Naslovnica Premium Kolumne

Zašto je izdavaštvo u Francuskoj samoodrživo?

Francuska je zemlja koja, za razliku od Hrvatske, točno zna koliko se knjiga proda u jednoj godini i koliko se novca obrne u izdavačkom sektor
02. listopada 2017. u 08:50 0 komentara 121 prikaza
francuska

Dolaskom jeseni, zahuktava se i sezona književnih sajmova. Tako se izdavačka branša priprema za najveći svjetski sajam knjiga u Frankfurtu. Najavljen je dolazak velikih zvijezda što i ne čudi jer je zemlja gost literarno moćna Francuska, država u kojoj je tržište knjiga teško četiri i pol milijardi eura.

Raj za kolekcionare Ovdje je svaka knjiga pravo blago

Francuska je i zemlja u kojoj država za knjige daje četrdesetak milijuna kuna, dok kinematografiju potpomaže s čak 900 milijuna eura!?

Početkom rujna u Zagrebu su u Ministarstvu kulture i na Frakturinu Festivalu svjetske književnosti bili ljudi koji u ime francuske države skrbe za knjige. Govorili su o tome kojim mjerama francuska država pomaže izdavanje knjiga i pri tome kao najvažniju polugu istaknuli Zakon o fiksnoj cijeni knjige.

Neovisno o tome kupujete li knjigu u neovisnim knjižarama ili u supermarketu gdje se prodaju i kobasice i sirevi, cijena im određeno vrijeme mora biti ista. Isto tako, nitko izdavačima u Francuskoj ne priječi da imaju i vlastite knjižarske lance, dapače. U Francuskoj se snažno štite autorska prava, potpomaže se stipendiranje pisaca i prevoditelja, a tu je i Nacionalni centar za knjigu čiji budžet nije neograničen i iznosi četrdesetak milijuna eura.

Od toga, najveći se dio ne namiče iz budžeta, nego od naknada za fotokopiranje i skeniranje, a nešto i od poreza koji nakladnici plaćaju ovisno o prometu.

Naravno, Francuska je zemlja koja, za razliku od Hrvatske, točno zna koliko se knjiga proda u jednoj godini i koliko se novca obrne u izdavačkom sektoru. Ukratko rečeno, iako pada broj čitača i u Francuskoj, tržište knjiga u toj zemlji je još uvijek na visokom nivou.

Knjižarski lanci mijenjaju vlasnike, ali knjige se i prodaju i traže, imaju svoju vrijednost, a od pisanja živi na tisuće kreativaca. Uostalom, u Francuskoj se godišnje objavi 70.000 novih naslova.

I čemu nas onda mogu podučiti gosti iz Francuske? Što možemo od njih prekopirati da bi oživjeli hrvatsku izdavačku industriju i zamrli knjižarski sektor koji će se još dugo oporavljati od algoritamskog i privatizacijskog loma? Iskreno rečeno, jako malo toga. Imamo i mi sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige, imamo stipendije za pisce kao i potpore za vrijedna književna djela, ponešto se daje i za prijevode hrvatskih djela na strane jezike, grade se nove knjižnice, ulaže u festivale, ali što sve to vrijedi ako nemamo dovoljno građana koji mogu i žele kupovati nove knjige.

A Francuska tih građana ima, pa im samoodrživo tržište knjiga funkcionira po ekonomskim principima, uz vrlo male, gotovo pa kozmetičke intervencije države. Nema sreće od (pre)velikog državnog uplitanja u pitanja kulture niti od gotovo pa totalnog subvencioniranja te iste kulture, jer je to jednosmjeran put u kulturološku propast. Samo dizanje standarda i ulaganje u obrazovanje nacije može spasiti hrvatsku knjigu.

A standard i obrazovanje moraju postati prioriteti ove države. U protivnome, ona neće imati budućnost.

Knjižara Strand 09 godina kultne knjižare Orginalni list shakespeareova rukopisa stoji 100 tisuća dolara Antikvar Željko Međimorec ŽELJKO MEĐIMOREC Da nestanu sve knjižare, ništa se ne bi promijenilo Veliki lanac kao što je Feltrinelli izdavaču plaća 50% 
cijene na koricama, male knjižare su povoljnije Novi plan U Italiji knjiga dobiva potpore, uz PDV od 4%
Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM)
Generacija NOW
Pobjednički tim natječaja Hrvatskog Telekoma i IRIM-a: „Definirali smo i napravili svoj standard IT učionice – onakav kakav kod nas još ne postoji“

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.