Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Hrvatski profesor s Oxforda za Večernji: I na Oxfordu istražujemo azitromicin kao lijek za COVID-19

Analizu piše profesor molekularne medicine dr. sc. i dr. med. vet. Kristijan Ramadan, Odjel za onkologiju, sveučilišta u Oxfordu
08. svibnja 2020. u 10:58 7 komentara 3542 prikaza
Ilustracija
Foto: Andreas Gebert/REUTERS/PIXSELL

COVID-19 pandemija je uzrokovana koronavirusom SARS-CoV-2, čiji je genetski materijal pohranjen u obliku ribonukleinske kiseline (RNK) i nosi informaciju za proizvodnju 29 virusnih proteina iz kojih će se razviti virus u životinjskim ili ljudskim stanicama.

Koronavirus u Švedskoj KORONA U SVIJETU Proboj korone u Bijelu kuću: Zaražen Trumpov osobni pomoćnik

Da bi se SARS-CoV-2 umnažao u našim stanicama, virus mora aktivno komunicirati s nekoliko osnovnih staničnih procesa, neophodnih za život same stanice. SARS-CoV-2 tako se direktno upliće u život same stanice koju je inficirao, čime dovodi do njezinog oštećenja i smrti. Prema najnovijim istraživanjima SARS-CoV-2 stvara fizičku interakciju između najmanje 332 proteina u ljudskim stanicama i tako zadire u najmanje 11 staničnih procesa, uključujući i signalni mehanizam kojim se stanice brane od različitih patogena. Upravo je zato izučavanje biologije virusa u inficiranoj stanici i posljedične patofiziologije vrlo kompleksno. Znanstvenicima će biti potrebno cijelo desetljeće istraživanja da bi razumjeli što se točno događa u SARS-CoV-2 inficiranim stanicama i na koji način ovaj virus komunicira s mehanizmima stanice koji su neophodni za aktiviranje našeg imunog sustava i suzbijanje infekcije.

VIDEO: Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kada bi mogla završiti pandemija

Direktna fizička interakcija između 29 proteina, koji čine SARS-CoV-2 virus, i različitih staničnih procesa u inficiranoj stanici, otvara nemali broj mogućnosti za liječenje SARS-CoV-2 infekcije. Istraživanje tih fizičkih interakcija upućuje na to da bi tridesetak lijekova, koji su odobreni i koriste se u liječenju raznih drugih bolesti, mogli poslužiti i kao lijekovi za izlječenje od COVID-19. Jedan od takvih lijekova je i antibiotik azitromicin, u nas poznatiji kao Sumamed, koji je otkriven u zagrebačkoj Plivi još davne 1980. Grupa kemičara predvođenih dr. Slobodanom Đokićem patentirala je Sumamed, koji je 1988. godine odobren za liječenje raznih bakterijskih infekcija. Na listi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) azitromicin slovi kao jedan od najsigurnijih i najefektivnijih lijekova koji se koriste u liječenju ljudi. Oxfordsko sveučilište trenutačno provodi klinička ispitivanja na azitromicinu za liječenje COVID-19. Iako za sada još nema objavljenih rezultata ovog kliničkog ispitivanja, smatra se da bi azitromicin mogao spriječiti interakciju SARS-CoV-2 sa staničnom mašinerijom za proizvodnju proteina te najvjerojatnije tako spriječiti umnažanje SARS-CoV-2 virusa u inficiranim stanicama.

Testiranje na koronavirus analiza 'Pravo na zarazu' krši pravo na zdrav život drugoga

No, kako se većina kliničara i znanstvenika pridržava postulata da je bolest bolje spriječiti nego liječiti, i ja sam mišljenja da je aktivna zaštita protiv COVID-19 putem cijepljenja populacije najbolje rješenje za suzbijanje pandemije i posljedično za oporavak svjetske ekonomije.

