‘'U godini 1937. loža je dala iz svojih sredstava tisuću dinara za akciju ABC za suzbijanje nepismenosti u narodu, a petsto dinara utrošeno je za odjeću i obuću dvojici zapuštenih dječaka. Za đačku čitaonicu gimnazije kupljeno je djelo V. Duranta Ognjišta mudrosti...’' citat je to iz knjige koja govori o masonima u Jugoslaviji, a u odlomku o Karlovcu jasno je da su karlovački slobodni zidari između dva rata bili vrlo aktivni te da su pomagali lokalnoj zajednici.
Gimnazijski profesori
Slobodni zidari u karlovačkoj loži Ivanjski krijes, koja je osnovana 1925., a ukinuta 1941., bili su učeni i bogati ljudi; profesori, liječnici, odvjetnici, bankari, tvorničari koji su, svaki na svoj način, pomagali ljudima.
Spominju se Mirko Ercegović, Tomo Đurić, Franjo Crnčić, Branko Rašeta, Stanko Rendulić, Špiro Šantić, Dragutin Šašel, Zdravko Šešel, Milan Šoštarić, Radovan Švrljuga, a kao utemeljitelji Lože Ivanjski krijes Ivan Tot, Tomo Turić, te doktor Ivan Tuškan, zatim Milan Zec, Milan Zemljak, ravnatelj ciglane, Dobrašin Žanić, Dinko Klarić, Milan Radeka, Hudo Sedlaček, Dušan Jakšić. Naime, 1941. godine u Karlovcu je bilo 35 masona.
Vladimir Peršin, karlovački povjesničar, tada učenik gimnazije, prisjeća se nekih imena, bili su to njegovi gimnazijski profesori.
– Nikada nisu govorili o masonstvu, a zapravo su bili iznimno aktivni, posebno Milan Radeka, pravoslavni svećenik koji je predavao hrvatsku književnost, ili Hugo Sedlaček, koji je bio i upravitelj gimnazije. No, kako nikada o masonstvu nisu pričali i tajno su se sastajali, to je neznanje izazivalo strah kod ljudi, pa su masonima roditelji često plašili djecu – priča Peršin.
Sastanak u oružani
Prisjeća se brojnih javnih predavanja u gradskoj vijećnici koje su slobodni zidari besplatno održavali za građane, te akcija prikupljanja pomoći za odjeću, školovanje, knjige za siromašne učenike. Sastajali su se u kući obitelji Tuškan u Banjavčićevoj, a zadnjih godina na Gazi, uz obalu Kupe. No, masonstvo u Karlovac dolazi s francuskom okupacijom i maršalom Marmontom.
Loža Sveti Ivan Hrvatski osnovana je 1809. godine, a članovi su bili Antun Čop, trgovac, licitar Alojz Dugonos, Lopašić, liječnik Sax, Nikola Hanžić, franjevački gvardijan, trgovac Josip Katić, Matija Sviličić, odvjetnik Ivan Svabelly, gradonačelnik Josip Šporer, ali i svi činovnici francuske vlasti. Masoni su tada javno djelovali, a sastajali su se u današnjoj Oružani na Trgu bana Jelačića, u središtu grada.
Arhiva slobodnih zidara skrivena u Hrnetiću?
Službeni podaci govore da je Tomo Turić, tajnik u loži Ivanjski krijes i nekada starješina, koji je pisao zapisnike i izvještaje, svu dokumentaciju i arhiv masonske lože dao seljaku koji je radio na ispomoći u njegovoj kući na Gazi da je on sakrije. Seljak je, navodno, živio na području Hrnetića, ali kako su kasnije i udbaši zapisali, ne zna se tko je on i je li preživio rat, a nisu niti ušli u trag dokumentaciji. Masone su udbaši često ispitivali i proganjali. Na razgovoru je 1950. bio i Ivan Tuškan, tada bivši starješina lože. No, zanimljivo je da se i trag prve masonske lože u Karlovcu gubi, jer su, nakon što su Francuzi grad napustili u tajnosti i pod okriljem noći, ljutiti Karlovčani njihove stvari uništili na glavnom gradskom trgu.
