Izjednačavanjem e-cigareta s duhanskim proizvodima donesena je ishitrena odluka. Brojna istraživanja pokazuju da su e-cigarete i do 95% manje štetne od konvencionalnih cigareta. Trenutačna regulativa ne daje im šansu, ponajprije zbog nepravednog izjednačavanja s cigaretom, a potom i zbog neadekvatne mogućnosti informiranja odraslih pušača za koje je veća vjerojatnost da će radi nedostupnosti informacija nastaviti pušiti cigarete – kazao je Filip Tokić, predsjednik udruge korisnika osobnih isparivača CROHM na jučerašnjoj, prvoj hrvatskoj konferenciji VAPE.HR - Budućnost e-cigareta i drugih proizvoda smanjene štetnosti.
Struka podijeljena
Uloga koju e-cigarete mogu igrati u okončanju ili proširenju epidemije pušenja postala je jedna od najžešćih borbi u povijesti javnoga zdravstva, pa pitanje kako bi ono trebalo odgovoriti na eksponencijalni rast e-cigareta i dalje podjednako dijeli struku i javnost. Prema riječima mr. sc. Alme Rožman iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava Zagreb, ni e-cigarete nisu sretna opcija konvencionalnom pušenju.
Nikotin, koji se nalazi i u e-cigaretama, ima izrazito aterogeno djelovanje, a ovisnost o nikotinu jednaka je ovisnosti o kokainu ili heroinu. S druge strane, propilen glikol iz isparivača transformira se u formaldehid, koji se ubraja u industrijske biocide i u visokim dozama jedan je od 114 najpoznatijih kancerogena, kazala je. Ako e-cigarete i služe za odvikavanje od pušenja, znači da bi njihova primjena trebala trajati šest do osam tjedana, a ne četiri-pet godina – istaknula je te dodala da se ipak ističe da su manje štetne od običnih cigareta.
Povećanje troškova HZZO-a
Doc. dr. sc. Ognjen Brborović s Medicinskog fakulteta smatra da je RH novim zakonom, koji je prije dvadesetak dana stupio na snagu izjednačivši e-cigarete s običnim cigaretama “vrlo bahato, balkanski propustila priliku da sama sebi pomogne”. Drugi smo u Europi po karcinomima pluća. S novim i skupim lijekovima do 2025. brojka preživljavanja i duljina liječenja povećat će se 2,5 puta, što će HZZO-u povećati troškove sa sadašnjih 60 na 400 mil. kuna.
– Kristalno je jasno da tog novca neće biti pa nešto što poput e-cigarete potencijalno može smanjiti broj pušača ne treba zabranjivati – rekao je. Jedan od vodećih istraživača o nikotinu i prestanku pušenja, dr. Karl Fagerström, inače i dobitnik medalje SZO-a za izvanredan rad u kontroli duhana, kazao je kako je vrijeme da se pušači motiviraju da prijeđu na proizvode smanjene štetnosti koji su nam sada na raspolaganju.
– Važno je da su pritom o njima adekvatno informirani te da su ti proizvodi oporezivani u skladu s njihovom štetnošću – odnosno, oni proizvodi koji su manje štetni da trpe manje porezno opterećenje – izjavio je dr. Fagerström.
Pusio sam od svoje 14 god. Nakon 11 godina sam presao na ecig. I nakon 10 mjeseci bacio i to. Najbolja stvar koja mi se ikad dogodila