Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Hrvatska će uskoro postati potpuno ovisna o uvozu nafte i plina'

Sisačka rafinerija tehnološka je nužnost za proizvodnju energenata. Odustajanje od Rafinerije Sisak znači da smo odustali od proizvodnje i istraživanja. To je to. Ali onda neka se to i prizna!
05. listopada 2017. u 23:17 4 komentara 2191 prikaza
Mirko Zelić
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Akademik profesor dr. sc. Mirko Zelić doajen je istraživanja energenata u Hrvatskoj i s pozicije znanstvenika i stručnjaka s terena upozorava da bi Hrvatska uskoro mogla postati ovisna o uvozu nafte i plina. Koliko je važno proizvoditi vlastite energente i u kontekstu očekivanja većih potreba za energijom u budućnosti, akademik Zelić raspravljat će s utjecajnim kolegama u sklopu 9. međunarodne konferencije o naftno-plinskom gospodarstvu i primarnoj energiji koja će se idući tjedan održati u Šibeniku.

Ina Natječaj za savjetnika MOL spreman na prodaju Ine, država traži novog ulagača

To će nas skupo koštati

Stručnjaci već dulje vrijeme upozoravaju da Hrvatska tone prema crnom scenariju u kojem će se povećavati ovisnost o uvozu energenata, a Zelić, koji je i član Savjeta za nacionalnu sigurnost predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, tvrdi da je ostalo još jako malo vremena za sprječavanje takve katastrofe. Hrvatska trenutačno troši dvostruko više primarne energije, a u nju se ubrajaju nafta, plin i obnovljivi izvori energije, nego što proizvodi. Točniji podatak je da trošimo oko 9,5 milijuna tona ekvivalentne nafte, a proizvodimo oko 4,5 milijuna tona ekvivalentne nafte godišnje. Time smo prisiljeni uvoziti nešto više od polovice potreba za energijom.

– Za nekoliko će godina situacija biti i gora. Jadranska plinska polja proizvodit će plin još nekoliko godina. Sva naša naftna i plinska polja starija su od četrdeset godina i također su u zalaznoj fazi. Za desetak godina Hrvatska će ovisiti više od 90 posto o uvozu energenata, što je za državu neprihvatljivo! Energetika je okosnica sigurnosti i gospodarstva države – upozorava Zelić te podsjeća da je za vrijeme rata i za osiguranje obrane ključna bila činjenica da smo imali proizvodnju nafte i plina. I dok postojeća polja zastarijevaju, na novim područjima malo je novih istraživanja. Akademik Zelić ističe da je potencijal enorman i da hitno treba krenuti u otvaranje što više prilika za novu eksploataciju energenata. Naime, Hrvatska sada uvozi polovicu potreba za energijom, rezerve joj naglo padaju, a neiskorišteno bogatstvo i naftom i plinom je enormno i može osigurati samodostatnost desetljećima. Neke procjene kazuju da su hrvatske rezerve u posljednjih nekoliko godina pale za tridesetak posto, i to isključivo zbog niske proizvodnje. Potencijalne rezerve, procjenjuju stručnjaci, iznose oko 830 milijuna tona ekvivalentne nafte, od čega se čak 53 posto odnosi na naftu. To su potencijalna bogatstva, a već je dokazano pridobivo oko 130 milijuna tona nafte i 70 milijardi kubika plina. S obzirom na potrošnju, samo te zalihe dovoljne su za relativnu samodostanost u idućih tridesetak godina odnosno njihovo iskorištavanje dovelo bi Hrvatsku u poziciju da uvozi samo dvadesetak do tridesetak posto energenata.

– Plina imamo dovoljno za iscrpljivanje idućih 60 godina. Tu se uračunava panonski bazen, Dinaridi te južni i srednji Jadran – kaže Zelić te pojašnjava da se građani ne trebaju bojati istraživanja u Jadranu. Na slične su se projekte odlučili Crnogorci, Grci i Albanci, što je već izazov za Hrvatsku.

