Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 142
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VEČERNJAKOVA RUŽA

Redatelj serijala Betonski spavači: 'Privukla nas je priča o vrijednoj arhitekturi koja je napuštena'

Zagreb: Otvorenje dječjeg festivala Kino Kino
Foto: Igor Soban/PIXSELL
1/7
12.02.2024.
u 07:00

Dokumentarni serijal 'Betonski spavači' prikazivao se na HRT-u, a nominiran je za najstariju i najprestižniju medijsku nagradu Večernjakovu ružu u kategoriji TV emisije godine.

Najprestižnija medijska nagrada Večernjakova ruža dodjeljuje se i u kategoriji TV emisije godine, a nominaciju je zaslužio i HRT-ov dokumentarni serijal 'Betonski spavači' koji se bavi arhitekturom. Emisija ima tri sezone, a o nominaciji, serijalu i planovima razgovarali smo s redateljem Sašom Banom.

Betonski spavači su nominirani za TV emisiju godine, jeste li se nadali ovoj nominaciji?

Moram priznati da nisam o tome razmišljao, a čudno bi i bilo očekivati nešto takvo, no lijepo je kad se dogodi. Veseli kad se nešto što si radio prepozna. Puno hvala žiriju.

Kako ste reagirali kada ste saznali da ste nominirani?

Javio sam svim članovima obitelji da glasaju za nas. 

VEZANI ČLANCI

Kako ste došli na ideju za ovaj serijal?

Nevenka Sablić je 2012. godine naišla na članak o napuštenoj zgradi dječjeg lječilišta u Krvavici. Privukla nas je priča o vrijednoj arhitekturi koja je napuštena pa smo krenuli istraživati i tu se otvorilo puno sličnih priča. Struka i pojedini umjetnici su se dosta aktivno time već bavili, no činilo nam se da je to nešto važno što ljudi izvan tog svijeta ne znaju ili ne primjećuju. Zato smo se odlučili za formu televizijskog serijala, kako bi što širem gledateljstvu skrenuli pažnju na vrijednosti koje smo naslijedili, a za koje nam se čine da su odbačene bez ikakvog rezona. Istražujući smo naišli na sjajne tekstove Maroja Mrduljaša i spojili se s produkcijskom kućom Hulahop, pozvali našeg stalnog suradnika, snimatelja Hrvoja Franjića da nam se pridruži i nastali su "Betonski spavači".

Je li vam teško bilo pronaći arhivske snimke?

Proces prikupljanja arhivske građe traje jako dugo i jako je skup, a naš je budžet dosta limitiran. Primjerice, arhivski materijali s olimpijskih igara u Sarajevu '84 je u vlasništvu Međunarodnog olimpijskog odbora i jedna minuta košta 18.000 dolara. To si nažalost nikako nismo mogli priuštiti i žao nam je što je tako nešto, zapravo naše zajedničko sjećanje, nama i gledateljima nedostupno. Ali da ne idemo samo u ono negativno, proces prikupljanja arhive je uzbudljiv. Vraćamo se u neka druga vremena koja je interesantno danas vidjeti i usporediti kako smo izgledali nekad, kako komunicirali, što nam je bilo važno.

Jesu li vam bile potrebne kakva posebne dozvole za snimanje nekih objekata?

Naravno, ali autorski tim bio je pošteđen stresa oko toga jer je produkcijski tim Hulahopa to pametno i vješto odradio. Tako da mislim da smo na kraju kroz sve sezone uspjeli uči u sve prostore koje smo htjeli osim u današnji pogon željezare u Zenici.

U trećoj, trenutno posljednjoj sezoni, istraživali ste arhitekturu koja je predstavljala  temeljne vrijednosti socijalističkog društva, koja epizoda vam je bila najlakša, a koja najizazovnija za snimanje? 

