Naslovnica Premium Kultura premium

Današnji pojedinac neprestano traži potvrdu drugoga koji ga zapravo ne zanima

Petra Ljevak govori o motivima koji su pokrenuli ovu manifestaciju, mijenama koje je doživjela i što sve donosi ove godine, počevši od 21. svibnja.
03. svibnja 2018. u 14:10 0 komentara 789 prikaza
Petra Ljevak
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Petra Ljevak već četvrtu godinu predvodi Zagreb Book Festival koji počinje 21. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt.

Zagreb: Noć knjige u Booksi KNJIŽARI OPTIMISTIČNI Istraživanje pokazalo da tržište knjiga napokon izlazi iz krize

Zašto je taj festival pokrenut?

– ZBF osnovan je kako bi omogućio povezivanje autora i čitatelja i uputio na važnost čitanja i knjiga kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini. U prvom izdanju program je obuhvaćao petnaestak događanja, a u ovogodišnjem izdanju možemo najaviti tridesetak događanja i više od 60 gostiju festivala. Naš je festival od festivalske zajednice EFFE dobio oznaku kvalitete EFFE Label 2017.-2018. koju dobivaju festivali koji se ističu iznimnom umjetničkom kvalitetom te imaju znatan utjecaj na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini – kaže Petra Ljevak.

Koji su najveći organizatorski izazovi?

– Najveći je izazov formirati, upoznati i zadovoljiti festivalsku publiku. Posljednjih nekoliko godina vidno je da očekivanja publike rastu, a recipročno s njima treba unapređivati i program. Svake godine treba podići kvalitativnu ljestvicu i relevantnost programa – kaže Ljevak.

Petra Ljevak
1 / 2
Zagreb Book Festival

Središnja tema četvrtog festivala je tzv. selfie-kultura.

– Važnu odrednicu programa čini serija profiliranih panel-diskusija koje reflektiraju temu festivala. Ove godine panel-diskusije bavit će se gorućim pitanjem utjecaja tehnologije na društvo te je krovna tema festivala objedinjena nazivom selfie-kultura. Promišljanje modernih tehnologija pomoću selfie-kulture, preko pojedinca koji neprestano traži potvrdu drugoga, a ujedno ga drugi ne zanima, budućnost medija koji su se fragmentirali i izgubili vjerodostojnost, suživot s umjetnom inteligencijom, budućnost obrazovanja u doba filtriranja, neka su od pitanja koja će se pokušati rasvijetliti u razgovorima s gostima festivala. Želja nam je što aktivnije u događanja uključiti i publiku pa će sve diskusije i predavanja biti otvoreni – kaže Ljevak.

A zašto je festival odustao od zemlje gosta?

– Nismo odustali od tog koncepta i on će se u različitim oblicima ponavljati. Ove godine, u skladu s izborom teme – okrenutosti prema sebi – te njezinom specifičnosti spajanjem umjetnosti i znanosti, uz teme festivala i stranih gostiju iz različitih zemalja, u fokusu bit će domaći književnici, publicisti i znanstvenici. Prošle dvije godine pamtit ćemo po obnovljenom interesu za domaću knjigu, njezine autore te kazališne i filmske adaptacije njihovih djela. Osim promocija novih knjiga hrvatskih autora ove će godine posjetitelji moći slušati poeziju nagrađivanih domaćih pjesnika i prozu ponajboljih hrvatskih usmenih pripovjedača – ističe Ljevak i najavljuje bogate programske cjeline festivala.

Knjige kao popust za muzej

– Održat ćemo brojna predavanja o budućnosti tehnologije i njezina utjecaja na društvo. S obzirom na sve veću popularnost te forme te ugled predavača, očekujemo veliki odziv na ta događanja. Od samog početka ZBF-a jutarnji i rani poslijepodnevni termini rezervirani su za događanja namijenjena djeci i mladima. Tu tradiciju nastavljamo i ove godine i sretni smo što ćemo u Zagreb dovesti Juliju Donaldson, jednu od najprevođenijih autorica slikovnica za djecu, koja je možda najpoznatija po slikovnicama “Grubzon” i “Mjesta ima na metli svima”. I glazbeni program ostaje tradicija festivala, a njegov će vrhunac biti završni koncert “U pol 9 kod Sabe”. Posjetitelji će moći posjetiti i jednu od najiščekivanijih izložbi ove godine “Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost” – objašnjava Petra Ljevak.

A koliko je ZBF-u važna prodajna komponenta?

– Ona ima dvojaku funkciju. Dostupnost knjiga, pogotovo onih čiji su autori sudionici festivala, pridonosi popularizaciji čitanja i omogućava posjetiteljima trenutačni korak prema tekstu autora koji su ih inspirirali svojim nastupom. Mogućnost da autori potpisuju svoje knjige pogoduje kontaktu između autora i čitatelja te produbljuje čitateljev osjećaj simboličke vrijednosti knjige. S druge strane, prodajna komponenta jedan je od rijetkih fiksnih financijskih priljeva festivala. Posljednjih godina u mnogim se stranim medijima moglo ponešto pročitati o problematici financiranja književnih festivala. S obzirom na to da su u Hrvatskoj, za razliku od ostalih zemalja Europe i svijeta, sva događanja na književnim festivalima posjetiteljima dostupna bez naknade, ta je problematika kod nas još izraženija. Unatoč tome što Ministarstvo kulture i lokalna samouprava često financiraju književne festivale, prodaja ulaznica često je jedini priljev koji potencijalno može reflektirati trud uložen u festival te može biti uložen u provedbu novih programa. I ZBF-u je ta komponenta važna, ali, nažalost, i podložna uvjetima i okolnostima partnera koji nas već četiri godine udomljava, a to je MUO. S obzirom na to da je prije nekoliko dana u njemu otvorena izložba “Šezdesete u Hrvatskoj”, prodajna će ponuda biti nešto skromnija nego lani. Ipak, posjetitelji će na festivalu imati priliku kupiti knjige svih gostujućih autora. Knjige će biti dostupne po festivalskim cijenama, a MUO će svakom kupcu knjige odobriti i popust od 50 posto na ulaznicu za izložbu – napominje Petra Ljevak.

