Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Digitalna transformacija otkrila: naše tvrtke ne misle strateški

Nerazumijevanje važnosti brzine promjena, inovacija poslovnih modela, procesa, proizvoda i usluga, pripreme zaposlenika odlike su domaćeg sektora
03. srpnja 2019. u 20:12 1 komentara 213 prikaza
Digitalna transformacija
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/2

Tema digitalne transformacije sveprisutna je u globalnim raspravama o razvoju gospodarstva i jedna od ključnih tema u poslovnom svijetu. No, kao i brojni drugi pojmovi koji su u tako širokom optjecaju, i pojam digitalne transformacije često postaje žrtvom pretjerane upotrebe pa se u prodajno-marketinškom šumu dijelom mistificira (nitko zapravo ne zna što je), a dijelom doživljava potpunu inflaciju (toliko se o njemu govori da ga svi doživljavaju pukom frazom). O čemu, dakle, govorimo kada govorimo o digitalnoj transformaciji? Brojne su definicije. Ipak, zajednički elementi su pojmovi “temeljita promjena”, “primjena novih poslovnih modela” te “korištenje digitalnih tehnologija”. Digitalnu transformaciju, dakle, možemo definirati kao temeljitu promjenu u organizaciji i načinu tradicionalnog poslovanja korištenjem digitalnih tehnologija i primjenom novih poslovnih modela.

Ilustracija Nova tehnologija Novi sustav donosi kvalitetu i oslobađa frekvencije za 5G mrežu

Za koncept digitalne transformacije značajno je upravo da se radi o razvoju novih modela poslovanja, novih načina organizacije posla, koja jest omogućena digitalnim tehnologijama, ali se ne svodi na njih. Činjenica da se ponekad govori o uberizaciji, da digitalna transformacija često ima za posljedicu ili prati različite disrupcije poslovnih modela dodatno podcrtava upravo specifičnu gospodarsku (pa i društvenu i političku) težinu i značaj pojma. Analize provedene na globalnoj razini, a i iskustva Apsolona u projektima digitalne transformacije pokazuju da digitalno transformirane tvrtke imaju 35 posto veće prihode, dok se motivacija i produktivnost zaposlenika povećava i do 40 posto.

Kada se u hrvatskoj javnosti raspravlja o perspektivi domaćeg gospodarstva, vrlo se malo govori o digitalnoj transformaciji kao preduvjetu njegove konkurentnosti. U boljim slučajevima govori se o potrebi za digitalizacijom poslovanja (npr. uvođenju internetske prodaje ili automatizaciji postojećih procesa) u hrvatskim tvrtkama ili potrebi za jačanje IT industrije u Hrvatskoj. No vrlo se malo promišlja o potencijalima koje digitalna transformacija naših tvrtki i izvan samog IT sektora donosi u njihovu razvoju, o njezinu inovacijskom potencijalu, o mogućnostima da stvori radikalne zaokrete u poslovanju pojedinačnih tvrtki i njihovih ekosustava. U Apsolonu smo stoga odlučili provesti vlastito istraživanje kako bismo utvrdili koliko su hrvatske tvrtke spremne prihvatiti izazov i iskoristiti mogućnosti digitalne transformacije, kakva je njihova percepcija značaja tog procesa i koliko su u prosjeku daleko odmaknule u njemu.

Četiri ključna područja

Hrvatska zaostaje za državama EU u digitalizaciji gospodarstva i društva, a poduzetnički sektor nije svjestan važnosti digitalne transformacije. Manjak podataka o stanju digitalne transformacije u Hrvatskoj utjecao je na to da je Apsolon, kao savjetnik za uspješnije poslovanje u digitalnom dobu, odlučio izraditi studiju o digitalnoj transformaciji u Hrvatskoj – Hrvatski digitalni index (HDI). Studija je izrađena na temelju podataka prikupljenih od hrvatskih tvrtki: u istraživanju je sudjelovalo 300 velikih i srednjih hrvatskih poduzeća iz različitih gospodarskih sektora i geografskih područja.

