Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Slovenska veleposlanica : Sa svim susjedima riješili smo probleme, osim s Hrvatskom

Demarkacijom kopnene granice, za što smo Hrvatskoj već poslali nacrt sporazuma, olakšao bi se život pograničnom stanovništvu
21. svibnja 2018. u 17:24 17 komentara 1832 prikaza
Smiljana Knez
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

S veleposlanicom Republike Slovenije u Hrvatskoj, gđom Smiljanom Knez, razgovarali smo o skorašnjim izborima u Sloveniji, Arbitražnoj presudi kao i o velikoj suradnji i prijateljstvu između Slavonije i Slovenije.

Borut Pahor ZANIJEKAO ODGOVORNOST Slovenija: Pahor odbio sumnjičenja vezana na iranske poslove NLB-a

Slovenija je pred parlamentarnim izborima. Prema svim anketama novi premijer biti će predsjednik Slovenske demokratske stranke, SDS, Janez Janša, koji je javno kazao da nije zadovoljan arbitražnom odlukom. Dođe li Janša na vlast, koliko može otežati i zakomplicirati moguće rješenje spora između Hrvatske i Slovenije vezano za arbitražu?

Ukoliko postoje 26 godina otvorena, neriješena politička pitanja, dolazimo u situaciju da je u rješavanje tih pitanja bilo uključeno mnogo političara. Nije tu samo granično pitanje, tu je i devizna štednja glavne filijale Ljubljanske banke Zagreb. Svi slovenski političari, uključujući gospodina Janšu, iskreno su se zalagali za rješenje bilateralnih pitanja između dvije države. Vanjska politika uvijek počinje s uređivanjem odnosa susjednih država. Slovenija je uspjela riješiti važna otvorena pitanja sa svim ostalim susjedima osim s Hrvatskom. I to unatoč velikim naporima svih dosadašnjih premijera, ministara vanjskih poslova, predsjednika države i drugih aktera.

Marjan Šarec, koji također ima veliku šansu da postane premijer, bio je daleko umjereniji u svojoj izjavi glede Hrvatske. Vjerujete li ako on postane premijer da će situacija postati fleksibilnija? Ili će, bez obzira tko dođe na vlast, stav Slovenije biti provođenje arbitražne odluke?

Nije na meni da komentiram izglede pojedinih kandidata. Vjerujem kako će se svi zalagati za dobrosusjedske odnose na temelju poštivanja dogovora i međunarodnog prava.

Bili ste prisutni na posljednjem razgovoru između premijera Plenkovića i Cerara. Zašto nije došlo do nekakvog dogovora i kompromisa?

Mi smo se nadali da će Hrvatska poštivati stav Europske komisije i članica EU o implementaciji odluke Arbitražnog suda u predviđenom šestomjesečnom roku. Slovenija je obavila svoj dio posla i vodila razgovore s Hrvatskom o načinu zajedničke implementacije presude Arbitražnog suda.

Iz nekih krugova, ali ne i od službenih sugovornika, dobili smo naznake kako je presuda za Hrvatsku dovoljno pogodna i da bi bilo iz političkih razloga potrebno kompletni sadržaj presude, zbog kompromitacije arbitraže, zapakirati u bilateralni sporazum. Treba naglasiti da je sama Arbitražna odluka kompromis i stoga nije realno očekivati neki drugi dogovor o granici koji bi se razlikovao od rješenja Arbitražnog suda. Frustrira činjenica da imamo rješenje Arbitražnog suda koje se čini u suštini prihvatljivo za hrvatsku stranu, ali ga zbog navodne kompromitacije postupka, Hrvatska ne može prihvatiti. Ako je suštinski odluka prihvatljiva, onda i pogreške u postupku nisu mogle utjecati na konačni rezultat.

O hrvatskoj strani

Andrej Plenković | Autor : Goran Stanzl/PIXSELL Foto: Goran Stanzl/PIXSELL Frustrira činjenica da imamo rješenje Arbitražnog suda koje u svojoj biti čini prihvatljivim za Hrvatsku, a ona ga ne želi prihvatiti

Slovenija je priznala arbitražnu odluku i primijenila je samo na moru ali ne i na kopnu? Zašto se Slovenija nije povukla sa Svete Gere?

