Bliže se izbori za novog predsjednika Sportskog saveza grada Zagreba. Dva su kandidata, aktualni predsjednik Vjekoslav Šafranić i dr Marko Jakopović koji od kada je završio karijeru kao atletičar uključio se u rad Hrvatskog i Zagrebačkog atletskog saveza.
Prvo kao liječnik i član zdravstvenih komisija, a onda i kao sportski djelatnik. Unazad 12 godina je predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza, te dopredsjednik Hrvatskog atletskog saveza. U zadnjih sedam godina bio je dopredsjednik Sportskog saveza Grada Zagreba.
- U svibnju ove godine podnio sam ostavku na mjesto dopredsjednika SSGZ-a te me od onda svi pitaju zašto sam to napravio. U zadnjem mandatu učinjeno je dosta, vratio se budžet na pretpandemijski, bolje su kontrole potrošnje proračunskih sredstava, rade se projekti, ali sam mišljenja da se može učiniti i značajno više od strane Upravnog odbora, ali prije svega na drugačiji način.
U zadnjih godinu i nešto dana nisam se više osjećao kao ravnopravni i punopravni član UO, a bio sam dopredsjednik. I to nije samo moj osjećaj, već I nekoliko članova UO.
Također sam molio da se izborni postupak demokratizira, a ne da je izbor za predsjednika SSGZ javan, mada može biti i više kandidata. Meni se to ne čini demokracija – rekao je dr Marko Jakopović.
Koje je Vaše viđenje unapređenja funkcioniranja?
- Moje viđenje izneseno je u programu. SSGZ obuhvaća više od sedamdeset saveza od koji većina nisu olimpijski, a ostvaruju vrhunske rezultate na svjetskoj razini kao što su primjerice boćanje i kuglanje.
Svi ti savezi se ponekad osjećaju zakinutima. SSGZ bi prema mojoj viziji sporta u Zagrebu, u suradnji s Gradom Zagrebom, trebao nastaviti podupirati vrhunski sport više nego do sada, ali potrebna su dodatna ulaganja i izdvajanje sredstava u manje sportove što uključuje pojedinačne sportove, neolimpijske sportove te sport gluhih i parasport.
Školski i akademski sport su prema novom Statutu SSGZ više uključeni u rad SSGZ, ali potrebno ja daljnje razvijati sport,djece i mladih, kao i rekreativaca – naglasio je Jakopović I dodao:
Potrebno je ojačati utjecaj SSGZ za obnovu i razvoj sportske infrastrukture jer smo svjesni koliko nam je potrebno više objekata, novih i obnova starih, kako bi mogli uključiti više djece i mladih, te rekreativaca, u sportske aktivnosti. I naravno, poboljšati uvjeti vrhunskim sportašima.
Veliki problem je stav prema trenerima?
Treneri su osnova razvoja sporta no oni su prema trenutačnom sustavu financiranja potplaćeni i potrebni su daljnji napori kako bi se plaće trenera barem izjednačile s prosječnim plaćama u gradu Zagrebu, a danas smo daleko od toga.
Mislim da je potrebno izraditi nove kriterije za raspodjelu javnih sredstava financiranja sporta, koji bi uključili sve dionike na jasniji način koji bi bio razumljiv svima.
Prema tim kriterijima nitko ne bi bio zakinut nego dapače, oni koji rade puno, I prije svega kvalitetno, bili adekvatno plaćeni. Odabir predsjednika i Upravnog odbora trebao bi se temeljiti na kvalitetnom i izvedivom programu, a to je moguće jedino ako se uključe svi stručnjaci koji rade u sportu, vrhunski sportaši i sportski djelatnici.
Čini mi se da danas nemamo dosta komunikacije između navedenih a sve kampanje se temelje na lobiranjima, a ne na programima. I većinom tzv. “mali” sportovi nisu adekvatno nagrađeni – ističe Jakopović.
Koji su Vaši programski ciljevi ako postanete predsjednik?
Značajno povećanje proračunskih sredstava za Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba. Potrebno je nakon pomne analize stanja zagrebačkog sporta u argumentiranoj komunikaciji s gradom, izboriti veći interes i značajnija izdvajanja iz gradskog proračuna za sport.
Naime, ne radi se samo o povećanju kapaciteta natjecateljskog sporta, nego i sporta u smislu skrbi o zdravlju građana našeg Grad, ate je potrebno više napora uložiti za uključivanje djece predškolske i školske, sport studenata te sport za sve starosne uzraste.
Uloga SSGZ treba biti osim podupiranja vrhunskog sporta, razvoj rekreativnog sporta te promicanje zdravlja naših građana. Nakon detaljne analize raspodjele sredstava, preraspodjelom sredstava treba sukladno potrebama sportskih programa, novac usmjeriti tamo gdje je najpotrebniji i najučinkovitiji.
