Poznato je da su domaća široka publika i medijska scena odavno sklone zabavnoglazbenim festivalima, a najutjecajniji među njima, poput Splitskog festivala, imaju iza sebe dugu prošlost i važnost. O tom odnosu tradicije i sadašnjosti te o netom završenom 62. Splitskom festivalu govori njegov direktor Tomislav Mrduljaš, skladatelj i producent. Naime, iako je od događanja prošlo tjedan dana, mnogi još uvijek komentiraju da je upravo Mrduljaš uspio vratiti stari sjaj jednom od najvažnijih domaćih festivala.
Koliko ste zadovoljni 62. Splitskim festivalom i njegovom realizacijom? U nekoliko večeri Prokurative su bile pune, a rekcije publike bile su kao da su se vratile nezaboravne godine popularnosti festivala.
Ove sam godine vrlo zadovoljan realizacijom festivala i čini mi se prema reakciji da je i publika vrlo zadovoljna. Potrudili smo se da programski bude za svaki ukus ponešto. Samim 'izlaskom' Splitskog festivala s Prokurativa u grad pod nazivom 'Festivalski šušur' mislim da smo postigli da on ne traje samo onih dana kad se održava na Prokurativama nego traje desetak dana po cijelom gradu. Tako smo pružili mogućnost svim građanima i posjetiteljima da uživaju u našoj glazbi. Započeli smo manifestaciju koncertom Zorice Kondže i Massima na Peristilu 24. i 24. lipnja. Uz prekrasan povijesni prostor Peristila i sjajnu atmosferu mislim da smo postigli pun pogodak. Pružili smo građanima i koncert Borisa Novkovića i Disco magic benda na Rivi, gdje je također raspjevana i rasplesana publika uživala u odličnoj glazbi. Veliki finale dogodio se na Prokurativama uz večer otvorenja festivala i koncert Nene Belana i njegovog benda Fiumens. Drugog dana festivala tijekom večeri "Split pjeva Terezu" kada je nastupila naša najveća glazbena diva sa svojim gostima Prokurative su bile preplavljene emocijama i energijom koju jedino Tereza može prenijeti na svoju publiku. Publika na cijelim Prokurativama u glas je pjevala bezvremenske Terezine hitove i jedva ju je nakon više od dva sata pustila da ode. Finalna večer bila je rezervirana za nove skladbe i izvedeno je 25 novih pjesama koje su ove godine stvarno odlično prihvaćene među glazbenim urednicima i publikom.
Je li uopće moguće uspoređivati nekadašnje festivale s današnjima? Ljudi često romantiziraju priče o povijesti, ali situacija je danas posve različita, da i ne govorimo o produkcijskim zahtjevima koji su daleko iznad nekadašnjih. Kakva je po vama razlika ili sličnost između "stanja duha" nekadašnjih i današnjih festivala, je li bilo bolje nekad ili je bolje danas?
Nekad je bilo nekad, a danas je danas... Stvari su se uvelike promijenile u smislu različitosti glazbenih stilova, mogućnosti prezentacije i načina produkcije. Na svojim leđima nosimo hipoteku uspješnosti Splitskog festivala kroz njegovu povijest i vrlo smo odgovorni prema autorima i izvođačima koji su omogućili da on doživi svoje 62. izdanje. Evo, možda je i ovo posljednje izdanje festivala to i potvrdilo, a rezultat je to našeg dugogodišnjeg truda i predanog rada na tome.
Splitski festival je utjecajan, no koliko je revitalizirao lokalnu estradnu scenu; primjećuje se da je produkcija pjesama veća, je li i bolja?
Da, festival pomalo ponovno sjeda na važno mjesto na našoj glazbenoj sceni i postao je nezaobilazan faktor kvalitete i uspjeha naših autora i izvođača. Sve se izvodi uživo uz veliki festivalski orkestar sačinjen od ponajboljih hrvatskih glazbenika.
Jesu li upravo retrospektivne večeri namijenjene njegovanju povijesti Splitskog festivala uz cjelovečernje programe koji upućuju na možda ne bolju, ali svakako slavnu prošlost?