Ovaj ću članak posvetiti izradi cjepiva protiv COVID-19. Još od doba Edwarda Jennera i samih početka razvoja cjepiva protiv velikih boginja prije 220 godina, pa sve do danas, pokazalo se da je cijepljenje jedina uspješna metoda za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti uzrokovanih bakterijama, virusima, pa čak i parazitima. Cjepiva protiv raznih virusnih bolesti, među koje pripada i COVID-19, u globalu su vrlo uspješna i učinkovita. Period od pojave raznih zaraznih bolesti do razvoja cjepiva do sada je bio dugotrajan i iznosio je u prosjeku od 5 do 10 godina. Za izradu cjepiva protiv Zika virusa trebalo je 9 godina od početka epidemije, a za koronavirus koji je uzrokovao MERS trebalo je 22 mjeseca – što je u to vrijeme bilo najbrže napravljeno cjepivo ikada. MERS pandemija bila je relativno brzo obuzdana te ovo cjepivo nikada nije potpuno razvijeno, ali je bilo sigurno i efektivno za ljude s obzirom na humoralni (razvoj antitijela) i stanični imuni odgovor.

Trenutačna pandemija koja uzrokuje kolaps zdravstvenih sustava i ekonomija širom svijeta dovela je do ubrzanog razvoja različitih cjepiva protiv SARS-CoV-2 – od prvog sekvencioniranja SARS-CoV-2 genoma u siječnju ove godine pa do izrade cjepiva protiv SARS-CoV-2 prošlo je samo 3-4 mjeseca. U tako brzi razvoj cjepiva nisu vjerovali ni najveći optimisti.

Worker in protective suit examines specimens inside a laboratory following an outbreak of the novel coronavirus in Wuhan JOŠ NIJE DOKAZANO Preliminarna istraživanja sugeriraju da bi bolest mogla postati zaraznija

Prema najnovijim podacima, trenutačno je na sveučilištima te biotehnološkim i farmakološkim kompanijama sjeverne Amerike, Europe i Azije razvijeno više od 90 različitih cjepiva. Većina ih još mora proći pretklinička istraživanja na životinjama, no čak šest različitih cjepiva već je u fazi kliničkih ispitivanja na ljudima. Glavno pitanje na koje sada znanstvenici trebaju dobiti odgovor jest uzrokuje li cjepivo neželjene posljedice na zdravlje ljudi. Drugo pitanje je može li cjepivo izazvati dovoljno jaki imuni odgovor kod ljudi, što se očituje proizvodnjom specifičnih antitijela protiv SARS-CoV2 virusa, te nas aktivno zaštititi od umnažanja virusa i razvoja bolesti COVID-19. Treće je pitanje koliko će dugo trajati tako stvoreni imunitet i hoćemo li se morati nadocjepljivati svake godine ili tek svake druge, treće ili pete godine. Naposljetku još preostaje i pitanje hoće li sve grupe ljudi jednako odgovoriti na cjepivo ili će se morati koristiti različita cjepiva za različite populacije ljudi (npr. djeca, trudnice ili ljudi u trećoj životnoj dobi).

VIDEO: Kako pravilno oprati ruke i zaštititi se od virusne i bakterijske infekcije?

Budući da se za razvoj spomenutih 90 različitih cjepiva koristi mnoštvo različitih tehnologija, može se očekivati i da će reakcije ljudskog organizma te stvaranje imuniteta na probna cjepiva, također biti različito. Tako da će neka cjepiva najvjerojatnije razviti dugogodišnji imunitet, a neka možda samo kratkotrajni imunitet od nekoliko mjeseci. Isto tako velika je mogućnost da će različite skupine u populaciji (djeca, trudnice, stariji ili različite rase ljudi) različito odgovoriti na probna cjepiva. Kada govorimo o cjepivima protiv SARS-CoV-2 virusa, važno je spomenuti da ovaj virus ima specifični protein, enzim zvan egzonukleaza, čija je zadaća da ispravlja pogreške koje nastaju prilikom umnažanja vlastitog genoma (RNK) virusa.

Aktivnost tog enzima izrazito je važna jer višestruko umanjuje vjerojatnost mutacija ovog virusa u usporedbi s, recimo, virusom gripe, koji takav enzim ne posjeduje. Mutacije virusa se događaju tijekom sezone pojedine bolesti, kada je cirkulacija virusa u populaciji visoka. Prema znanstvenim proračunima SARS-CoV-2 virus, zbog svojeg enzima egzonukleaze, mjesečno mutira otprilike samo jedno slovo u genomu od 30.000 slova (ili takozvanih nukleotida). U usporedbi s tim, virus gripe mutira mjesečno oko četiri do osam slova po svom genomu. Iz toga bih bio slobodan zaključiti da bi nas djelotvorno SARS-CoV-2 cjepivo trebalo štititi od COVID-19 infekcije nekoliko godina te se nove varijante cjepiva najvjerojatnije neće morati proizvoditi svake godine.

