Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) analizirali su u ponedjeljak AstraZenecino cjepivo protiv covida-19 kojega je djelotvornost upitna za starije osobe i za južnoafrički soj virusa, a Južnoafrička Republika je čak prekinula kampanju cijepljenja.
Cjepivo AstraZenece/Oxforda kojim je Velika Britanija još u prosincu prva masovno cijepila svoje stanovnike, odobrilo je još nekoliko zemalja i Europska unija. No neke su vlade odlučile preporučiti ga samo za mlađe od 65, pa i 55 godina jer nije bilo dovoljno podataka o njegovoj djelotvornosti za starije.
U nedjelju je Južnoafrička Republika otkazala početak svoje kampanje cijepljenja s milijun doza AstraZenecina cjepiva, predviđen ovih dana, nakon studije koja je otkrila njegovu "ograničenu" djelotvornost protiv domaćeg soja virusa.
Prvi rezultati te studije pokazuju da je cjepivo djelotvorno tek 22 posto protiv blažih oblika južnoafričkog soja. Još nema nikakvih rezultata o njegovoj djelotvornosti protiv težih oblika.
"Prerano je da bismo odbacili ovo cjepivo" koje je "važan dio globalnog odgovora na sadašnju pandemiju", istaknuo je Richard Hatchett, voditelj CEPI-ja, istraživačkog odjela mehanizma Covaxa koji je uspostavio WHO želeći zajamčiti poštenu raspodjelu sredstava za borbu s covidom-19.
"Najvažnije je što bolje se koristiti alatima koje imamo", istaknuo je na tiskovnoj konferenciji u Ženevi.
"Mislimo ipak da će naše cjepivo štititi od težih oblika bolesti", rekao je pak glasnogovornik AstraZenece.
S prosječnom djelotvornošću koja je trenutačno 70 posto, cjepivo AstraZenece/ Oxforda je zasad manje uvjerljivo od Pfizer/BioNTechova ili Modernina koji su djelotvorni više od 90 posto.
No ovo cjepivo se koristi klasičnom tehnologijom, što ga čini jeftinijim i jednostavnijim za skladištenje jer se može čuvati u hladnjaku, a ne na vrlo niskoj temperaturi, pa je stoga prikladnije za kampanje masovnog cijepljenja.
Pa normalno da će glasnogovornik AstraZenice reći kako misli da je njihovo cjepivo uspješno. Istina je da je praktičkin eskorisno protiv južnoafričkog soja koji se sve više nalazi unzemljama EU. Osim toga, ne mogu apsolutno ništa garantirati ni što sese tiče težih simptoma bolesti ili smrti jer je u Južnoj Africi testirano na svega 2000 ljudi, od kjih je pola njih primilo placebo i srednj prosjek životne dobi ispitanika bio svega 31 godinu. U prosjeku je onda tamo generalna uspješnost zaštite bila 22%, a od samog južnoafričkog soja svega 10%, što je apsolutno beskorisno. Zato se tamo i neće primjenjivati do daljnjega jer ne žele završiti da plate cjepivo, cjepe ljude i riskiraju potencijalne nuspojave a da na koncu i dalje nisu zaštićeni od Covida. Realno, izgleda da je to najgore od svih cjepiva ali ga kod nas žele progurati jer je jeftino i investirano je najviše baš u to najbeskorisnije. Druim riječima, tretirati ga kao beskorisno do daljnjega.