Granica na kopnu po odluci Arbitražnog suda slijedi katastru. Na nekoliko mjesta taj katastar vodi preko dvorišta domaćinstava. Tim ljudima trebalo bi omogućiti normalan život. To je moguće učiniti u okviru demarkacije. Osim toga, Arbitražni sud sam upućuje na dogovor oko detalja kopnene granice. Na kopnu je potrebno granicu demarkirati. Slovenija je krajem prošle godine poslala Hrvatskoj nacrt sporazuma za formiranje komisije za demarkaciju kopnene granice u okviru koje se može bilateralno prilagoditi granica, kako bi se olakšao život pograničnom stanovništvu. Nažalost, za sada nema odgovora s hrvatske strane. Bez dogovora o demarkaciji, granica na kopnu ne može se do kraja definirati. U slučaju Svete Gere potrebna je također uređena primopredaja objekata. Na moru je granica određena prvi put u povijesti. Tamo demarkacija nije potrebna.

Zbog čega dvije prijateljske zemlje već 26 godina ne mogu riješiti niti se dogovoriti o rješavanju graničnog spora? Mogu li Hrvatska i Slovenija napraviti jedan povijesni sporazum u kojem bi u paketu riješili većinu svojih sporova pod pokroviteljstvom Europske komisije, te da Hrvatska u tom paketu dobije i zeleno svjetlo za Schengen?

O povijesti pregovora o granici i drugim otvorenim pitanjima bilo je puno toga rečeno i napisano. Ipak treba istaknuti kako su Hrvatska i Slovenija napravile povijesni iskorak sporazumom Drnovšek – Račan 2001. godine, u kojem su se nalazila i druga rješenja, ne samo za granično pitanje. Taj sporazum je bio kompromis, vrlo težak za Sloveniju. Prihvatili smo ga, jer je prevladalo mišljenje da moramo otvorena pitanja rješavati te da neriješena pitanja nikome ne koriste. Slovenski parlament je taj sporazum ratificirao, hrvatski nije.

U Sloveniji smo svjesni kako je potrebno otvorena bilateralna pitanja riješiti prije ulaska u EU. Sporazum Drnovšek – Račan bio je pokušaj rješavanja graničnog i drugih pitanja prije našeg ulaska u EU. U tijeku naših pregovora za ulazak u EU, Hrvatska je u svojim zemljovidima prejudicirala granicu sa Slovenijom. Nijedna država ne može prihvatiti, da joj druga država unilateralno crta granice. Hrvatska je svoje pregovore s EU željela iskoristiti za prisiljavanje Slovenije na svoje viđenje granične crte. Kao izlaz iz te situacije predložen je bio Arbitražni sporazum u kojem su se obje države obvezale da će poštivati odluku Arbitražnog suda te da će Slovenija poduprijeti Hrvatsku na putu u EU. Do sporazuma je došlo na inicijativu Europske unije i supotpisivanjem predsjedavajućeg Vijeća u EU.

Taj sporazum je bio u Sloveniji "potvrđen" referendumom 2009. godine i Arbitražni sud počeo je s radom. Unatoč tome, Hrvatska je 2011. godine unilateralno zacrtala granicu na moru i to na veliku štetu Slovenije. Slovenija je 1991. godine, kad granice na moru nije bilo, kontrolirala cijeli Piranski zaljev, a arbitražnom odlukom dobili smo manje. Arbitražna odluka je kompromis. Ako to nije dovoljno, ne znam, što bi još bilo moguće učiniti. Kad Hrvatska sistematično odstupa od međudržavnih dogovora, koja bi bila svrha još jednog pokušaja? Imamo kompromisno i vrlo detaljno objašnjenu Arbitražnu odluku o razgraničenju koja u potpunosti prati međunarodno pravo i po našom dubokom uvjerenju, jedina je realna mogućnost za rješenje našeg graničnog pitanja.