To ste odlično primijetili, retrospektivnim večerima slavimo naše najveće izvođače, skladatelje, pjesnike... Tako da smo proteklih godina slavili Terezu, Mišu, Jakšu Fiamenga, Momčila Popadića, Krstu Jurasa, našeg Ljubu Stipišića, Tijardovića, Runjića, Gotovca i mnoge druge velikane koji su oblikovali našu glazbenu kulturu i baštinu.
Imate li neke konkretne statistike s posljednjih festivala, koliko su pjesme uspješne? Kako uopće izabrati skladbe za završnu večer s obzirom na veliku količinu prijava? Ima li uopće mjesta za to da se uvrste mogući veliki hitovi za široku publiku, ali i neki sofisticiraniji šansonijerski pokušaji? Imate li imperativ da pjesme moraju biti komercijalne i da moraju postati "masovni hitovi"?
Prije sam kazao da bi se danas na pozornici Splitskog festivala trebale izvesti pjesme različitih glazbenih žanrova što nije baš lako. Publici moramo pružiti i skladbe koje su, kako bismo mi u autorskom žargonu kazali, 'na drugo slušanje', tj. onih koji malo teže ulaze u uho, ali i skladbi hitoidnog karaktera koje ulaze u uho 'na prvu'. To nije baš lagan zadatak, ali čini mi se da u tome uspijevamo. Nije nam imperativ hitoidnost, koja uvijek za sobom vuče i to da se pjesma brzo potroši, nego prava mjera kvalitete i pitkosti nekih pjesama za široke mase. Primjerice "Galeb" i "Cesarica" nisu postigli zapažen uspjeh na samom festivalu, a kasnije su postali neprikosnoveni pokazatelji i zvijezde vodilje na putu uspješnosti odličnih pjesama.
Kakav bi po vama trebao biti identitet Splitskog festivala danas? Ovogodišnja nagrada publike za pjesmu "Kad se rodiš usrid Splita" to donekle objašnjava, no je li potrebno eksplicitno spominjati Split da se pridobije publiku, a stručnom žiriju ponuditi "ozbiljnije" pjesme? Koliko je zapravo važan imperativ komercijalnosti u prijavama za festival i je li moguće oduprijeti se populističkoj zabavi?
Važan je i faktor komercijalnosti, ali to nije naš imperativ kao što sam rekao u prethodnom odgovoru. Split će uvijek slaviti naše najuspješnije izvođače i autore, ali će ujedno i pružati priliku mladim ljudima da pronađu svoje mjesto u svijetu dobre glazbe te im pomoći u ostvarivanju njihovih snova. Ove godine naša im je draga Tereza pokazala kako se ogromna energija prenosi na publiku te potvrdila da se 'isplati' slijediti svoje snove i živjeti glazbu. Kao što ste vidjeli, nagrade stručnog žirija otišle su mahom u ruke mladim izvođačima, Loreni, Marku Kutliću i Marku Bošnjaku.
Na završnoj večeri posjetili su vas premijer i ministrica kulture i medija, je li moguće da Splitski festival ima utjecaja i na skorašnji drugi krug izbora za gradonačelnika Splita?
Nama je stvarno bila velika čast ugostiti tako visoke goste te im ujedno izbliza pokazati što i kako radimo. Lijepo je kad se između brojnih svojih obveza podruže s pravim ljubiteljima dobre glazbe i pokazuju interes za to. Naposljetku, glazba je zvonka radost, a i potrebna je svima nama. Po mom mišljenju pravo mjesto za to jest festival koji je doživio svoje 62 godine postojanja i postao bitan čimbenik u formiranju naše glazbene kulturne baštine. Također mislim da ga zajedničkim snagama možemo još više afirmirati kako bi doživio i svoje stoto izdanje. Evo, prilog tome bio je i naš ovogodišnji posjet EU parlamentu u Strasbourgu. Otišli smo tamo na poziv naše EU zastupnice Željane Zovko, a za okruglim stolom prezentirali smo velikog glazbenog diva kakav je Splitski festival.
VIDEO>>Pukla ljubav poznatog para: Nika Turković i Matija Cvek prekinuli dugogodišnju vezu
