Dan prije velikog finala, u hotelu gdje su smještene sve četiri reprezentacije, vlada opuštajuća atmosfera. Portugalci, koji će danas od 15 sati igrati protiv Francuza za svoju prvu veliku medalju na velikim natjecanjima, opuštali su se uz stolno boćanje.
– Boćanje je popularno u Portugalu, ali ono klasičnim načinom. Vi se iz Hrvatske? Ah, kod vas je boćanje gotovo pa nacionalni sport, pogotovo u Dalmaciji, zar ne? – rekao je Salvador Salvador, inače igrač Sportinga.
– Bio sam u Hrvatskoj, u Našicama. Uh, sjećam se da je Kuzmanović imao 26 obrana. Žao mi je što ne igramo finale s Hrvatskom, ali Danska je u ovom trenutku svijet za sebe. Nego, puno sreće danas – poručio je Salvador.
Dok su Duvnjak i Karačić imali obveze prema medijima, dio naše reprezentacije bio je u šetnji, dio se opuštao uz kavicu. Društvo u kutu činili su Klarica, Pavlović, Lučin, Načinović i Šimić. Još im fali samo Šipić.
– Ma, on dugo spava. Najduže. Još se nije probudio – rekao je Načinović.
Dobro, prošlo je podne, neka se čovjek odmori, zaslužio je.
– Ovim putem pozivam sve navijače koji su punili Arenu ovih dana da nam se pridruže još jednom, 19. veljače. U tom terminu Zagreb igra Ligu prvaka, a suparnik nam je norveški Kolstad. Nema veze ako navijači dođu u kockastim dresovima, samo neka se Arena napuni, neka bude 15.000 navijača, neka dođu još jednom pozdraviti medaljaše sa Svjetskog prvenstva – rekao je Luka Lovre Klarica, desni vanjski Zagreba.
Vjerujemo da će navijači poslušati molbu ovog mladog zagrebaša. Osim njega, mogu u Areni pozdraviti i ostale medaljaše Zagreba, Zvonimira Srnu, Filipa Glavaša, Ivana Pavlovića, ali i Mateja Mandića, koji bi sigurno bio dio ove priče da nije doživio nerukometnu ozljedu prije SP-a.
– Pazite, ovako mlad, a već je zaslužio mirovinu – zadirkivao je Lučin Pavlovića.
Naime, medalja na svjetskom prvenstvu znači i redovni mjesečni iznos na računu nakon odlaska u sportsku mirovinu. Pavlović se samo nasmijao. U sebi već razmišlja kako je lijep osjećaj osvojiti prvu seniorsku medalju, a pred njim je sve vrijeme ovog svijeta, bit će tu još jako puno turnira.
S reprezentacijom je i David Mandić koji je operirao šaku. On je veliki motivator.
Što se tiče Danaca, najraspoloženiji je bio njihov izbornik Nikolaj Jakobsen koji se srdačno pozdravljao s našim igračima, posebno s Domagojem Duvnjakom. Srdačno su se zagrlili. Poznaju se iz njemačke lige jer je Nikolaj pet godina bio trener RN Lowena, u vrijeme kada je Dule igrao, i još uvijek igra, za Kiel. Inače, Duvnjak u klubu igra s dva Danca, mlađim Landinom i Madsenom. Ostali igraju u klubovima u kojima nema hrvatskih igrača (Flensburg, Barcelona, Magdeburg, PSG, Aalborg i Skjern).
Otvori KEKS Pay
