Iako nije najstarija knjižara u New Yorku (to je Argosy Book Store u Midtownu iz 1925.), niti najveća (ta čast pripada lancu Barnes & Noble), niti ima tradiciju dužu od sto godina (poput npr. 157 godina stare splitske knjižare Morpurgo nad kojom se kao i nad ostalim knjižarama u Hrvatskoj izvršio “bookocid”), nezavisni Strand jedno je od kultnih mjesta u koji hrle slučajni namjernici i studenti Sveučilišta, ekipa iz susjednog Sohoa i umirovljenici iz četvrti Chelsea, akademici i novinari, svjetski boemi i umjetnici svih fela…
Ukratko – svi oni koji vole pisanu riječ i čitanje, o čemu svjedoči i natpis na vratima, koji kaže: “Dobrodošli, zaljubljenici u knjige.”
A oni će se u Strandu zbilja osjećati kao u knjiškom raju okruženi tisućama knjiga poredanih po policama na tri kata – plus u podrumu.
U podrumu su alternativa i pretežno biografije, prizemlje je rezervirano za beletristiku, suvremenu i klasičnu literaturu, kao i otkup knjiga, na prvom katu nalaze se knjige za djecu i o umjetnosti, no pravo se blago krije na zadnjem katu. Tu su rijetki naslovi i vrlo često potpisani primjerci knjiga. Ovdje originalni list Shakespeareova rukopisa doseže cijenu oko 100.000 dolara, a vrlo rijetko prvo izdanje Uliksa, s potpisom Jamesa Joycea i ilustracijama Henrija Matissea oko 40.000 dolara.
No, za “sirotinju” se na štandovima ispred knjižare mogu iščeprkati zanimljivi naslovi već od dva dolara, a sam moto Stranda: “18 milja novih, rabljenih i rijetkih knjiga” sugerira da će svaki kupac naći nešto za sebe.
To je i bila namjera litavskog imigranta Benjamina Bassa kada je 1927. na Manhattanu otvorio knjižaru Strand, nazvavši je po ulici u centru Londona, gdje su živjeli slavni pisci poput Charlesa Dickensa i Georgea Eliota. Mladac je toliko bio fasciniran s čak 48 knjižara s rabljenim knjigama, takozvanim knjižnim redom, smještenim između Četvrte avenije, 9. i 14. ulice na Manhattanu, pa je s 25 godina od radova na građevini i kao teklić zaradio 300 dolara, unajmio prostor na Četvrtoj aveniji i 10. ulici te tu otvorio Strand. Intelektualcima iz Greenwich Villagea svidjela se Bassova predanost i okretnost u nalaženju rijetkih i jeftinih knjiga diljem države, a kada je imao trinaest godina, u knjižari je počeo raditi Benjaminov sin Fred Bass – današnji vlasnik i vršnjak knjižare.
Njegova je zasluga što je 1957. preselio knjižaru na današnju lokaciju: na uglu Broadwaya i 12. ulice, a obiteljsku tradiciju nastavila je i njegova kći Nancy, osmislivši brendirane suvenire i iskoristivši tradiciju trgovine u marketinške svrhe. Ona je osmislila cekere, pernice, futrole za naočale, šalice za kavu, razglednice, olovke, magnete i ostale sitnice s natpisom Strand, a korak dalje napravila je s cekerima s otisnutim likovima Michelle Obama, Fride Kahlo, Williama Shakespearea, Sherlocka Holmesa…
Također je uvela pravilo da zaposlenici preporučuju knjige koje vole, kao i prepoznatljiv znak – žute naljepnice za snižene naslove. Knjižara se proslavila i time što mladim autorima (kao i već afirmiranima poput glumaca Jamesa Franca i Gillian Anderson) organizira čitanje, promocije i potpisivanje knjiga, kao i razgovore s publikom, a proširili su se i na malu skrivenu knjižaru unutar butika Club Monaco na Petoj aveniji, kao i na dva kioska – u Bryant Parku i na ulazu u Central Park.
No, nemojte se iznenaditi ako vam prodavač u Strandu izgleda poznato: možda je to nadolazeća literarna zvijezda. Još je spisateljica i glazbenica Patti Smith, čije su knjige danas izložene među bestselerima, radila početkom sedamdesetih u podrumu knjižare. A možda s vama pročavrlja stariji gospodin za blagajnom: to je glavom i bradom vlasnik Fred Bass, koji i u 90. godini života četiri puta tjedno stoji za prodajnim pultom i uslužuje mušterije… S istom ljubavlju, kao i njegov otac…