Produkcijski je najlakše možda bilo snimiti epizodu "Smrt fašizmu, sloboda ostalima", jer su dvije lokacije bile relativno blizu Zagreba. To je psihički lakše s obzirom na budžet jer znaš da se, ako nešto ne uspiješ snimiti ili te zezne vrijeme, možeš na njih vratiti. Kad se radi o udaljenim lokacijama je dosta zahtjevno u tom smislu jer nemamo budžet koji bi nam omogućio ikakvo proklizavanje. Ove sezone najzahtjevnija je bila epizoda "Mogućnost zajednice" u kojoj se bavimo zgradama koje su reprezentirale federativnost tadašnje zemlje. Ne samo u produkcijskom smislu jer je zahtijevala snimanje u Belgiji, Beogradu i Sarajevu, nego i zbog kompleksnosti teme. Suživot u tadašnjoj državi koja se raspala u ratu gotovo je tabu tema, puno je tu slojeva koje samo jedna emisija ne može obuhvatiti. No bio je to opet interesantan i zahtjevan eksperiment, pokušati ispričati priču o suživotu različitih naroda u jednoj zajednici kroz priče o kućama i gradovima. 

Zagreb: Otvorenje dječjeg festivala Kino Kino
1/7

Koliko je trajalo snimanje jedne epizode?

Za svaku epizodu imamo deset dana snimanja u što ponekad ulaze i pregledi terena, s druge strane puno putujemo pa smo na terenu ukupno često i više od deset dana po epizodi. Tijekom puta snimimo i stvari koje nisu predviđene, ali to je i najljepši dio tog rada, snimati put i u konačnici doživljaj putovanja, istraživanja i otkrivanja rekreirati filmskim sredstvima, to se trudimo od prve sezone. Takav je rad jako intenzivan i ne mogu zamisliti kako bi to bilo moguće izvesti bez Marojeve nevjerojatne pripremljenosti i znanja, i predanosti ostatka ekipe da se napravi što bolji posao u tim okolnostima.

Kako ste tražili sugovornike? Je li to bio zahtjevan proces s puno slijepih ulica?

Ponekad se sugovornici logično nameću sami jer su na neki način vezani uz zgrade i danas. Teže je bilo doći do ljudi kad se radi o kućama koje se već godinama ne koriste. Svatko s kim smo pričali na neki način je doprinio građenju priče, čak i ako na kraju nije ušao u emisiju kao protagonist. Ljudi su većinom bili vrlo otvoreni jednom kad su nas upoznali, valjda su prepoznali naš iskreni interes. 

Jeste li imali nekih anegdota tijekom snimanja?

Ne znam što bih izdvojio, svako putovanje s ovom ekipom je puno anegdota, ali to su više privatna sjećanja koja mislim da ne bi bila zanimljiva čitateljima. Bilo je svega, svjedočili smo atmosferi prije utakmice u Zenici kakvu nismo dugo vidjeli, jurili da uhvatimo zalaske sunce na najčudnijim mjestima, Crnogorci su se čudili trudnici koja je iz Zagreba potegnula obilaziti ruševine (Nevenka Sablić), bilo je ozljeda pa smo umjesto na snimanje išli na hitnu. Snimanja su intenzivna i teško je prepričati te doživljaje.

Imate li vi omiljenu epizodu?

U ovoj sezoni možda epizoda o Zenici, jer mi se čini da smo tamo zabilježili vrlo autentični identitet toga grada i pokrenuli ponos i entuzijazam koji bi mogao pomoći gradu da očuva svoje vrijednosti.

Koji od 'betonskih spavača' koje ste snimali vas se najviše dojmio?

Teško pitanje, jer je sve što smo snimali prilično dojmljivo. Od spektakularnog Haludova i gotovo nestvarne arhitekture Krvavice do elegancije Vitićevih motela i možda najfascinantnije promišljenog hotela koji više ne postoji, hotela Plat. Onda u drugoj sezoni nismo mogli vjerovati kakva mega ruševina postoji u Nikšiću i da Spomen dom u Kolašinu izgleda kao kakav betonski kristal s kubrickovskim psihodeličnim interijerom. U zadnjoj sezoni sam možda najfasciniraniji potencijalom i ljepotom Doma boraca u Kumrovcu. Šteta je što taj potencijal ne koristimo.