Koronavirus NOVO OTKRIĆE Liječnici zabrinuti: Virus stvara ugruške, oboljelima trebaju antitrombocitni lijekovi

U izradi SARS-CoV-2 cjepiva trenutačno se koristi osam različitih tehnologija, od kojih su neke prvi put korištene za izradu cjepiva. Jedna od najstarijih metoda za izradu cjepiva jest korištenje umrtvljenog ili oslabljenog SARS-CoV-2 virusa za poticanje imunog odgovora u ljudskom organizmu. Dio genoma SARS-CoV2 virusa može se ubaciti u takozvane „vektore“ odnosno dijelove drugih virusa ili se pak dijelovi SARS-CoV-2 virusa u obliku DNK ili RNK unose u ljudski organizam u obliku nanočestica. Neka su cjepiva bazirana na pročišćenom SARS-CoV-2 proteinu ili na samo jednom dijelu tog proteina. Bez obzira na to koja se od ovih tehnologija koristi, svima je cilj je potaknuti specifični imunološki odgovor u našem tijelu koji će nas zaštititi od bolesti.

Oxfordsko sveučilište i pripadajući Jenner Institut trenutačno vodi u utrci za izradu cjepiva protiv SARS-CoV-2. Prema do sada objavljenim znanstvenim podacima, oxfordsko cjepivo nazvano ChAdOx1 temelji se na oslabljenom adenovirusu porijeklom iz čimpanze, koji u primata uzrokuje prehladu, ali se ne može umnažati u ljudima. U genom virusa čimpanze ubačen je samo jedan od 29 gena SARS-CoV-2 – onaj koji nosi genetsku informaciju za nastanak takozvanog „spike“ proteina. ChAdOx1 cjepivo se pokazalo 100% učinkovito u zaštiti cijepljenih majmuna od infekcije SARS-CoV-2 virusom. Cijepljeni majmuni bili su izloženi velikoj količini živog SARS-CoV2 virusa, no nisu razvili COVID-19 bolest niti se SARS-CoV-2 virus razvio u njihovim stanicama. Kontrolna grupa koja je primila placebo cjepivo razvila je kliničku sliku COVID-19 bolesti i virus se umnažao u njihovim stanicama.

Prijašnja ispitivanja na sličnom cjepivu, korištenom za druge koronaviruse, pokazala su da je oxfordska tehnologija izrade cjepiva potpuno bezazlena za ljude. Štoviše, i prva faza kliničkog ispitivanja koja je provedena na oko 1100 zdravih dobrovoljaca pokazala je da oxfordsko cjepivo nije štetno za ljudsko zdravlje. Kao i kod drugih cjepiva, neki od dobrovoljaca u ovoj kliničkoj studiji imali su povišenu tjelesnu temperaturu i/ili mučninu prvih nekoliko dana nakon cijepljenja. No to su normalne i očekivane reakcije organizma na cijepljenje koje se javljaju kod određenog broja ljudi. Svako cjepivo uz „antigen“ odnosno dio odgovoran za specifičnost imunog odgovora, sadrži i dodatne „adjuvanse“ ili kemikalije kojima je zadatak da potaknu i pojačaju imunološki odgovor.

Ivan Djikic Novi uspjeh Ivan Đikić: Nova strategija u liječenju COVID-19

Glavna svrha ove prve faze kliničkog ispitivanja jest da se pokaže da cjepivo nije štetno za zdravlje ljudi. Druga faza kliničkog ispitivanja koja će početi ovaj mjesec predviđa cijepljenje oko 5000 dobrovoljaca. Cilj ove faze jest da se dokaže da testirano cjepivo može učinkovito zaštititi protiv SARS-CoV2 infekcije i razvoja COVID-19 bolesti. Za oxfordsko cjepivo to će biti najveći izazov, budući da cijepljena grupa neće biti namjerno izložena virusu iz etičkih razloga (kao sto su u pretkliničkom ispitivanju virusu bili izloženi majmuni). Kliničko ispitivanje predviđa da će određeni broj od ukupno 6000 zdravih ljudi, uključenih u prve dvije faze ispitivanja, biti izloženi prirodnom SARS-CoV-2 virusu iz populacije.

VIDEO: Đikić: Evo što trebate činiti kod pojave koronavirusa

Restrikcijske mjere suzbijanja COVID-19 pandemije koje se trenutačno provode u Velikoj Britaniji mogle bi ugroziti ovu kliničku studiju jer uvelike smanjuju mogućnost da cijepljeni volonteri dođu u kontakt s virusom iz populacije. Uz gore navedene dokaze je li cjepivo djelotvorno ili nije, dodatno će se mjeriti i razina antitijela u cijepljenih ljudi koja će nam pokazati izaziva li cjepivo razvoj željenog imuniteta. U slučaju da 6000 britanskih volontera zaista neće biti dovoljno izloženo virusu iz populacije, takvo će se kliničko ispitivanje morati provesti u nekoj drugoj zemlji, najvjerojatnije u Aziji ili Africi, gdje se tek očekuje val širenja COVID-19 pandemije.

Sveučilište u Oxfordu u suradnji s farmakološkom kompanijom AstraZeneca sklopilo je sporazum o proizvodnji oxfordske vakcine bez profita za vrijeme trajanja pandemije. Cijena doze cjepiva bit će samo tolika da se pokriju troškovi proizvodnje i distribucije. Taj sporazum o proizvodnji cjepiva bez profita vrijedit će sve dok se trenutačna pandemija ne riješi. Nadajmo se da će ovaj presedan u poslovanju farmakoloških kompanija biti dobar primjer ostalim farmakološkim kompanijama jer zaustavljanje svake pandemije treba biti ispred profita. Naravno, dugoročno gledano, AstraZeneca ostvarit će željeni profit kroz ekskluzivno pravo na proizvodnju, prodaju i distribuciju ovog cjepiva u budućnosti.

Luka Čičin-Šain Senzacionalan uspjeh: Dokazali smo djelovanje antitijela, na putu smo do lijeka za COVID-19

Odlične vijesti nam upravo stižu i iz Amerike, gdje je biotehnološka kompanija Moderna iz Cambridgea jučer objavila da je njeno cjepivo protiv SARS-CoV-2 nazvano mRNA-1273, bazirano na do sada najnovijoj tehnologiji u proizvodnji RNK cjepiva, prošlo prvu fazu kliničkih ispitivanja. Druga faza sada može započeti, a treća se već planira za ljeto 2020.

Cijepljenje populacije jedini je način da steknemo aktivnu zaštitu od ovog virusa i spriječimo oboljenje od COVID-19 bolesti. Da bi se suzbila pandemija, trebat ćemo procijepiti najmanje 60-70% populacije, što iziskuje proizvodnju nekoliko milijardi doza cjepiva, njegovu distribuciju širom svijeta, cijepljenje stanovništva i razvoj imuniteta. U najboljem scenariju i uz rekordnu brzinu razvoja i proizvodnje cjepiva, trebat će nam još barem 10 do 12 mjeseci da iz ove pandemije izađemo kao pobjednici.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

ŠTO NOVO ZNAMO O KORONAVIRUSU
Molekularna biologinja iz Infektivne bolnice: Nema dokaza da se virus širi aerosolom
Hidradenitis suppurativa/acne inversa
INTERVJU
Prof. dr. Brajac: Postoji velik broj bolesnika koji se, bez ispravne dijagnoze Hidradenitis suppurative, još uvijek ne liječe ili se liječe neadekvatnom terapijom
  • kokalo22:

    pa jel nije uvijek bila spika da antibiotici djeluju na bakterije a ne na viruse?????

  • Avatar MaryLY98
    MaryLY98:

    w​​w︅︆​w​.​​l​​​o︅︆​v​e​︅︆​x​x​​.​c​︅︆l​u​b

  • Avatar LauraEE79
    LauraEE79:

    w​w︅︆​w​.​​l​o︅︆v​e​︅︆​x​​x​​.​c​︅︆l​ub