Svibanj je, barem u Hrvatskoj, prepun književnih festivala. Ima li Dubravka Ugrešić pravo kada tvrdi da živimo u vremenu festivalizacije književnosti?

– Razlika između konzumiranja književnosti i gotovo svih ostalih grana umjetnosti u tome je što u predstavama, filmovima, izložbama i koncertima uživamo u društvu, a knjige čitamo najčešće sami, u svoja četiri zida ili zatvoreni u sebe. Ako se krene od te pretpostavke, velika posjećenost književnih festivala i činjenica da uopće postoje iznenađuju. Jednako je iznenađujuće i to da suvremeni trend književnih festivala korijene vuče iz povijesnih književnih okupljanja. U knjizi “Društveni život knjiga” Abigail Williams bavi se povijesnim pregledom književnih okupljanja: čitanja, gostovanja autora, knjižnim klubovima, pričanjima priča, od 18. stoljeća do danas. Iako se čini da su književni festivali suvremeni trend, izgleda da je književnost oduvijek imala i svoj društveni život i nije bila vezana isključivo uz usamljeni proces čitanja. Knjige imaju kompleksni život prenošenja i izvedbe prema van, a činjenica da su književni festivali toliko popularni to i potkrepljuje. Festivali upućuju na popularni život knjige i čini se da danas, u vremenu u kojem se većina komunikacije odvija pomoću različitih digitalnih platformi, opipljivo fizičko iskustvo festivala postaje sve važnije. Festival postaje mjesto susreta ljudi sličnih interesa i vrijednosti, platforma unutar koje se dijele iskustva i unutar koje se produbljuje i širi interes za književnošću. Svakako se slažem s činjenicom da se promoviranje književnosti, autora i poticanja čitanja može događati i treba događati na različitim razinama, među različitim interesnim skupinama i sredinama, od akademskih do onih popularnijih. Književni festivali, dokle god ispunjavaju svoju svrhu sustavnog informiranja, poticanja čitanja i razvijanja osjećaja za umjetnost u svijetu gdje je pažnja sve više fragmentirana, čine legitiman način promoviranja književnosti i autora – uvjerena je Petra Ljevak, koja je bila i na sajmu knjiga u Londonu.

Milana Vuković Runjić Zadatak umjetnosti jest da udara društvo gdje najviše boli, ali za to joj treba i talent

– Sajam knjiga u Londonu središnji je sajam nakladništva engleskoga govornog područja, a samim time i važan nakladnički sajam na globalnoj razini. Ove su se godine jasno mogli uočiti trendovi naslova feminističke tematike, bilo da je riječ o književnim naslovima ili publicistici. Zanimljivo je bilo uočiti i trend distopijskih romana s naglaskom na tzv. feminističkoj distopiji – književnom podžanru čiji je uspjeh pokrenuo roman Margaret Atwood “Sluškinjina priča” po kojem je snimljena i istoimena serija u produkciji HBO-a. Kristaliziranje tih trendova potvrđuje aktualnost fokusa našeg festivala, tj. značaj i ulogu koju promišljanje o budućnosti oblikovanoj novim tehnologijama ima u životu pojedinca. Distopijska proza, prema definiciji, sadašnje vrijednosti i najznačajnije trendove unutar društva prenosi u budućnost. To buduće društvo mora imati sličnosti s današnjim kako bi se moglo osloniti na iskustvo čitatelja. Jedna od neveselih spoznaja s kojima živi suvremeni, “polinkani”, ekonomski aktivni građanin jest i ta da o njemu u svakom trenutku netko skuplja informacije, da nas netko stalno evaluira i ocjenjuje, da dolazi do razvoja umjetne inteligencije koju nužno ne kontroliramo... Ne čudi da se mnogi od novih distopijskih romana predstavljenih u Londonu bave upravo odnosom tehnologije i društva – kaže Ljevak, koju pitamo i za koncept Interlibera.

Mjesta susreta sa svrhom

– Za razliku od londonskog ili frankfurtskog sajma koji su mjesto susreta nakladnika sa svrhom kupnje i prodaje autorskih prava, Interliber je namijenjen prodaji knjiga čitateljima. Kao takav izrazito je važan za nakladnike kao središnji prodajni događaj u poslovnoj godini koji omogućuje izravnu ponudu kupcima uz snižene cijene. Prednost Interlibera kao najveće hrvatske knjižare je prezentacija kompletne ponude svih, odnosno većine hrvatskih nakladnika. Ono što mu nedostaje je objedinjen književni program koji bi naglašenije promovirao autore i kontakt autora i publike – poručuje Petra Ljevak.

Harry Potter i kamen mudraca primjerak od 40 000 funti Ukradena rijetka izdanja antologija moderne književnosti, među njima i Harry Potter! Magdalena Vodopija Vrijeme je da se nagrada Kiklop vrati na pulski sajam knjige SAJAM KNJIGA Na jubilarnom 40. Interliberu više od 130.000 posjetitelja

VIP izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.