Tri sezone su iza vas, postoje li planovi za četvrtu?

Zgrada i priča ima, no treba nam opet vremena da promislimo postoji li neki novi pogled na te priče koji bi bio u skladu s Betoncima, a opet ne bi značio ponavljanje. Vidjet ćemo. 

GALERIJA Svi parovi u showu 'Brak na prvu' izrekli su sudbonosno 'da'

Zagreb: Otvorenje dječjeg festivala Kino Kino
1/44

Za 'Betonske spavače' je planirana i knjiga? Kako to napreduje? Kako će biti koncipirana?

To je neki novi izazov koji je zapravo došao od gledatelja koji su izrazili želju za "Betonskim spavačima" u ovom formatu. Nama je zanimljiva mogućnost još jednog kanala kojim bi se tematizirao specifični sklop sadržaja okupljen u seriji. Kao i pitanje kako filmski medij pretočiti u knjigu, nakon što smo u seriji pokušali arhitekturu pretočiti u film. Uz Nevenku, Maroja i mene autorskoj ekipi knjige pridružila se i dizajnerica Tina Ivezić, članica Umjetničke organizacije Oaza koja je već prepoznata po odličnima izdanjima.  

Pozitivne su reakcije domaće publike na seriju, a druga sezona serije prodana je i van? 

Druga sezona je prema našim saznanjima u prošloj godini prikazana u Švedskoj, Nizozemskoj i Češkoj što je za nas velika stvar jer se radi o televizijskim prikazivanjima koja još uvijek imaju veliki doseg do najšire publike. S druge strane i prva i druga sezona tijekom godina su prikazane na više od dvadeset festivala i bile su dio postava nekoliko izložbi kod nas i u inozemstvu. Sada se nadamo da će treća sezona nastaviti putevima prve dvije.

Hoćete li doći na dodjelu Večernjakove ruže i ako da, koga ćete povesti?

Volio bih doći zajedno sa što više članova ekipe: snimateljem Hrvojem Franjićem, snimateljem tona Hrvojem Radnićem, montažerkama Ninom Velnić i Lucijom Strugar, produkcijskim timom Sabinom Softić i Noom Nikolić na čelu s Danom Budisavljević, snimateljem dronom Goranom Skelacom, Tamarom Duganđijom, skladateljem Nenadom Kovačićem, spikerom Jerkom Marčićem i naravno Nevenkom Sablić i Marojem Mrduljašem. Nekako se ne mogu veseliti uspjehu Betonskih spavača bez svih njih pa ovim putem molim ekipu Ruže za što više mjesta. Može i stajaćih.

Ako osvojite  nagradu, kamo ćete je smjestiti i kome posvetiti?

Ružu bih stavio uz druge memorabilije sa snimanja kao što su komadići stakla iz Nikšića, primjerak željeza iz Zenice i kaktus kojega sam 2015. pokupio u Ruševini Marine Lučice u Primoštenu. Nagradu bi posvetio svima koji su nam pomogli u istraživanju priča kao i svim protagonistima koji su kroz tri sezone sudjelovali u seriji i dali nam svoje vrijeme, strpljenje i povjerenje.

Sve detalje i novosti o Večernjakovoj ruži pratite i na Instagram profilu Večernjakova ruža!

VIDEO Nina Badrić pokazala drastičnu promjenu frizure: Kakva promjena, zašto tek sad ova frizura?

Komentara 3

LO
Lolita3
08:23 12.02.2024.

Odličan dokumentarac! Svaka čast!

TI
Tinček
13:01 12.02.2024.

Kvalitetan i zanimljiv serijal. Vidio sam i saznao za objekte i ideje koje prije nisam čuo. Bravo ekipo.

Avatar Mlijekoholičar
Mlijekoholičar
08:45 12.02.2024.

Autori emisije su probuđeni Jugo-spavači.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije