Uzeli ste slobodan dan jer vam dolaze majstori. Nakon što ih čekate tri sata, obavještavaju vas da dio koji je potreban baš nemaju sa sobom. Dok ste nabavili rezervni dio već je kasno i majstori moraju dalje, a vi uzimate još jedan dan slobodan dan. Rijetko tko nije dane godišnjeg potrošio na radove u stanu, administraciju ili obavljanje poslova koji radnim vremenom koincidiraju s vašim. Malo što je toliko frustrirajuće kao provođenje dana po komunalnim uredima trošeći dragocjene dane godišnjeg kako bismo uglavnom nakon trećeg šaltera doznali da smo ili u krivom uredu ili nam fali nam neki dokument.
Fleksibilnost koja se sve više očekuje od posla proizvod je dvaju trendova. Prvo, jer stremimo balansu između privatnog i poslovnog, a drugo jer tehnologija omogućava da smo uvijek dostupni. Prije interneta, s trenutkom izlaska s radnog mjesta većina radnika bila je gotova s poslom do idućeg jutra dok danas to nije slučaj. Iako sveprisutna raspoloživost djeluje kao otegotna okolnost balansu, zapravo omogućava da vremenom raspolažemo prema svojim uvjetima. Osobno mi je sasvim u redu primati pozive u 9 ili 10 navečer ako to znači da sutradan mogu raditi od doma čekajući majstore ili stići prošetati psa po Sljemenu.
Istraživanje Harvard Business Reviewa potvrdilo je da sam s ovim stajalištem u većini, iako je pokazalo istovremeno da je samo 30 posto tvrtki svojim modelom poslovanja spremno na ovakav pristup. Možda na prvi pogled fleksibilnost radnika zvuči kao izlika za lijenost i preferencijalni tretman, ali omogućavanje veće autonomije ima prednosti i za poslodavce.
Velike kompanije više ne ulažu u ogromne urede već u modele poslovanja gdje radnici rade u konferencijskim salama, svaki dan za drugim stolom ili od kuće. Jasno da svi poslovi ne dozvoljavaju da ujutro spavamo do 11 pa idemo na jogu dva sata, ali većina prilagodbom dozvoljava fleksibilnost koja poslodavce ne privlači samo kao motivator za regrutaciju najboljih radnika već i kao mjera uštede. Manji uredski prostori, mogućnost outsourcinga i smanjeni troškovi uredskog materijala nemale su stavke u godišnjem planu rashoda.
Zapravo situacija koja najviše guši Z generaciju ili milenijalce je taj arhaični pristup ustaljenog radnog vremena. Ako je posao obavljen, zar je bitno je li u 8 ujutro ili navečer. Možda mogućnost rada izvan ureda zvuči kontraproduktivno jer smanjuje potencijal timskog rada i jedinstvenog pristupa, ali svi koji rade na projektima gdje su upravo te dvije kvalitete naglašene složit će se da je podjela rada ključna, a fizička prisutnost potrebna ali ne i presudna, pogotovo ne u okružju ureda.
Promjenom uloge posla u životima, mijenja se prostor gdje radimo. To više jer je posao sve manje vezan uz pojam mjesta pojavom interneta i pametnih telefona. Posao je nešto što sa sobom nosimo, time i on treba biti više fleksibilan. Ako nam se već većina života vrti oko posla, bar se možemo pobrinuti da je to pod našim uvjetima. I da ne uzimamo dva slobodna dana zbog kvara u kući.
VIDEO Samsung Note 10+