Često se barata s podatkom kako su sredstva za sport u gradu Zagrebu dramatično povećana. Unazad dvije godine sredstva su značajno povećana, ali su tek sada u apsolutnim brojkama vraćana na razinu kao prije 13 godina.
S obzirom na inflaciju ta sredstva su objektivno značajno manja. U isto vrijeme, sredstva udruge zadužene za sport na državnoj razini su gotovo utrostručena u posljednje četiri godine.
Na temelju navedenog, smatram da SSGZ treba nastaviti, ali i pojačati napore u razgovorima s Gradom, ali uz snažne argumente i prikazivanje svih relevantnih podataka.
Nakon dogovora o povećanje sredstava koja se izdvajaju za sport, treba povećati stipendije sportaša I i II kategorije te vratiti stipendije sportašima treće kategorije.
Povećanje sredstava za sufinanciranje stručnog rada trenera i ostalih osoba u sustavu zagrebačkog sporta. Treneri su temelj svakog sportskog uspjeha, ali su u Zagrebu često potplaćeni ili angažirani na minimalnim honorarima.
Plaće trenera danas su značajno ispod prosjeka profesora u osnovnim i srednjim školama što smatram da nije stimulativno. Potrebno je sustavno povećanje stavke za sufinanciranje rada trenera, kao i uvođenje programa potpore drugim stručnjacima koja rade u sportu.
Također, potrebno je analizirati rad trenera, kao i tajnika te Stručne službe SSGZ kako bi se adekvatno financirali svi dionici u sportu Grada Zagreba.
Programsko i financijsko praćenje mladih sportaša i trenera Mladi sportaši često prestaju trenirati zbog financijskih razloga, osobito u neolimpijskim i manje popularnim sportovima koji vrlo često osvajaju medalje na svjetskoj razini. Stoga treba uvesti gradske stipendije i potpore za perspektivne sportaše, stipendirati mlade trenere te posebno pratiti parasport i sport gluhih.
Većina naših vrhunskih sportaša je u programima potpore HOO i nacionalnih saveza te je potrebno pojačati Druge razvojne programi kako bi se mogli dodatno financirati sportaši, treneri i prateće osoblje koji još nisu u sustavima financiranja kako bi dodatno podržao razvoj mladih i perspektivnih sportaša.
Optimalizacija postupaka prijave i vrednovanja sportskih programa Postupci su trenutačno administrativno zahtjevni, a kriteriji često ne prepoznaju specifičnosti sportova.
Rješenje je razvoj sustava ZGsport te unapređenje postojećeg sustava uz veću fleksibilnost, prilagodljivost i transparentnost praćenja realizacije programa.
Potrebno je smanjiti administrativne zahtjeve jer dio zahtjeva kroz aplikaciju oduzima jako puno vremena. Važno je napomenuti da većina zagrebačkih klubova, posebice u tzv. manjim sportovima, nema zaposlene tajnike nego taj posao rade treneri koji onda imaju značajno manje vremena za skrb o sportašima.
Izrada protokola provedbe postupaka usmjeravanja i selekcije talentirane djece u osnovnim školama. Uspostavljanje sustava univerzalnih i specijalističkih sportskih škola Grada Zagreba.
Procjena stanja sportske infrastrukture i prijedlog obnove, adaptacije i izgradnje. Mnogi objekti u Zagrebu zastarjeli su i ne zadovoljavaju potrebe suvremenog sporta.
Potrebno je izraditi elaborat o stanju objekata i plan prioriteta prema kriterijima geografske raspoređenosti, potrebama sportova i broju korisnika.
Osnivanje Zdravstvene komisije kao stalnog stručnog tijela SSGZ-a. Definiranje primarnih sportova gradskog značaja. Izrada prijedloga operativnog modela upravljanja sportom Grada Zagreba.
Izrada stručne analize stanja sporta u Gradu Zagrebu i izrada Strategije razvoja sporta. Suradnja s gradskim upravnim tijelom u usuglašavanju pravilnika o financiranju programskog područja 'Potpora vrhunskom sportu. Redefiniranje kriterija financiranja klubova gradskog značaja.
Koja je na kraju vaša poruka?
Ključna poruka moje ambicije je da postanem predsjednik kako bi pomogao sportašima, trenerima i svim sportskim djelatnicima djelatnicima kako bi se dodatno poboljšali uvjeti za postizanje vrhunskih rezultata, kako bi se proširila baza djece i mladih, više uključio školski i akademski sport, rekreativci, te sport gluhih i parasport. Ja ne živim od sporta, nego za sport.