Najpopularnija svjetska društvena mreža Facebook proslavila je deseti rođendan. Iz studentske sobe američkog sveučilišta Harvard, za internetsku povijest daleke 2004., proširio se na gotovo cijeli svijet i priskrbio si 1,23 milijarde korisnika. Mark Zuckerberg, glavni pokretač i osnivač Facebooka, tada je bio introvertirani devetnaestogodišnji brucoš s nekolicinom prijatelja. Na krilima Fejsa dogurao je do milijardera i cijenjenog biznismena čija se vrijednost danas procjenjuje na 27 milijardi dolara.
Prvobitna namjera dvojice cimera, Marka Zuckerberga i Dustina Moskovitza, nije bila pokoriti svijet, već povezati harvardske studente na jedinstvenoj internetskoj stranici. Zamijeniti papirnate obavijesti s oglasnih ploča i najave tuluma na lecima što su se dijelili i gurali pod vrata studentskih soba.
Zabavan i jednostavan
Samo u nekoliko dana sveučilišna stranica postala je nevjerojatno popularna, a od ožujka do lipnja proširila se na sveučilišta Stanford, Columbiju i Yale. Do prosinca Fejs je brojio milijun korisnika. Pomalo su otvarane stranice i za srednje škole, omogućen je pristup svima u Sjedinjenim Državama. Potom je Facebook-zaraza krenula u Europu i cijeli svijet.
Od 2006. godine Facebook je postao dostupan svima i tako nepovratno promijenio način na koji ćemo komunicirati i družiti se s prijateljima, obitelji, poznanicima te kako ćemo upoznavati nove ljude, pratiti informacije, ali i pomagati drugima.Fejs se širio zapanjujuće brzo, a u listopadu 2013. dosegao je milijardu aktivnih korisnika na mjesec, što znači da u 30 dana toliko ljudi barem jednom svrati na stranicu, bilo na stolnom računalu ili na nekom od mobilnih uređaja. Prema procjenama mjesečno se 60.000 ljudi prijavi na Facebook. U 2013. godini 170 milijuna ljudi pridružilo se Facebooku. Kada se radi o hrvatskim korisnicima, njih 1,5 milijuna ima svoj profil na Fejsu.
Ljudi su do Fejsa bili anonimni na internetu i skrivali pravi identitet. Fejs je poručio: sigurno je pokazati pravo lice
Djelomičan razlog brzog uspjeha pripada i tajmingu, odnosno pravom vremenu u kojem se pojavio. Dotad, tvrdi dr. Bernie Hogan, istraživač s Oxford Internet Institutea, ljudi su se anonimno pojavljivali na internetu, skrivajući svoj pravi identitet i time vjerodostojnost dovodili u pitanje. Facebook je sve promijenio, pravim profilima koje je uveo pokušao je reći: sigurno je pokazati pravo lice.
Cijela priča od tada do danas vrti se oko privatnosti, Facebook je poput pravog pionira utirao put virtualnim osobnostima kao i pokazivanju svog virtualnog ja na internetu i dijeljenju informacija pravim ljudima.
Facebook nas je učio kako se predstaviti online i kako moderirati i modelirati vlastitu pojavu. Jednostavno je zarazio ljude, mnogi su mu nekritički dali povjerenje, neki su bili oprezniji... u svakom slučaju, uz stvarni svijet, u punom opsegu zaživio je i onaj virtualni, i to s namjerom da se dugo održi.
U desetljeću postojanja Fejs se uvriježio kao zabavan i jednostavan alat za virtualno druženje i komunikaciju. Društvena mreža bez koje se može, ali je puno zabavnije i informativnije biti tamo. Ima i onih koji mu predbacuju da je otuđio generaciju, udaljio ljude, zamijenio sjedenje pred računalom pravim fizičkim kontaktom... No takvih je sve manje jer i oni posredno ipak vire na “mrežu” bilo preko prijateljeva profila, bilo nekog svog lažnog. A shvatili su i da je Fejs samo dodatak realnom svijetu, produženi virtualni svijet koji ima veći učinak zbližavanja i informiranja te da neće nestati. Možda Facebook i odumre, ali svakako će društvene mreže nastaviti povezivati ljude. Uostalom, mnogi uz Fejs održavaju svoj profil i na manje eksponiranim društvenim mrežama ili servisima poput Twittera, LinkedIna...
I roditelji su napokon shvatili – nadzor djece jednostavniji je uz Fejs, dopunjuje svakodnevni angažman i brigu te otkriva mnogo više negoli puki jednosmjeran razgovor s tinejdžerom. No zato tinejdžeri bježe... posljednjih mjeseci tri milijuna Amerikanaca navodno su se ispisala s Fejsa. Kažu, ne želimo da nam roditelji budu prijatelji. No postoje razni alati kojima svatko može regulirati svoje postavke privatnosti pa je vjerojatnije da samo “uređuju” što i kako netko može vidjeti. Jedno im je od utočišta, gdje su možda “razuzdaniji”, Snapchat, aplikacija koja fotografije briše u roku od deset sekundi nakon što su poslane.
Pitanje umjerenosti
Da se trendovi mijenjaju, shvatio je i Zuckerberg te pokušao kupiti Snapchat. Usto u posljednje vrijeme govori da Fejs i ne treba shvaćati potpuno ozbiljno i da je breme cijelo vrijeme javno dijeliti svoje vizije. Ljuti se na nedovoljnu kontrolu privatnosti na koju je upozorio Edvard Snowden jer temelj Fejsa i jest pravim profilom sudjelovati na mreži. U svakom slučaju Zuckerberg zna što radi i kako će dalje voditi Facebook, a da je lani to radio odlično, govore i podaci o prihodima Fejsa koji se mjere u milijardama, dok cijena dionice napokon stabilno raste.
Tehnologija se razvija munjevitom brzinom i teško je ignorirati je. No ono što je moguće jest usvojiti nove alate, spoznati njihove prednosti i mane te ih iskoristiti na pravi način. Ono što je uvijek vrijedilo i dalje vrijedi, u svemu treba umjereno uživati, pa tako i u Facebooku.