Drugo važno otvoreno pitanje, pitanje devizne štednje Ljubljanske banke, nije vezano na Schengen, ali je također problem, jer Hrvatska ne poštuje dogovoreno. Ugovor o sukcesiji i memorandum s Mokrica (2013.) jasno su odredili da se pitanje riješi u okviru sukcesije, ali nažalost Hrvatska to osporava. Ne trebaju nam novi sporazumi, nego politička spremnost da se poštuje već dogovoreno.

Migrantska ruta i dalje je otvorena

Kada će Slovenija skinuti žilet-žicu s granice s obzirom na to da je balkanska ruta zauvijek zatvorena? Hrvatska i to smatra jednom vrstom pritiska na arbitražu!?

Statistika pokušaja ilegalnih prelaska granice pokazuje da je ruta još otvorena. Prošle zime i sada na proljeće otvorila se nova ruta, i to preko Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu te dalje preko najužeg dijela Hrvatske prema Sloveniji. U prva četiri mjeseca broj pokušaja ilegalnog prelaska granice porastao je za 300%. Dvostruko više je pokušaja ilegalnog prelaska granice u Istri. Granicu prelaze na dijelovima bez tehničkih prepreka, stoga treba stanje analizirati i vidjeti gdje i kako učvrstiti nadzor naše vanjske schengenske granice. Velika uloga je i na Hrvatskoj, koja čuva vanjsku granicu EU.

Za nas je vrlo važno da se omogući slovenskim i hrvatskim ribarima da mogu obavljati svoj posao. Oprečno nekim medijskim objavama moramo naglasiti kako im to zapravo omogućuje baš implementacija Arbitražne odluke, prema kojoj stupa na snagu ribolovni dio SOPS-a, sporazuma o prekograničnom prometu i suradnji. Iz svega navedenog posve je jasno kako postoji puno više razloga da se presuda arbitražnog sporazuma poštuje, nego da se ju odbacuje. Također moramo naglasiti kako je Arbitražna presuda prema međunarodnom pravu na snazi. Hrvatska vlada nije poduzela sve korake za prestanak Arbitražnog sporazuma, što su naglasili i neki hrvatski stručnjaci. Slovenija stoga traži poštivanje međunarodnog prava koje predviđa bezuvjetnu implementaciju presude Arbitražnog suda. Kao što znate Slovenija je u tom smjeru pokrenula postupak u okviru Europske unije i u svezi toga čekamo izjašnjenje Europske komisije.

Također smo u svezi drugih otvorenih pitanja devizne štednje GF Ljubljanske banke Zagreb, od Europske komisije zatražili medijaciju. To je uobičajeni put rješavanja otvorenih pitanja među članicama EU kad zemlje nisu u stanju bilateralno riješiti otvorena pitanja, kao što je nažalost u slučaju naših dviju država. Europska unija ima u našem sporu još dodatnu ulogu, kao suautorica i supotpisnica Arbitražnog sporazuma i kao čuvarica Europskog prava i dio je rješavanja ovih izazova.

Je li Slovenija spremna uložiti veto na hrvatski ulazak u Schengen, ukoliko Zagreb ne pristane provesti odluku Arbitražnog suda?

Za ulazak u Schengen najprije je potrebno ispuniti tehničke kriterije. Tu je puno posla. Vidimo što se događa na granici s BiH. Država koja ne poštuje vladavinu prava teško će moći ući u neki oblik užeg povezivanja u EU, uključujući Schengen. U odnosu do Slovenije, svakako treba uzeti u obzir činjenicu da zbog neriješene granice imamo praktičnih problema na terenu koje područje nadzire Hrvatska i koje područje Slovenija. U vremenu sigurnosnih izazova koje donosi migrantska kriza i terorizam takve činjenice dobivaju na važnosti.

Vjerujete li da će nova vlada brzo riješiti granični spor između Hrvatske i Slovenije ili će to ipak trajati još nekoliko desetaka godina?

