Ericsson Nikola Tesla u proteklih je 70 godina izrastao u vodeću hrvatsku kompaniju u informatičkim i telekomunikacijskim tehnologijama (ICT) i u najvećeg hrvatskog izvoznika znanja, pa u tom povodu razgovaramo s Gordanom Kovačević, predsjednicom kompanije.
Sredinom 1990-ih Ericsson Nikola Tesla (ENT) imao je 2800 zaposlenih, a sredinom 2000-ih taj broj pao je na samo tisuću, ali je potom doživio uzlet na oko 3200 zaposlenih. Pritom je broj zaposlenih s VSS-om cijelo vrijeme kontinuirano rastao, sa 650 na 2350. Što je bilo presudno za taj uspon?
Sredinom 90-ih, nakon što je Ericsson postao najveći pojedinačni vlasnik kompanije, provedeno je značajno, ali prirodno, restrukturiranje kompanije iz hardverski orijentirane prema kompaniji znanja. Sve što nije bio core business bilo je izdvojeno u nova poduzeća, neka od njih i danas posluju. Naravno, bilo je i viška zaposlenih, ali je njih kompanija riješila na human i miran način. Tada je postalo očito da će udjel hardvera u ukupnom proizvodu padati i da softver preuzima znatan dio njegove vrijednosti. Potom, proizvodnja hardvera koncentrirala se u dalekoistočnim zemljama gdje je rad bio puno jeftiniji. Najvažnije za nas bilo je pritom da je ono najvrednije u kompaniji, i s najvećim potencijalom za širenje, bilo znanje i inovativnost. Naravno, tada nitko nije mogao pretpostaviti da će broj zaposlenih u sljedećih 15-ak godina tako narasti. Alternativa je mogla biti da Ericsson Nikola Tesla bude kompanija koja će raditi samo za hrvatsko tržište, s puno manjim razvojno-istraživačkim centrom, za samo neke tehnologije, s ograničenom odgovornošću za samo neke poslovne segmente. Ovo što smo danas rezultat je vizionarstva, puno rada, hrabrosti i liderstva.
Kad multinacionalne kompanije preuzmu neko relativno malo poduzeće u nekoj maloj zemlji ono nerijetko u poslovnom i tehnološkom smislu postane izvrsno, ali u odnosu na svoje okruženje izolirani otok izvrsnosti. Ericssonu Nikoli Tesli to se nije dogodilo, kako to?
Mi smo zaista duboko povezani s okruženjem unutar zajednice u kojoj radimo. Imamo dugogodišnju kontinuiranu suradnju s FER-om, FESB-om, FERIT-om u Osijeku, varaždinskim FOI-jem, Ekonomskim fakultetom i Institutom, PMF-om. Broj sveučilišta, fakulteta i drugih institucija s kojima surađujemo u Hrvatskoj, u susjednim i drugim zemljama kontinuirano širimo. Jako smo otvoreni i za druge hrvatske kompanije u ICT-u, oni uče od nas i mi od njih. U skladu sa svojom društvenom odgovornošću, nastojimo utjecati na razvoj informatizacijom procesa, pomažemo regionalni razvoj Hrvatske, da mladi ljudi vide da i kod nas ima posla i prosperiteta.
Kažu vaši suradnici da proteklih tjedana ni pola sata niste bili u Zagrebu… Pa kako je to prodavati hrvatsku pamet, na primjer, u Kazahstanu?
Informatizacija procesa u zdravstvu Kazahstana jedan je od izuzetno zahtjevnih projekata koje smo implementirali 2018. Takve projekte u najvećoj mjeri financiraju Svjetska banka i EBRD i poslove takve složenosti ne može dobiti kompanija koja ne prođe dubinsku analizu kompetencija, znanja i referenci. Mi smo imali reference iz Hrvatske i Armenije i imamo svoj hrvatski tim eksperata s izvrsnim domenskim znanjima u zdravstvu, koji znaju razgovarati s kupcem jezikom koji razumiju liječnici i predstavnici ministarstva zdravstva, znaju razumjeti njihove potrebe i zatim dizajnirati primjerenu arhitekturu sustava i konkretna rješenja.