Marko Rakar marko rakar Informatički stručnjak otkriva što stoji iza rata SAD-a i Huaweija

Istraživačka pitanja pokrivala su četiri ključna područja digitalne transformacije: stanje digitalizacije i digitalne transformacije u Hrvatskoj, digitalnu spremnost, digitalnu strategiju i interne procese te utjecaj digitalne transformacije na poslovanje. U području stanja digitalizacije i digitalne transformacije u Hrvatskoj propitivalo se općenito poimanje digitalizacije i digitalne transformacije u Hrvatskoj te procijenilo njihovo trenutačno stanje. U odnosu na područje digitalne spremnosti ispitivali smo koliko su tvrtke pripremljene za digitalnu transformaciju te kako procjenjuju njezin utjecaj na svoje poslovanje. Kroz pitanja iz područja digitalne strategije i internih procesa istraživali smo više o samoj strukturi digitalne transformacije u pojedinoj tvrtki te mjerama koje se usvajaju u svrhu njezine provedbe. Naposljetku, u području utjecaja digitalne transformacije na poslovanje predstavljen je pregled rezultata koji se mogu postići pomoću digitalne transformacije. Rezultati studije pokazali su zabrinjavajuće stanje. Tvrtke u RH u velikoj mjeri ne razumiju što je digitalna transformacija, ne pridaju joj potrebnu važnost te ne pristupaju strateški njezinu provođenju. Naime, hrvatske tvrtke vrlo usko shvaćaju pojam digitalne transformacije te ga prvenstveno povezuju s digitalizacijom poslovnog modela i/ili analognog procesa, a pravilno poimanje digitalne transformacije i prepoznavanje svih elemenata koje ona sadrži prvi je važan korak ka uspješnom provođenju samoga procesa.

Digitalna transformacija | Autor :

Digitalizacija postojećih poslovnih modela i/ili analognih procesa čini svega oko 40 posto ukupnog procesa digitalne transformacije, dok veći dio procesa digitalne transformacije čine razvoj inovativnog poslovnog modela, stvaranje novih usluga/proizvoda te izgradnja održivog sustava sklonog kontinuiranim inovacijama i promjenama. Posljednji dio mnogo je zahtjevniji te je za njega nužna aktivna uloga upravljačke strukture tvrtki radi provedbe transformacije na svim razinama. Rezultati studije pokazali su, međutim, kako 84 posto tvrtki smatra da se digitalna transformacija odnosi na digitalizaciju postojećeg poslovnog modela i/ili analognih procesa te se u tvrtkama aktivnostima digitalne transformacije najviše upravlja s razine IT odjela (44%), a tek u manjem dijelu s razine predsjednika uprava (26%) ili razine člana uprave (15%). S obzirom na to da digitalna transformacija nije prioritet našim tvrtkama, studija je pokazala da one kaskaju u razvoju strategije digitalne transformacije koja bi im omogućila da ciljano vode investicijske odluke, osiguravaju kontekst za poslovanje i stvaraju povjerenje u uspješnost tvrtke u digitalnoj budućnosti tržišta. Rezultati studije pokazali su da samo tri posto tvrtki navodi da je digitalna transformacija najvažnija tema na njihovoj listi prioriteta te da 15 posto tvrtki ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, dok velika većina tek planira njezin razvoj. Primjerice, vrlo mali postotak hrvatskih i njemačkih tvrtki navodi kako im je digitalna transformacija najvažniji prioritet – u Hrvatskoj je to svega tri posto, dok je u Njemačkoj to šest posto.