– Ako smo s onom tehnologijom prije više od 30 godina uspješno bušili Jadran, sa sadašnjom i boljom tehnologijom ne bismo imali nikakvih problema – kaže Zelić. Zato akademik poziva da se hitno ubrzaju radnje koje bi osigurale povećanje proizvodnje svih energenata: nafte i plina, energije iz obnovljivih izvora te ulaganja u hiroelektrane. U ovom trenutku dvije milijarde ljudi nema doticaja ni s kojim modernim oblikom energije, a do 2035. ukupna populacija povećat će se za dvije milijarde ljudi. Procjenjuje se da će u idućih 18 godina broj vozila porasti s današnjih 900 milijuna na oko dvije milijarde vozila. Do tada bi potražnja za energijom mogla narasti i više od 40 posto, tvrde umjerenije procjene. Imajući to na umu, Zelić upozorava da je sada više nego ikada važno proizvoditi. Niska cijena energenata, koja je odgovor Rusije na nametnute joj sankcije, kao posljedicu ima brojne otkaze u industriji, ali i odustajanje od velikih investicija u istraživanje i eksploataciju te od infrastrukture poput Južnog toka.

Energetika u službi turizma Matej Bule i Ivan Majić U resoru energetike najveći je potencijal za ozbiljan iskorak

– Taj pad cijena nafte i plina uzrokuje zastoj u razvoju koji bi nas mogao skupo koštati u budućnosti. Scenarij koji mi se čini najlogičnijim je da će potražnja za energijom rasti, a zbog nedostatnih ulaganja neće je biti dovoljno pa će poskupjeti. Hrvatska, ako ne pokrene istraživanja odnosno ako se odmah ne trgne, u to vrijeme će 100 posto ovisiti o uvozu. Taj scenarij me strašno muči, a o tome se nitko ne brine – kaže Zelić komentirajući da je energetika postala tema poput nogometa, tema o kojoj svi imaju potrebe raspravljati, ali u kojoj se nedovoljno sluša struka.

Iako smo već zakasnili s ulaganjima, Zelić tvrdi da, ako se hoće, čak i istraživanja mogu brzo biti pokrenuta pa podsjeća na svoj mandat u upravi Ine kada je u pet godina pokrenuto 11 novih istražnih polja, što dokazuje da se može brzo aktivirati. Ipak, razgovor o ulaganjima u istraživanje u energente neodvojiv je od razgovora o Ini, nacionalnoj naftnoj kompaniji koja je jedina i ulagala u istraživanje na hrvatskom teritoriju, uz iznimku kooperacija s tvrtkama iz drugih zemalja.

Mirko Zelić | Autor : Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Vlada je trebala šutjeti

– Nema ni jedne vlade u svijetu koja ne bdije i ne kontrolira bilo izravno bilo posredno svoje energetske izvore i energetiku u cjelini. To ne postoji. Trenutačno više od 90 posto rezervi ugljikovodika u svijetu kontroliraju naftne nacionalne kompanije – ističe Zelić naglašavajući da se od početka protivio prodaji i privatizaciji Ine, da je protiv potpune liberalizacije tržišta plina u Hrvatskoj te da misli da nije pametno prodavati udjele u HEP-u. MOL je, napominje, u svim zemljama u kojima posluje obnovio rezerve osim u Hrvatskoj, što je velika šteta. Upozorava i da je nedopustivo nastojanje da se ugasi Rafinerija Sisak jer ističe da je ona točka na i. Napominje i da financijski argumenti kojima se koristi MOL, odnosno inzistiranje na neprofitabilnosti Rafinerije Sisak ne trebaju biti uvaženi jer je ta rafinerija i prije generirala gubitke.

– Sisačka rafinerija je tehnološka nužnost za proizvodnju energenata. Odustajanje od Rafinerije Sisak znači da smo odustali od proizvodnje i istraživanja. To je to. Ali onda neka se to i prizna! – poziva Zelić, a kao grijeh MOL-a navodi i činjenicu da Ina nema pravo samostalno nastupati u inozemstvu.

– To je najveća pogreška odnosno najteža posljedica lošeg braka s MOL-om. U Iranu su nam jako skloni i zovu nas da dođemo, a naftna polja u Siriji su Rusi i Kinezi već pokušali kupiti, ali ih Sirijci ne daju – kaže Zelić napominjući da Hrvatska ima veliki ugled u arapskim zemljama zahvaljujući činjenici da je zagrebački fakultet odgojio neke od najutjecajnijih naftaša Afrike. O pokušaju Vlade da otkupom dionica Ine od MOL razriješi nekvalitetne odnose, Zelić kaže da je počeo krivom taktikom te da mu je vrlo teško prognozirati hoće li na kraju Vlada ustrajati u tom smjeru.