Što za današnje poslovanje i razvoj ENT-a znači biti pridružena članica korporacije Ericsson?
U globalnoj korporaciji u velikom timu imate ogromne mogućnosti za učenje od drugih, dobivate informacije i sudjelujete u razvoju najnovijih tehnologija, vaši stručnjaci, ako vas prepoznaju kao globalni centar kao što su prepoznali nas, rade na najzahtjevnijim projektima od SAD-a i Švedske do Njemačke i Japana. Međutim, imate i veliku priliku ne samo da slijedite, nego i da predvodite, da vaša rješenja i proizvodi postanu globalni.
Koji su bili najvažniji poslovni događaji koji su u ENT-u obilježili prošlu godinu?
U prvom tromjesečju prvi smo u Hrvatskoj predstavili tehnologiju pete generacije (5G) s nekoliko korisničkih realnih slučajeva, odmah nakon toga su vodeći operatori HT i A1 Hrvatska na osnovi naše tehnologije također predstavili 5G. Unutar grupe Ericsson dobili smo značajne odgovornosti za razvoj 5G tehnologije u našem razvojno-istraživačkom centru, proširili smo naše centre u Zagrebu i Splitu i otvorili novi u Osijeku. U konkurenciji unutar Ericssona prva kompanija koja je dobila razvoj 5G tehnologije izvan Švedske je ENT. To je rezultat rada našeg razvojno-istraživačkog centra na 4. generaciji i drugim tehnologijama, koji je pokazao izvrsne rezultate i fantastičnu inovativnost.
Također, proširili smo naše globalne i regionalne centre za usluge optimizacija mobilnih mreža i za digitalne servise, zaposlili 383 stručnjaka. S operatorima u Hrvatskoj potpisali smo značajne nove ugovore za modernizaciju mobilnih mreža. Posebno se ponosimo što su operatore HT i A1 i njihove telekom mreže bazirane na našoj tehnologiji, nezavisni stručnjaci ocijenili među najboljima u Europi, čak bih rekla među pet najboljih. Naši stručnjaci radili su i na optimizaciji Swisscom mreže koja je proglašena najboljom u Europi. Navela bih i implementaciju sustava nadzora državnih granica za koji vjerujemo da je pridonio ispunjenju tehničkih uvjeta za Schengen, zatim nadogradnju sustava za informatizaciju zemljišnih knjiga i e-zdravstva, implementaciju izuzetno kompleksnog projekta informatizacije zdravstvenog sustava u Kazahstanu, kao i gradnju i modernizaciju mobilne mreže za novog operatora eCloud u Bjelorusiji.
ENT je lani postigao znatni rast prihoda od prodaje na domaćem tržištu (35 posto), ali pad u susjednim zemljama (11 posto) i u ZND-u (24,4 posto). Sadrži li taj pad kakve upozoravajuće signale za hrvatsku izvoznu konkurentnost?
U susjednim zemljama te na tržištu ZND-a ima perioda kad biznis raste i kad pada, tu su, naravno, i određeni ekonomsko-politički razlozi te investicije operatora, a kad jedne godine proširite i optimizirate mrežu, onda sljedeće godine za nas bude manje posla. Kad je riječ o susjednim zemljama, dobro smo pozicionirani, rast je bio prirodan na Kosovu i u Crnoj Gori, pad se dogodio u BiH gdje je tek nedavno odobrena licenca za 4G.
Kakve reakcije vlasnika kompanije dobivate na neto dobit od 113,6 milijuna kuna na prihod ENT grupe od 1,6 milijardi kuna? Da li vlasnici kompanije, dioničari, čine kakav pritisak na upravu nesretni što burzovna vrijednost ENT-ove dionice zadnjih deset godina stagnira?
