Naslovnica Premium Kolumne

Privatizacija je veliku brodogradnju praktički već uništila

U pet godina tri privatizirana škvera smjela su koristiti državna jamstva od 22 milijarde kuna, a sagradili su brodove za 3,5 milijarde
30. kolovoza 2018. u 09:43 9 komentara 719 prikaza
Pula: prosvjed radnika Uljanika
Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Dioničko društvo Uljanik u velikim je problemima pa je njegova Uprava za sutra, 31. kolovoza, sazvala Glavnu skupštinu. I premda su u društvo uložili 350 milijuna kuna kapitala, i premda ono raspolaže s 1,2 milijarde kuna trajne imovine, dioničari se na skupštinu nisu odazvali.

Pula: prosvjed radnika Uljanika Kriza Uljanika prelijeva se i na IDS Miletić: Muku radnika huškači koriste za napad na IDS

Bez obzira koji su razlozi za to, očito je da vlasnici ne žele preuzeti odgovornost za Uljanikovu sudbinu. A budući da je to jedino preostalo hrvatsko brodogradilište koje gradi više od par velikih brodova na godinu, možemo zaključiti kako u Hrvatskoj nema poduzetnika koji su spremni prihvatiti rizik od gubitaka velike brodogradnje. A da li bi taj rizik trebala prihvatiti država?

[video: 26430 / Pogledajte video prosvjeda radnika Uljanika:]

Ona je to i činila do prije pet godina kada je sva svoja brodogradilišta privatizirala ili likvidirala (Kraljevicu). Sada se kaže da bi s bankrotom Uljanika nestala i hrvatska velika brodogradnja, i to je posve točno, jer u ostala tri, Brodosplitu, Brodotrogiru i 3. maju, privatizacija je veliku brodogradnju praktički već uništila. Ukupno su sva ta tri brodogradilišta u restrukturiranju kroz privatizaciju smjela svake godine sagraditi brodova od 269 tisuća kompenziranih bruto-tona (cGT), ili u pet godina ukupno oko milijun i pol cGT-a. Uspjela su, međutim, sva tri skupa isporučiti brodova od samo 135 tisuća cGT-a, odnosno iskoristiti manje od jedne desetine kapaciteta koji im je bio dozvoljen programima restrukturiranja.

Uljanik Što se očekuje Program restrukturiranja Uljanika: 600 radnika manje, otpremnine 115.500 kn...

Ako se u izračun uvrste i brodovi i plovni objekti u gradnji prije okončanja programa, iskorištenost kapaciteta bila je još uvijek oko sedam puta manja od dozvoljene. Slično se dogodilo i s korištenjem državnih garancija. U pet godina tri privatizirana državna brodogradilišta smjela su koristiti državna jamstva za gradnju brodova ukupno vrijednih oko 22 milijarde kuna. No, sagradila su brodove ukupno vrijedne samo 3,5 milijardi kuna ili šest puta manje. I broj zaposlenih u ta tri brodogradilišta u pet godina od njihove privatizacije otprilike je prepolovljen...

Pula: prosvjed radnika Uljanika NASTAVLJAJU PROSVJED Radnici Uljanika u štrajku i šesti dan: 'Mrtav Uljanik, mrtva Pula'

Višegodišnje iskustvo govori nam, dakle, da krupna brodogradnja u privatnim rukama u Hrvatskoj ne može postojati. Treba li onda rizik od njezinih gubitaka preuzeti država, naravno, ne otvoreno, jer to EU to ne dopušta, nego kroz prikrivene i tečajne oblike subvencioniranja, kako to čine i druge države, pa i one “najliberalnije”? Da li bi se to hrvatskim poreznim obveznicima isplatilo?

Pula: prosvjed radnika Uljanika
1 / 24
Pula: prosvjed radnika Uljanika

To nije isključeno! Hrvatskom se širi mit o “30 milijardi kuna” koje je država od 1992. do danas “spalila” (Institut za javne financije) na brodogradnju, a zaboravlja se da su brodogradilišta u isto vrijeme najmanje toliko, pa čak i nešto više novca, i uplatila u državnu kasu (Gvozden Rukavina 2008.), nakon čega su neto plaće u još većem ukupnom iznosu ostale za privatnu potrošnju brodograditelja, a jedno radno mjesto u brodogradilištu stvaralo je četiri u uslužnim djelatnostima.

Marina Šunjerga Na Uljaniku mora stati kupovanje socijalnog mira

No, nakon što je jednom uništeno može li se sve to obnoviti? Ako je već jednom postojalo, znači da bi se moglo, samo kad bi na čelu države bio netko tko bi to znao i htio.

Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas

  • damascus:

    Zaboravlja se da je Končar kriminjalac sa dosuđenom kaznom od 12 godina zatvora od koje je odležao 8, pa je i po tome bliskiji don Jakovčiću. I zato je po nalogu don Jakovčića od strane IDS- ove uprave brodogradilišta, izabran ... prikaži još! za strateškoga partnera. A izabran je zato što je to Jakovčić dobro naplatio i još naplaćuje. I za podsjetnik, Georg List je (austrijski poduzetnik) u srpnju 2014. u Dnevniku Hrvatske televizije izjavio da je tadašnji župan Ivan Jakovčić tražio mito od 500 tisuća eura kako bi se pokrenuo njegov polo-projekt podno Motovuna, nakon čega ga je Jakovčić tužio za klevetu. Naravno, sud u Puli osudio je ovoga za klevetu iako se List podvrgnuo detektoru laži, i prošao. U Puli se ništa protiv mafije IDS-a ne može, a država je paralizirana korupcijom pa to i ne čudi.

  • Manu@:

    Moglo bi se kad bi se htjelo. Brod je proizvod s visokom dodanom vrijednošću i to najvredniji u hrvatskom gospodarstvu ( nakon nogometaša koji su bez konkurencije). Glavni je problem, kao i u većini grana u Hrvatskoj, nedostatak klasnog menadžmenta ... prikaži još!a s visokim stručnim i etičkim standardima neovisnog o političkim mijenama i nepostojanje zamjenskog modela financiranja, nakon napuštanja modela potpora, a koji je nužan za tržišno natjecanje s nelojalnom konkurencijom s istoka.

  • marti:

    PRIVATIZACIJA=PLJACKA=HRVATSKA.....