Sad, kad imamo rješenje na stolu, mislim na odluku Arbitražnog suda, imamo mogućnost to pitanje zatvoriti vrlo brzo. U suprotnom je to što implicirate, posve moguće. Nijedna država ne može pristati na unilateralno crtanje granice. Pitanja treba rješavati bilateralno. I Slovenija i Hrvatska to su učinile Arbitražnim sporazumom. Nijedna država u Europi ne ostavlja cijelu svoju granicu sa susjednom državom neriješenu. Takav pristup otežava život ljudima uz granicu. Otežava i zajedničku brigu za granične mostove, nasipe isl.

Možda je stvar u tome da neki namjerno žele ostaviti granično pitanje otvoreno. Takva situacija otvorenog graničnog pitanja omogućava da se to pitanje svaki put, kad netko smatra to oportunim, koristi za unutarnje političke svrhe. Treba se pitati u čijem interesu je takvo ne-rješenje.

Kada će Slovenija skinuti žilet žicu sa granice, s obzirom da je Balkanska ruta zauvijek zatvorena? Hrvatska i to smatra jednom vrstom pritiska na arbitražu!?

Statistika pokušaja ilegalnih prelaska granice pokazuje da je ruta još uvijek otvorena. Prošle zime i sada na proljeće otvorila se nova ruta, i to preko Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu te dalje preko najužeg dijela Hrvatske do Slovenije. U prva četiri mjeseca broj pokušaja ilegalnog prelaska granice porastao je za 300%. Dvostruko više je pokušaja ilegalnog prelaska granice i u Istri. Granicu prelaze na dijelovima bez tehničkih prepreka, stoga treba stanje analizirati i vidjeti gdje i na kakav način učvrstiti nadzor naše vanjske Schengenske granice. Velika uloga je i na Hrvatskoj, koja čuva vanjsku granicu EU.

Za vama je neobično intenzivan tjedan. Bili ste u Osijeku, organizirali prijem u 20. godišnjici ITF, sudjelovali na obilježavanju međunarodnog dana protiv homofobije….

Da, istina. U Osijeku se i ove godine održavaju Dani Slovenije u Slavoniji, koji su otvoreni u ponedjeljak slovenskim filmom za mlade. Osim filmske produkcije predstavljamo se i projektima koji povezuju Osijek odnosno Slavoniju sa Slovenijom. Jedan od njih je izložba i film o velikanu srednjoeuropske arhitekturne baštine, Joži Plečniku, te razgovori o mogućem spomen obilježju na mjestu na kojem je bila planirana njegova crkva. Zajedno s osnovnom školom organizirali smo medni doručak i time djeci približili značenje zdrave prehrane, a ujedno i značenje pčela, budući da upravo danas obilježavamo prvi svjetski dan pčela, kojeg su UN proglasili na inicijativu Slovenije. Unatoč tome što su gradovi Maribor i Osijek već pobratimljeni, Pokrajinski arhiv Maribor i Državni arhiv Osijek novim sporazumom obvezali su se za još užu suradnju. Izložbom se predstavio fotoklub iz Maribora, a jazz večer pripremio je čuveni Ratko Divjak sa svojom grupom.

Posebice bih istaknula poslovni događaj, koji je prošle godine bio posvećen suvremenim trendovima u kontinentalnom turizmu, dakle glampingu, kamper stopovima i bio bazenima. Ove godine posvetili smo se e-mobilnosti i to s više vidika, kako same elektrifikacije vozila tako i sistematskog planiranja općina za prelazak na ekološke oblike prijevoza. Iznimno važno ulogu u organizaciji ovih događaja ima Društvo Slovenaca Stanko Vraz u Osijeku.

Uvijek mi je drago čuti koliko se surađuje između pojedinih slovenskih i hrvatskih gradova i institucija te koliko je angažiranih pojedinaca koji već godinama intenzivno spajaju naše dvije zemlje. Takvih primjera suradnje kao što su Osijek i Maribor puno je po cijeloj Hrvatskoj i Sloveniji, što me iskreno veseli.