NOVA SURADNJA Rusi čekaju signal za ulaganja, ali traže popis projekata i – energetiku

– Prvo zamjeram što se išlo u najavu raskida ugovora s MOL-om odnosno otkupa dionica Ine od mađarske kompanije. I mudrom seljaku jasno je da se takvom najavom neprijatelju daje vrijeme da se pripremi i opstruira tvoj plan. Zato držim da je Vlada, ako je mislila otkupiti dionice Ine, trebala o tome šutjeti dok nije pripremila plan – jasan je Zelić, koji drži da se Vlada za pomoć pri otkupu dionica Ine treba obratiti bogatim hrvatskim iseljenicima. Tvrdi da i kroz svoj angažman upoznaje mnoge bogate ljude iz dijaspore koji su zainteresirani za ulaganje u energetiku. Kad je riječ o strateškom partnerstvu, Zelić ističe da je u načelu protiv takvih odnosa jer u njemu nikada nema sreće. Zato ponavlja da bi najkvalitetnije rješenje bilo prikupiti novac za otkup dionica od bogatih pojedinaca i krenuti ispočetka. Na kritike da je nafta stvar prošlosti i da je otkupljivati Inu neisplativo, Zelić kaže da je nonsens uopće uzimati u obzir teorije koje pozicioniraju naftu – svijet ne može opstati na energiji iz OIE, to je diletantizam. Vrhunski stručnjaci okupljeni u međunarodnom vijeću za energetiku procijenili su da će tek koncem ovog stoljeća obnovljivi izvori energije dostići maksimalno 40 posto udjela u proizvodnji ukupne energije – ističe akademik. Zelić je pak uvjeren da bi se Ina mogla oporaviti i vratiti poziciju koju je nekoć imala. Naime, drži da bi se na temelju suradnje s Iranom već mogla osigurati pozicija za kvalitetno poslovanje Crosca, jer, kako napominje, izrada bušotina vrlo se dobro plaća.

– To bi mogao biti korak premoštenja za Inu, a poslije seza Inu ne treba nitko brinuti jer ona u nekoliko godina može doći na onu poziciju koju je nekoć držala – uvjeren je Zelić. Iz iskustva s Inom, akademik je skeptičan i prema inicijalnoj javnoj ponudi dionica HEP-a.

Oprez s liberalizacijom

– Bojim se scenarija iz drugog kruga privatizacije Ine. Sjetite se da su građanima prodane dionice Ine za 1600 kuna, a MOL ih je potom otkupljivao za 2700 kuna po dionici. Redovi ispred poslovnica Fine bili su dulji od sto metara. Nije teško naći one koji imaju volje prodati dionice za malo zarade pa se bojim da bi se ista situacija ponovila i da bi HEP doživio djelomičnu sudbinu Ine. HEP također mora pojačati proizvodnju jer se i kroz ulaganje u hidroelektrane i ostala energetska postrojenja osigurava energetska samostalnost bez koje nema uspješnoga gospodarstva – upozorava akademik.

Govori i protiv liberalizacije tržišta plina u Hrvatskoj jer drži da tržište ne smije određivati energetsku poziciju države.

– Sada se želi uvesti kompletnu liberalizaciju plinskog tržišta, ali to je katastrofalno za Hrvatsku. Ina u tom slučaju može kompletnu proizvodnju plina usmjeriti u Italiju, ako su Talijani spremni plin više platiti – naglašava akademik Zelić te ističe da se ne smije u svakom dijelu slušati naputke iz Bruxellesa. Trebamo se, kaže, ugledati na Njemačku, koja svaki prijedlog Bruxellesa analizira tako što okupi tim vrhunskih stručnjaka koji procjenjuju je li prijedlog u skladu s interesom države. Sjeverni tok 2, napominje, primjer je donošenja odluka na tom principu. Nedavno je Prvo plinarsko društvo potpisalo desetogodišnji ugovor s Gazpromom o nabavi plina za tržište, pri čemu je definirano da će godišnje PPD otkupljivati oko milijardu kubnih metara plina od ruskog proizvođača. Zelić taj ugovor tumači kao očekivanje da će Hrvatska odustati od proizvodnje plina unatoč činjenici da su prognozirane velike količine plina i nafte u Hrvatskoj. Ina je dosad uvozila oko milijardu kubnih metara plina, a oko dvije milijarde smo proizvodili, pojašnjava, dok je Hrvatska trošila oko 3,2 milijarde kubnih metara plina godišnje. Zato još jednom ističe da vrlo oprezno treba razmotriti opravdanost potpune liberalizacije plinom jer bi to moglo prouzročiti štetu hrvatskim potrošačima i državi u cjelini. Jednako upozorava i da se treba razmatrati važnost i ulogu projekta LNG terminala na Krku. Naime, uz veliki ugovor o opskrbi ruskim jeftinim plinom koji je osigurao PPD, padajuće rezerve i manju proizvodnju domaćeg plina, LNG terminal gubi na pozicioniranju, tvrdi akademik. Napominje da u Europi trenutačno ima 26 LNG terminala i da rade kapacitetom od 25 do 40 posto, što znači da svi generiraju gubitke. Američki plin iz škriljevca, koji bi se trebao dovoziti u LNG terminal Krk, ima svoju cijenu proizvodnje i kada se uključi cijena transporta, ne zna se hoće li cijena po kojoj će se prodavati taj plin biti isplativa za europsko tržište. Ne zna se ni tko će biti kupci.

