O današnjim trendovima u hrvatskim obiteljima, o rađanju djece, brakovima, razvodima i na kraju umiranju, sve govore najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Premda je u Hrvatskoj 86 posto deklariranih katolika i više od 93 posto vjernika, posljednjih godina polako, ali sigurno broj građanskih brakova približava se vjerskima.
Iako još uvijek više od polovine parova sudbonosno "da" izriče u crkvi (51,6 posto), u 2017. čak 48,4 posto parova vjenčalo se pred matičarem. Puca gotovo svaki treći brak pa je 2017. razvedeno 6265 brakova, a najveći broj ih se raspada između desete i četrnaeste godine, zatim nakon 25 i više godina braka. Najrizičnije za raspad braka za parove su, očito, srednje godine, zatim kad im djeca odrastu i kad više nisu s njima pod zajedničkim krovom, pa vjerojatno u takvim brakovima nestaje i motivacija da se podnose i dalje.
Kasnije se vjenčaju i rađaju
I dalje najveći broj djece nakon razvoda živi s majkom, a samo njih 4,6% u 2017. povjereno je na čuvanje i odgoj i majci i ocu, koji su se očigledno tako dogovorili prema postojećem Obiteljskom zakonu. U našoj zemlji izvan braka rađa se petina djece, pa je tako pretprošle godine rođeno 7274 izvanbračne djece. No, to je još daleko manje od prosjeka na Zapadu, pa i dalje spadamo u krug tradicionalnih zemalja. Dugi niz godina pomiče se prosječna dob u kojoj žene rađaju prvo dijete, pa danas u prosjeku prvo dijete rađaju s 28,9 godina, a prije 50 godina imale su u prosjeku 22,8 godina.
Dok je 2017. rođeno 36.556 djece, najmanje otkako se prate statistike i gotovo 1000 manje djece nego 2016., podaci DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva pokazuju da je i dalje kod nas mali broj obitelji u kojima se rađa troje, četvero i više djece. U obiteljima je 2017. bilo najviše prvorođene djece - njih 44,8%, zatim drugorođene - 34,7%, te samo 13,2% trećerođene djece. Obitelji u kojima je rođeno četverorođene i višerođene djece bilo je samo 7,3%. Daleko je Hrvatska sa stopom fertiliteta od 1,4 (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina op.a.) od održive stope fertiliteta od 2,1 koja bi osigurala obnavljanje stanovništva.
U 2017. godini sklopljeno je ukupno 20.310 brakova. Ali ni muškarci ni žene, za razliku od prije dva desetljeća, ne hrle više rano u brak. Dok je 1989. godine prosječna dob mladenki bila 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina, u 2017. žene su se u prosjeku udavale u dobi od 28,6 godina, a muškarci u dobi od 31,3 godine.
Galerija: Kakva je vaša seksualna maštarija? Doznajte što to govori o vama
Sve županije negativan prirast
U porastu je broj muškaraca koji se žene poslije 50. godine pa se gotovo 1300 muškaraca starijih od 50 godina vjenčalo 2017. a među njima je bilo 570 muškaraca starijih od 60 godina, što je najviše od 2008. I kod žena se bilježi porast vjenčanja u dobi od 50 do 69 godina pa je 2017. sudbonosno "da" izreklo 777 žena te dobi. Očito, dulji životni vijek uz liberalniji pogled na život - da brak nije samo za mlade i da godine nisu zapreka ljubavi - pridonosi porastu vjenčanja u zrelijoj i starijoj dobi.
Nažalost, nastavljen je rast broja umrlih, pa je lani umrlo 53.477 osoba, što je najviše u proteklom desetljeću. Nijedna županija nije imala više rođenih od umrlih. Najviše naših građana i dalje umire od bolesti cirkulacijskog sustava te od raka. Muškarci su u prosjeku umirali sa 73,1 godinom, a žene s 80,1 godinom.
>> Pogledajte koji su se poznati razveli u 2018.
U Hrvatskoj rastave počinju kad se potroše novci sa svadbe.