Gotovo svaki roditelj poznaje trenutke kada beba plače, a čini se da je ništa ne može umiriti. Takva razdoblja osobito su česta u večernjim satima, upravo kada su i roditelji iscrpljeni nakon cijelog dana. U većini slučajeva riječ je o normalnoj fazi razvoja koja s vremenom prolazi. No kada je plač intenzivan, dugotrajan i teško ga je ublažiti, moguće je da se radi o dojenačkim kolikama, odnosno grčevima. Uobičajena razdražljivost i plač često dosežu vrhunac oko šestog tjedna života, kada mogu trajati ukupno oko tri sata dnevno. Do trećeg ili četvrtog mjeseca to se najčešće smanjuje na jedan do dva sata, piše Healthy Children.
Kolike se obično pojavljuju između drugog i četvrtog tjedna života, a procjenjuje se da ih ima približno svaka peta beba. Dijete može neutješno plakati ili vrištati, privlačiti noge prema trbuhu ili ih ispružati te imati vjetrove. Epizode se mogu pojaviti u različito doba dana, ali često su izraženije predvečer.
Točan uzrok kolika nije poznat. Jedno od objašnjenja jest nezrelost živčanog sustava zbog koje je beba osjetljivija na podražaje i teže se sama umiruje. U nekim slučajevima moguću ulogu ima osjetljivost na određene namirnice, no takav uzrok nije toliko čest kako se ponekad pretpostavlja. Važno je znati da intenzivan plač ponekad može biti i simptom zdravstvenog problema. Zbog toga bi se roditelji trebali posavjetovati s pedijatrom, osobito ako je plač neuobičajen, izrazito snažan ili dugotrajan. Dobra je vijest da kolike najčešće prestaju do trećeg ili četvrtog mjeseca života, premda kod neke djece mogu potrajati do šestog mjeseca.
Ne postoji jedno rješenje koje djeluje kod svake bebe, ali roditelji mogu isprobati nekoliko načina umirivanja. Nošenje djeteta i lagano hodanje mogu pomoći zahvaljujući pokretu, toplini i bliskom kontaktu. Nekim bebama odgovara nježno ljuljanje, duda ili jednoličan umirujući zvuk poput ventilatora ili bijelog šuma. Može pomoći i položiti budnu bebu potrbuške preko koljena te joj nježno masirati leđa. Pritisak na trbuščić nekim bebama pruža olakšanje, a može se pokušati i s blagom masažom. Ako beba zaspi, potrebno ju je premjestiti na sigurnu, ravnu površinu i položiti na leđa, što je preporučeni položaj za spavanje. Nekoj djeci odgovara i povijanje u tanku dekicu jer im daje osjećaj topline i sigurnosti, ali ono mora biti pravilno izvedeno i prilagođeno dobi i razvoju djeteta.
Ako je dijete dojeno, roditelji ponekad pokušavaju iz prehrane majke izbacivati mliječne proizvode, kofein ili druge namirnice. Takve promjene najbolje je prvo dogovoriti s pedijatrom i namirnice ne izbacivati nasumično. Isto vrijedi za bebe hranjene adaptiranim mlijekom. Promjena formule može pomoći u rijetkim slučajevima kada postoji osjetljivost na određene proteine, ali o tome treba odlučiti u dogovoru s pedijatrom. Pretjerano hranjenje također može povećati nelagodu, pa je važno pratiti bebine potrebe i liječničke preporuke.
Kolike mogu biti izuzetno iscrpljujuće, ali kod velike većine djece predstavljaju prolazno razdoblje. Ako roditelj osjeti da više ne može podnijeti plač, sigurno je položiti bebu u krevetić na leđa i nakratko se udaljiti kako bi se smirio, uz povremenu provjeru djeteta. Bebu se nikada ne smije tresti. A ako se pak uz neutješan plač pojave temperatura, izrazita pospanost ili slabost, problemi s disanjem, učestalo ili zeleno povraćanje, odbijanje hrane ili drugi zabrinjavajući simptomi, potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Nisu samo vrganji: Ovo je 6 jestivih gljiva koje u jesen rastu u Hrvatskoj, vrijedi ih potražiti