O Janezu Janši

janez janša | Autor : Petar Glebov/PIXSELL Foto: Petar Glebov/PIXSELL Svi slovenski političari, uključujući i Janeza Janšu, iskreno su se zalagali za rješenje bilateralnih pitanja između naše dvije države

Kakva je uloga ITF? Zašto je Slovenija odlučila uključiti se u deminiranje u ovoj regiji?

Slovenija je jedna od 40 država koje su se zalagale za usvajanje Ottavske konvencije, dokumenta od ključnog značenja u borbi protiv protupješačkih mina. Kako smo željeli doprinijeti i praktično, naša je vlada prije dvadesetak godina uz podršku SAD utemeljila Međunarodni fond za razminiranje i pomoć žrtvama mina kao pomoć u otklanjanju protupješačkih mina i drugih eksplozivnih naprava u Bosni i Hercegovini. ITF je ubrzo nakon toga svoj rad proširio također na Hrvatsku, a zatim i na druga područja regije i širom svijeta. Danas djeluje u više od 30 država svijeta. Nažalost, prilike još uvijek ne dopuštaju da ITF prestane svojim djelovanjem, štoviše ITF je svoj posao u svim tim godinama proširio i sadržajno, budući da veliku pažnju posvećuje obučavanju i jačanju osvješćivanja o opasnostima mina i drugih eksplozivnih naprava, koja po pravilu najviše pogađaju civilne osobe, posebice djecu. Ukratko, ITF se usredotočuje na ljudsku sigurnost.

Nedvojbeno je kako je ITF veliki uspjeh slovenske vanjske politike i diplomacije, stoga sam i osobno na ovaj uspjeh iznimno ponosna. Koncept ljudske sigurnosti, koji upozorava na isprepletenost i suovisnost sigurnosti, razvoja i ljudskih prava i inače nam je vrlo blizak te ga izvodimo u različitim politikama.

Često govorite o ljudskim pravima i sudjelujete u nekim aktivnostima. Zašto IDAHOT?

Kao što vam je poznato, ove godine obilježavamo 70. godišnjicu usvajanja temeljnog svjetskog odnosno univerzalnog dokumenta o ljudskim pravima. Velika nam je čast da upravo ove godine Slovenija predsjedava najvažnijem tijelu UN, Vijeću za ljudska prava. Vrlo je važno stalno i uporno se zalagati za poštivanje ljudskih prava. Poštivanjem prava pripadnika ranjivih skupina, manjina, pridošlica i sl. pokazujemo našu kulturnu i civilizacijsku zrelost.

Na inicijativu skupine veleposlanika se na međunarodni dan protiv homofobije – 17. svibnja, u prostorijama Sabora održao okrugli stol na temu položaja i prava djece u duginim obiteljima. Slovenija je također u prethodnim godinama sudjelovala u obilježavanju ovog dana. Kad je riječ o položaju i poštivanju prava djece, na ljestvicama UNICEF-a Slovenija se nalazi na prvom mjestu. Istospolni partneri uživaju jednaka prava kao i raznospolni partneri u braku, doduše s dvije iznimke – nije im omogućeno zajedničko usvajanje djece i umjetna oplodnja, ali partner može usvojiti biološko dijete svog partnera odnosno partnerice.

Jednaka prava za sve, bez obzira na spol i spolni identitet ili usmjerenost, prava nacionalnih manjina, djece, starijih osoba i invalida tema su kojom se bavimo i u našoj vanjskoj politici, uključujući u okviru Vijeća UN za ljudska prava kojemu Slovenija ove godine predsjedava.

Da se za kraj vratimo na "ugodnije" teme. Danas obilježavamo prvi svjetski dan pčela. To je bila inicijativa Slovenije. Kako je do nje došlo i zašto je takva zaštita pčela potrebna?