25.05.2015., Plomin - Termoelektrana Plomin.  Photo: Dusko Marusic/PIXSELL ZAŠTO SE NE REALIZIRA Gradnja Plomina C nije stala zbog zagađenja, nego zbog ‘socijalističke’ cijene struje

– Njemačka ide sa Sjevernim tokom 2 koji je dvostruke propusnosti u odnosu na Sjeverni tok 1, a talijanski naftni div Eni je najveće nalazište plina u Egiptu već povezao plinovodima do Italije. Znači, imat ćemo ruski plin preko Njemačke i egipatski preko Italije, a mi ćemo prodavati američki skupi plin u Hrvatskoj. LNG terminal svakako nam je potreban, ali to nije projekt na kojem bi se tremeljila dugoročna strategija Hrvatske već to može biti isključivo domaća proizvodnja – kaže Zelić. Ističe da smo pravi tajming za LNG terminal propustili i da je on bio u kasnim 90-ima kada smo pregovarali s Katarom koji je htio graditi kopneni terminal i dugoročno osigurati dostavu jeftinog plina.

– Mi nismo htjeli arapski kapital u državi i dok su svi državnici Amerike i Europe koristili to tržište, mi smo ga odbijali. Ne želimo arapski kapital, nećemo ni ruski, nego se koncentriramo isključivo na europski, a to je pogreška koju drugi ne čine – kaže Zelić napominjući da je Hrvatska na području energetike propustila puno šansi za suradnju zbog prezira prema porijeklu kapitala. Podsjeća da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u knjizi Hrvatska prirodna bogatstva obradila sve resurse Hrvatske od voda, šuma, energenata, geografskog položaja. To je enormno bogatstvo i neshvatljivo je da četiri milijuna ljudi ne mogu bogato živjeti od njega, kazuje Zelić pa pojašnjava da podaci govore o brojnim propuštenim prilikama Hrvatske.

Struka će upozoriti

Tako se manje od polovice obradiva zemljišta obrađuje, država ne komercijalizira uporabu vode, a šume se koriste uglavnom kao jeftina sirovina, a ne eksploatiraju se energenti. O tome kako to promijeniti razgovarat će se na devetoj Međunarodnoj konferenciji o naftno-plinskom gospodarstvu i primarnoj energiji idući tjedan u Šibeniku. Na konferenciji će se okupiti više od 200 sudionika koji će predstavljati više od 70 domaćih i stranih institucija i kompanija. Organizator je HUNIG – Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa – čiji je Zelić predsjednik, a među organizatorima je i HAZU. Struka će još jednom upozoriti, najavljuje Zelić, da će energetska kriza u Hrvatskoj i svijetu, nastavi li se smanjivanje ulaganja u istraživanja i obnovu rezervi primarnih energenata, biti neizbježna i prouzročiti globalnu gospodarsku krizu nesagledivih posljedica.

[video: 21978 / Top 10 najjeftinijih rabljenih automobila] dalekovodi Ljubica Gatarić Hrvatska nepotrebno uvozi 40 posto energije škrlec Energy Investment Forum 2017. 'Radi li Hrvatska svoje energetske dokumente da bi zadovoljila obveze prema Bruxellesu ili misli ozbiljno' ministar Slaven Dobrović Konferencija Bolje imati tisuću malih energetskih projekata, nego samo jedan veliki
Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu
  • EldersRealm:

    Najvece nalaziste plina u Egiptu je polje Zohr u Mediteranu koje se upravo povezuje plinovodom s El Gamilom, postrojenjem za preradu blizu Port Saida. Otkud akademiku informacija da je vec povezano s Italijom ne znam, ali odgovorno tvrdim da to nije tocno.

  • ante92:

    Jeli netko začuđen?

  • NV:

    Šta li si ti bušio tolike godine???