Imali smo godine s velikom dobiti, ali i godine kada smo morali značajno investirati u znanje i vještine ljudi te u opremu. Naš integracijski centar jedan je od najvećih u globalnoj korporaciji. Tako su prošlu i ovu godinu obilježila investiranja u 5G i mislim da naši dioničari to znaju i nisam osjetila neke pritiske s njihove strane, oni gledaju razvoj kompanije dugoročno. Mali dioničari to možda vide drukčije, ali ni oni ne bi trebali biti nezadovoljni. Kad je kompanija privatizirana, svi tadašnji i bivši zaposlenici tadašnjeg Nikole Tesle mogli su po povoljnim uvjetima kupiti 173 dionice. Oni koji su ih zadržali do danas dobili su ukupno oko 400 tisuća kuna, što kroz dividende, što kroz smanjenje temeljnog kapitala.
Jesu li vaši zaposlenici zadovoljni svojom zaradom?
Uz fiksne ugovorne plaće, imamo i druge modele kako motivirati zaposlenike. Najbolji dobivaju i dionice kompanije, a pojedinci i timovi mogu dobiti i nagrade za inovacije. Na kraju godine, ako se postignu zacrtani ciljevi, svaki zaposlenik može dobiti i značajan varijabilni dio. A kad ulazimo u važne projekte unaprijed definiramo ciljeve pa tim koji vodi projekt može dobiti nagradu koja se članovima dijeli prema njihovu doprinosu.
Često ste u javnim istupima prosvjedovali što u Hrvatskoj izostaju porezne olakšice za R&D, danas ih imamo, ali stručnjaci kažu da država treba i izravno naručivati R&D projekte privatnim tvrtkama. Kako s time stoji ENT?
Do 2014. koristili smo porezne poticaje za razvojno-istraživačke projekte i to su bili i veliki i važni projekti da se i mi pozicioniramo kao što se pozicioniraju drugi centri u Ericssonu i u svijetu, poslije toga nije bilo poticaja, ali smo se okrenuli nečem drugom, s jedne strane smo u istraživanja i razvoj sami investirali vlastiti profit, a s druge strane smo koristili fondove EU. Nisu to veliki iznosi, ali smo preko njih osigurali suradnju sa sveučilištima u svijetu i s drugim kompanijama. Također, zahvaljujući Zakonu o poticanju investicijskih ulaganja, djelomično smo financirali otvaranje razvojno-istraživačkog centra u Osijeku i otvaranje novih radnih mjesta drugdje u Hrvatskoj. No kad je riječ o poslovima za državu poput e-zdravstva ili e-zemljišnih knjiga i katastra, njih smo dobili na javnom natječaju, a prethodna istraživanja i razvoj financirali smo sami.
U ožujku prošle godine predložili ste premijeru Plenkoviću da Hrvatska 5G tehnologiju proglasi strateškim projektom i da u tu tehnologiju dodatno investira „jer postoji velika prilika da se strateški pozicioniramo u tim tehnologijama“. Zašto?
5G nije samo tehnologija budućnosti, ona je već tehnologija sadašnjosti. Kao tehnološki lider u 5G, Ericsson je već pustio u rad 5G mreže 20-ak operatora na četiri kontinenta i potpisao brojne ugovore. U realizaciju tih ugovora uključeni su i naši stručnjaci, a i mi u ENT-u spremni smo da i naši operatori u Hrvatskoj što prije startaju s 5G. U EU je 11 zemalja izradilo strategije s akcijskim planovima za ubrzavanje implementacije 5G, a veseli nas da se Vlada RH, osobito ministri Darko Horvat i Zdravko Marić, uključila u traženje kvalitetnog modela za ubrzano uvođenje 5G tehnologije.
Znači, Vlada ima sluha?
Bila sam na sastanku na kojem je ministar Horvat rekao da će 5G biti strateški projekt na nacionalnom nivou. To je važno i za operatore, za nas, ali i za druge industrije, jer 5G ulazi u sve industrije, u gradove… to nije samo još jedna generacija u nizu, kao dosadašnje, nego je to platforma za inovacije koja povezuje sve industrije i oslobađa kreativni potencijal svih ljudi. Do 2024. u svijetu će više od 40 posto populacije biti pokriveno s 5G tehnologijom, a od 2020. do 2024. postoji potencijal da se u 5G u Hrvatskoj u opremu, u radio-frekvencijske licence, iznajmljivanje lokacija… investiraju oko 1,3 milijarde kuna. Tu nisu obuhvaćene druge koristi, a ako se i one uključe vrijednost u tom periodu procjenjuje se na oko 2,5 milijardi kuna. Ako se cijena frekvencijskog spektra za 5G smanji, do 2024. godine moglo bi s 5G biti pokriveno 70 posto Hrvatske, oko 470 gradova i naselja uključujući tunele, ceste i slično.