Lažna lica Deepfake Opasnosti lažnog svijeta: ovi ljudi zapravo ne postoje

Velike razlike

Međutim, u tri najvažnije teme svrstava je nešto manje od 30 posto hrvatskih tvrtki, dok je u Njemačkoj taj postotak veći i iznosi 56 posto. Istraživanje je pokazalo i zanimljivu kontradikciju. Iako su malo angažirane u procesima digitalne transformacije i u pravilu za nju nemaju strategiju, hrvatske tvrtke digitalnu transformaciju anketno smatraju prilikom za unapređenje svog poslovanja te navode da će ona utjecati kako na njihov poslovni model tako i na njihovu industriju. Takvi nalazi ukazuju na činjenicu da tvrtke slabo strateški promišljaju svoj razvoj te da svoje resurse ne usmjeravaju tamo gdje su im ključne poslovne prilike. Kao razloge slabog angažmana u digitalnoj transformaciji tvrtke navode: prevelik fokus na postoje??e prioritete poslovanja, financijske troškove te nedostatak vremena za provođenje digitalne transformacije.

Rezultati studije u skladu su s netom objavljenim nalazima Indeksa digitalnog gospodarstva i društva (DESI) Europske unije za 2019. u kojem je Hrvatska u kategoriji manje uspješnih zemalja na 20. mjestu od ukupno 28 članica EU. Izvješće navodi kako se njezin rezultat poboljšao u odnosu na 2018. godinu, zahvaljujući boljim rezultatima u određenim kategorijama koje se mjere u okviru DESI-ja. Također, pri usporedbi rezultata istovjetnih istraživanja koja su, kao Apsolonovo, usmjerena primarno na poslovni sektor, Hrvatska još nije dosegla digitalne lidere poput Njemačke i SAD-a te zaostaje u većini odabranih pokazatelja. Važnost digitalne transformacije prepoznalo je četiri i pol posto hrvatskih tvrtki u usporedbi s 35 posto njemačkih tvrtki. Velike razlike prisutne su i kada je riječ o spremnosti zaposlenika za proces digitalne transformacije gdje samo devet posto hrvatskih tvrtki smatra da su njihovi zaposlenici spremni za taj proces, dok taj postotak iznosi 42 posto kod njemačkih tvrtki. U pitanju spremnosti za digitalnu transformaciju čak 77 posto hrvatskih tvrtki izjavilo je da je dobro pripremljeno za razliku od tek 35 posto njemačkih tvrtki što je, uzimajući u obzir ekonomske i gospodarske prilike, vrlo optimistično za hrvatske tvrtke. Kako do disruptivnih modela poslovanja? Prema iskustvu stručnjaka Apsolona u Hrvatskoj, digitalna transformacija poslovanja samo je jednim dijelom vezana uz primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije i uvođenje digitalnih poslovnih alata.

SAP NOW Zagreb SAP NOW Zagreb 'Upravljanje korisničkim iskustvom omogućava tvrtkama da postanu inteligentne'

Značajniji dio digitalne transformacije promjena je načina poslovanja, a povezan je uz jačanje digitalnih kapaciteta organizacije, točnije razvoj inovativnog poslovnog modela, kreiranje novih usluga i proizvoda, promjene u organizaciji poslovanja i korporativnoj kulturi, stvaranje agilnog digitalnog poslovanja te stvaranje uvjeta za održiv poslovni sustav spreman za kontinuirane inovacije i promjene. Jačanjem digitalnih kapaciteta kroz proces digitalne transformacije organizacije će osigurati preduvjete za inoviranje i pronalazak novih rješenja s kojima im postaje moguće unijeti disrupciju na tržište.

