kod ljudi probudila nadu da se Knin možda iz nerazvijene sredine može pretvoriti u bolje mjesto za život. Jelić ostavlja dobar dojam i pokazuje da građani svojom voljom mogu mijenjati dugotrajne i već pomalo okoštale sustave. Mandat je pred njim, a samo o njemu ovisi hoće li potvrditi nominaciju za mogućeg lidera...

Marko Matijević | Autor : Tomislav Miletić/PIXSELL Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL Marko Matijević – Entuzijast čiji su se rad i upornost višestruko isplatili

Portal Srednja.hr široku prepoznatljivost stekao je u posljednjih godinu dana kroz nekoliko velikih priča o problemima u sustavu obrazovanja koje nisu prepoznale mnogo veće redakcije. Urednik Marko Matijević portal je pokrenuo još dok je studirao, a po vlastitom svjedočenju, nije želio dijeliti sudbinu drugih koji su kukali jer nemaju priliku za ozbiljan rad u kojem bi testirali svoje znanje. Srednja.hr krenula je iz radionice iza obiteljske kuće, no njihov temeljit rad danas itekako prepoznaju na fakultetima, Ministarstvu i javnosti. Iako Matijević kaže da se sve dogodilo slučajno, prije će biti da pripada među rijetke mlade entuzijaste čiji su se rad i upornost na kraju isplatili.

Mato Palić | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL Mato Palić – Neizostavan sugovornik za pravno-političke dvojbe

Uz kolegicu Sanju Barić, svojim se ustavnopravnim stavovima nametnuo kao neizostavan medijski sugovornik za tumačenje i rješavanje brojnih pravno-političkih dvojbi i sukoba kojima je opterećeno naše zakonodavstvo i demokratska praksa. Kao ustavnopravni ekspert s Pravnog fakulteta u Osijeku, "odgajan" je pod mentorstvom jednog od doajena ustavnopravne znanosti prof. dr. sc. Zvonimira Lauca, dok je doktorsku disertaciju o hrvatskim iskustvima izbornog sustava radio pod mentorstvom doc. dr. sc. Marija Jelušića, ustavnog suca u drugom mandatu. Aktualni je član saborskog Odbora za Ustav i njegovo vrijeme tek dolazi, osobito jer ima i političkih ambicija.

Marin Soljačić | Autor : Marko Prpić/Pixsell Foto: Marko Prpić/Pixsell Marin Soljačić – Zovu ga novi Tesla – nije to daleko od istine

Samozatajni profesor s prestižnog MIT-a često je nazivan novim Teslom. Nije to tako daleko od istine, osmislio je Soljačić sa svojim kolegama danas patentirani i zaštićeni način bežičnog prijenosa energije, našao je i način kako vratiti u život klasičnu žarulju, ostvario značajne napretke u području istraživanja materijala budućnosti grafena. Niz je znanstvenih radova objavljenih u najvažnijim znanstvenim časopisima potpisao dr. Soljačić, dobio je zbog njih i velik broj nagrada. Ipak, domovinu nije zaboravio pa je tako ustanovio i svoju Nagradu Soljačić kojom svake godine s pet tisuća dolara nagrađuje maturanta s najboljim rezultatom iz matematike, fizike i hrvatskog.

Ivan Vilibor Sinčić | Autor : Robert Anic/PIXSELL Foto: Robert Anic/PIXSELL Ivan Vilibor Sinčić – Na Živi zid i Sinčića očito se mora računati

Ivan Vilibor Sinčić dugo je s drugim aktivistima vlastitim tijelom sprečavao deložacije. Broj deložacija, a s njima i akcija Živog zida neprekidno je rastao, no Sinčić je pravu pozornost javnosti na sebe skrenuo tek kandidaturom na predsjedničkim izborima kada je kao potpuni autsajder uspio dobiti čak 16,6 posto glasova. Na krilima tog uspjeha njegov je Živi zid osvojio respektabilnih pet mandata u Saboru. Stranka se odmah počela rasipati, no popularnost joj je i dalje rasla. Proteklih nekoliko mjeseci u anketama su se nametnuli kao treća politička snaga u državi pa je, bez obzira na to koliko zbunjujuće zvučale poruke o napuštanju NATO-a i EU, riječ je o ljudima s kojima će se morati računati.

Matija Žulj | Autor : Nikola Čutuk/pixsell, ilustracija Foto: Nikola Čutuk/pixsell, ilustracija Matija Žulj – osnivač Agrivija, mijenja proizvodnju hrane

Mladi poduzetnik koji je napustio korporativni ICT svijet da bi uz pomoć moderne tehnologije promijenio globalnu industriju proizvodnje hrane. Najprije je podigao vlastitu plantažu borovnica da bi iskusio što znači uzgajati hranu, a potom, spoznavši da ne postoji jednostavan softver za praćenje proizvodnje, 2013. osniva Agrivi. Okupivši tim iskusnih agronoma i programskih inženjera, stvara softversko rješenje za sve poljoprivrednike na svijetu. Njegova tvrtka postaje ključni globalni lider u domeni softvera za vođenje poljoprivredne proizvodnje te sada radi s proizvođačima iz 150 zemalja. Osvojio je 1. mjesto na svjetskom natjecanju startupa u Seulu i primio brojna priznanja.