A morat ćemo kupiti i nove mobitele…?
Da, ali za razliku od prethodnih generacija, mobiteli se ovaj put razvijaju istodobno s tehnologijom za 5G infrastrukturu.
Kakve poslovne rezultate očekujete od svojih ulaganja i širenja 5G tehnologije?
Moramo svakodnevno investirati u nove tehnologije, i u internet stvari, u računarstvo u oblaku, u umjetnu inteligenciju. To je naša stvarnost, a poslovni će nam rezultati uvelike ovisiti o brzini primjene novih tehnologija. No, time priča za nas neće biti gotova, i poslije toga trebat će dosta investiranja i dosta razvoja. Ali, kad toga ne bi bilo, ne bi bilo ni nas, jer onih starih tehnologija u koje smo prije investirali jednostavno više neće biti. Samo da bismo zadržali sadašnju razinu prihoda i dobiti moramo sačuvati tehnološko vodstvo i kvalitetu da bi nas uopće naši kupci ubuduće birali za svog isporučitelja proizvoda, rješenja i usluga.
Vaš sektor je i u Hrvatskoj vrlo konkurentan, koliko se izvana može vidjeti, vi jeste najveći, ali niste monopolist?
ICT sektor je jako propulzivan. Ako gledate cijeli svijet i digitalnu transformaciju bez koje ne može kvalitetno svoj posao obavljati ni jedna industrija, ni gradovi, ni pojedinac, onda treba znati da velike infrastrukturne projekte, kao što je 5G, kod kojih izuzetno puno sredstava treba ulagati u razvoj i istraživanje, mogu voditi samo velike korporacije. Ne možete očekivati da će taj financijski potencijal imati male i srednje ICT kompanije. Ali, kada je riječ o određenim aplikacijama, onda tu sigurno i cijeli niz malih inovativnih kompanija može svoja rješenja pretvoriti u proizvod.
Koliko vam je teško anticipirati smjer razvoja telekomunikacijske tehnologije dalje od 5G, koliko vam je teško održavati taj razvojni ritam, rekli ste da imate tim koji se samo time bavi...?
Imamo i više od jednog tima, mi smo velika kompanija po hrvatskim mjerilima, makar nismo veliki po svjetskim, i zato nam je bitno njegovati inovacijsku kulturu, da radimo tako kao da u kompaniji imamo puno manjih kompanija koje su fleksibilne, agilne, koje stalno dolaze s novim idejama na naš inovacijski i investicijski “board”, gdje mi slušamo te ideje, razmatramo strategije i investicije. To je jako zanimljivo, samo ne smijemo očekivati da će svaka ideja i svaka inovacija odmah biti vidljive kroz povrat ulaganja. Na nekima ćemo samo stjecati znanje i iskustvo, a neke ćemo zaista pretvoriti u nove proizvode i nova rješenja, bolje se pozicionirati u Ericssonu i prema našim kupcima.
Kad vas proglase “najmoćnijom ženom Hrvatske” to vam je vjerojatno priznanje, ali i obveza. Svakako imate moć kao direktorica tvrtke koja godišnje uprihodi 1,6 milijardi kuna, ali ne vidi se da tu svoju moć koristite u političkom životu...
Ako ćemo koristiti pojam moći, rekla bih da je ja koristim tamo gdje se trebam izboriti da Ericsson Nikola Tesla dobije dodatne odgovornosti, da se širimo, da zapošljavamo nove ljude, da razvijamo nove biznis-modele, da gradimo inovacijsku kulturu, a isto tako da se čuje naš glas na onim mjestima gdje trebamo dijeliti naše znanje, naše iskustvo, pomoći drugima. To je naša odgovornost i misija kao najveće hrvatske ICT kompanije, da s onim što najbolje znamo i vidimo da će se ubuduće događati pripremamo i druge da se tome maksimalno prilagode.