Pčele su vrlo važne za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva. Prekomjerna upotreba pesticida uništava ih i to utječe na održiv razvoj. Procijenili smo da je unatoč dobro razvijenoj brizi za pčele, u radu država potrebno ovu temu dići na globalnu razinu. Drago nam je da su Ujedinjeni narodi na našu inicijativu 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. U Sloveniji je pčelarstvo masovna gospodarska odnosno amaterska djelatnost s nekoliko stoljeća starom tradicijom. Na tisuću građana u Sloveniji čak su četiri njih pčelari; objedinjuje ih 1873. godine osnovan Pčelarski savez Slovenije. Sve veće značenje ima također i urbano pčelarstvo. Naša pčela, "kranjska sivka", koja obitava u široj srednjoj Europi, je zaštićena. Raduje me odlična suradnja slovenskih i hrvatskih pčelara.

Slovenci su uz Nijemce najbrojniji turisti na hrvatskom Jadranu. Hoće li spor oko arbitraže utjecati na dolazak slovenskih turista u Hrvatsku?

Nadam se da ne. Ponekad imamo dojam da se u Hrvatskoj ne prepoznaje iznimno veliki broj slovenskih turista. Naši turisti su stabilni i manje fluktuiraju. Dolaze u Hrvatsku u ozbiljnom broju i onda kad nema turista iz drugih zemalja. Osobno ne znam ni za jedan drugi primjer da dvije trećine jednog naroda ljetuje u susjednoj državi. Skoro 1,5 mio slovenskih turista značajno doprinosi i hrvatskom državnom proračunu, što bi svakako trebalo biti prepoznato. Uz ovu činjenicu i činjenicu snažne gospodarske suradnje među državama, koja iznosi skoro 4 milijarde eura, stvaranje dobrosusjedskih odnosa i briga za to da se postignu a ne ugrožavaju, moraju biti prioritet svake vlade.

Gdje vi ljetujete i da li imate apartman na hrvatskom Jadranu?

Najčešće ljetujem doma u Sloveniji i u Istri gdje kampiramo. Za razliku od mnogih Slovenaca nemam apartman na hrvatskom Jadranu.

Pogledajte galeriju: Hrvatska i Slovenija sve dogovorile, Cerar odustao uoči puta u Zagreb

Smiljana Knez
1 / 5
Plenković i Cerar
Grabar Kitarović i Pahor RADNA VEČERA Neformalni susret predsjednice RH i slovenskog kolege Pahora Goran Šafarek GORAN ŠAFAREK 'Slovenija dobro gospodarski i turistički gospodari svojim čovječjim ribicama, a mi i ne znamo da ih imamo' Miro Cerar najavljuje tužbu protiv Hrvatske ne popušta Cerar kaže da Slovenija ne odustaje od primjene arbitraže

 

Od polja do polica u 24 sata
Domaći proizvodi koji u najkraćem roku dolaze na police dućana kako bi mi imali svježe voće i povrće
  • Avatar Dančo
    Dančo:

    hrvatska je isto rijesila probleme sa svim drzavama sa kojima granici osim sa onima koje su nastale raspadom nakaradne tvorevine, bas kao slovenija, srbija, BiH, c. gora, mak...

  • ljerka.p2911:

    Ova baba spominje vladavinu prava nakon svih slovenskih prevara i kršenja međunarodnog prava! To što ste pokušavali prevariti RH i neprekidno nas ucjenjivali je stoga što ste naspram ostalih susjeda bili i jeste inferiorni, a ispred nas samo zahvaljujući velesrbskoj ... prikaži još! agresiji i 300 milijardi direktne ratne štete. A i radi vas nismo ušli s Bugarima i Rumunjima samo radi vaše razbojničke opsesije otimanja Hrvatskog i time nas i vi oštetili za bar još pola srpske ratne štete, barem 150 milijardi! Ako ste toliki haha ljubitelji pravne države i prava zašto niste išli na Međunarodni sud pravde ili Sud za prava mora... nego ste nas prljavo i pokvareno ucjenjivali arbitražom i ulaskom u EU, a u arbitraži pogano varali i bili sramotno otkriveni! Da baba i kikeci imaju trun karaktera pokrili bi se ušima. Alpski srbi

  • Avatar Stimy
    Stimy:

    Jel ta Mojca isto išla u školu u Kumrovcu? Tolko "pametnih" riječi može izgovoriti samo ljubiteljica petokrake i razbojnika bravara.