Sabina Glasovac | Autor : Dino Stanin/Pixsell Foto: Dino Stanin/Pixsell Sabina Glasovac – Ne boji se rasprava i uvijek ima konkretne prijedloge

Rođena Slavonka, ali s dalmatinskim temperamentom, saborska zastupnica SDP-a u politici je još od studentskih dana. Javnosti je poznata još kao pomoćnica ministra Željka Jovanovića. Zadnjih godinu-dvije stasala je u novu zvijezdu SDP-a koja uživa podršku i simpatije birača, ali i malo-pomalo gradi stabilnu poziciju u stranci kao i u Saboru gdje je jedna od rijetkih koja se uvijek pripremi za rasprave, najčešće o obrazovanju i koja se ne libi ući u “fajt” s vladajućom ekipom. Ne kritizira samo radi kritike te gotovo uvijek ima i konkretne prijedloge kako nešto poboljšati. Ima veliku energiju, drži se svojih ideala i tu je poprilično vjerodostojna.

Mišo Krstičević | Autor : Ivo Čagalj/PIXSELL Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL Mišo Krstičević – Mijenja percepciju politike – on radi za opće dobro

Novom mladom zvijezdom SDP-a postao je na proljeće kada je u svojim Pločama s mjesta gradonačelnika smijenio HDZ-ovca, a titulu “najkul” gradonačelnika u Dalmaciji dobio je već nakon nekih prvih svojih poteza na toj funkciji. Krstičević živi “dva života”. Ujutro je liječnik u KBC-u Split, popodne vodi grad. Plaću uzima u bolnici, a volonterske se naknade u Pločama odrekao jer je, kaže, želio poslati poruku da se nekada treba žrtvovati i da upravo političari trebaju biti primjer. Osim što je vrijedan i uspješan, nema ni dlake na jeziku kada treba jasno i glasno zauzeti stav, vidi se da je idealist, da ima mladenački zanos i energiju za promjene. To su prepoznali i njegovi sugrađani.

Tomislav Tomašević i Danijela Dolenec, čelnici stranke Zagreb je naš | Autor : Petar Glebov/PIXSELL Foto: Petar Glebov/PIXSELL Danijela Dolenec – Aktivizam može biti uspješan i u političkoj utakmici

Danijela Dolenec docentica je na Odsjeku za komparativnu politiku Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Od početka je aktivna u najužem timu političke platforme "Zagreb je naš". Ova stručnjakinja za političku ekonomiju postsocijalističkih zemalja i europske političke sustave naklonost građana pridobila je pozivom aktivistima da se osobno uključe u političku utakmicu i iskustvo koje su stekli radom u civilnom sektoru iskoriste za bolje upravljanje gradom. Dolenec je odlučna u nastojanju da promijeni trend anemične i nemoćne ljevice u Hrvatskoj. Takvu politiku birači su nagradili iznenađujuće dobrim uspjehom platforme koja ima ambiciju širiti se i na nacionalnu scenu.

damir habijan | Autor : Marko Jurinec/PIXSELL Foto: Marko Jurinec/PIXSELL Damir Habijan – U politiku je unio svježinu i slobodniji pristup te otvorene poglede

Damir Habijan, 35-godišnji HDZ-ov predsjednik Gradskog vijeća Varaždina, u politiku unosi svježinu, ali i otvorene poglede. Postao je prepoznatljiv po objavi slobodnijih fotografija na društvenim mrežama pa tako nije neobično da ga ugledamo u kupaćim gaćicama ili kako izvodi stoj na rukama i pokazuje isklesano tijelo. Habijan je u kampanji na lokalnim izborima doživio napade Ladislava Ilčića iz Hrasta koji ga je optužio da ne živi u duhu kršćanstva. Njegova snaga i zanimljivost upravo su u tome što je član konzervativnog HDZ-a, ali unatoč slobodnijim životnim pogledima u toj je stranci prihvaćen i podržavan. Habijan predstavlja iskorak, a lideri ne mogu biti skučenih pogleda.

(Izbor je napravila redakcija Večernjeg lista. Obrazloženja napisali: ŽARKO IVKOVIĆ, ZORAN VITAS, PETRA MARETIĆ ŽONJA, IVA PULJIĆ ŠEGO, IVA BOBAN VALEČIĆ, MARINKO JURASIĆ)

Granični sporovi ništa bez hrvatskog 'da' Svi granični sporovi sa susjedima: Hrvatska drži ključ članstva Srbije i EU IEDC-Poslovna škola Bled IEDC-Poslovna škola Bled Najuspješniji HR menadžeri Europe znaju kako razviti lidere nove ere porazne brojke Rođeno 30.627 djece, 1.584 manje nego lani
  • bizonko1:

    Od ovih 30 njih 20 nije ni za hvatanje Pokemona. Budite dobri i objasnite zašto u vašem izboru lidera dominiraju oni koji debelo crijevo koriste kao sredstvo izražavanja rodnog identiteta. I gdje su Boba Koji Ne Mrzi iz Prijedora i ... prikaži još! Frljo Antifašista iz Pucareva?

  • Torcidas:

    Srpski portal ne dozvoljava drugačije misliti, banda je ukrala Hrvatima Večernji i sad im KOMANDUJE sto smiju pisati. Marš ološi, jednoumlje smo pobjedili na izborima i to krvlju platili. Pope sramnu ulogu odrađuješ!

  • Avatar Leftard_logic
    Leftard_logic:

    Tomislav konjoglavi Tomašević, Sabina mrzim muško Glasovac, Boris partizan Jokić??? Klisović, Dolenec, Barić? Prestrašno....