Digitalna transformacija podrazumijeva i odgovore na disrupciju u okolini, tj. relevantnoj industriji: strategiju i mehanizme prepoznavanja disrupcije, zatim definiranje potencijalnih učinaka disruptivne pojave na poslovanje tvrtke te strategije/taktike reagiranja na tu pojavu i ostvarivanje vrijednosti u odnosu na nju. Digitalna transformacija poslovanja postaje globalno najtraženija konzultantska usluga. Hrvatski poslovni sektor loše kotira na svjetskim ljestvicama i velikim dijelom to je posljedica općeg stanja poslovne konzervativnosti. Nalazi studije pokazuju da je, iako smo kao društvo orijentirani na korištenje digitalnih servisa (u tom smo segmentu, kao korisnici, iznad prosjeka EU po DESI indeksu), kao poslovni ljudi u Hrvatskoj ne koristimo razvojne prilike koje donosi digitalno doba. Jednostavno rečeno: normalno nam je u da u privatnoj komunikaciji koristimo WhatsApp, Viber, Instagram, Facebook, a da u poslu komuniciramo dopisom ili, u najboljem slučaju, mailom.

Miroslav Škoro MIROSLAV ŠKORO U IT sam uložio jer je to isključivo naša pamet i kreativnost

Trčimo da bismo stajali

Nerazumijevanje važnosti brzine promjena u suvremenom poslovanju primjenom digitalnih alata, inovacija poslovnih modela, procesa, proizvoda i usluga te nužnost pripreme i prilagodbe zaposlenika, organizacije i korporativne kulture tipične su odlike domaćeg poslovnog sektora. Svijest o potrebi za kvalitetnim intelektualnim uslugama ili vlastitim kapacitetima za strateško promišljanje digitalne transformacije u Hrvatskoj tek je u nastanku. Isto vrijedi i za javni sektor gdje pojedine institucije eksperimentiraju s novim načinima rada, ali stvarna potreba digitalne transformacije poslovanja im još nije na listi prioriteta. Jasna strategija digitalne transformacije nužna je pretpostavka uspjeha u digitalnom dobu. U Apsolonu smo identificirali niz mjera i aktivnosti kojima se može unaprijediti stanje digitalne transformacije u Hrvatskoj, a koje se odnose na same tvrtke, kao i na zakonodavca. Samo snažnim naporima i države i poslodavaca moguće je ostvariti pomak države na DESI indeksu, a posljedično i na ljestvicama konkurentnosti gospodarstava. Država bi trebala stvoriti poticajno okruženje za digitalizaciju gospodarstva ponajprije povećanjem ulaganja u informacijsku infrastrukturu i usklađivanjem obrazovnog sustava s potrebama tržišta i izgradnja digitalnih vještina, ali svakako i modernizacijom zakonodavnog okvira. Kao preduvjet uspješnog razvoja gospodarstva općenito, nužan je razvoj digitalne infrastrukture i digitalnih usluga javne uprave koja mora biti brza, učinkovita, transparentna i dostupna da bi stvorila pogodno okruženje za razvoj gospodarstva. Pozitivna je u tom smislu činjenica da se EU sredstva pojačano ulažu u digitalizaciju javne uprave. Primjerice, digitalizacija HGK koja je u tijeku jedan je od faktora koji bi mogao osjetno doprinijeti digitalnoj transformaciji gospodarstva.

Tvrtke sa svoje strane moraju prepoznati značaj i razvojni potencijal digitalne transformacije i shvatiti da žive u dobu u kojem moramo trčati kako bismo uopće ostali stajati, da se natječemo na tržištu u kojem je samo tehnološka i poslovna promjena konstantna. Reaktivnim ponašanjem, bez strategije i razumijevanja vlastitih potreba i potencijala, teško će stati uz bok konkurenciji koja u pravilu djeluje globalno – upravo zato što je digitalno transformirana.

VIDEO Proslava 60. rođendana Večernjeg lista:

NBIoT tehnologija
#NEODUSTAJEM
Znate li što je NBIoT tehnologija? Doznajte kako ju je Tomislav Božić iskoristio da pomogne Dubrovniku u pametnom upravljanju parkingom
  • domxerex:

    Čudan mi čuda, kako da firme rade strategiju kada ni država nema istu. Političarima je jedina strategija ja na vlasti!