Na obroncima mističnim legendama obavijene te vinogradima prošarane Moslavačke gore i na vratima jednog od najvećih zaštićenih močvarnih područja Europe, Lonjskog polja, na sedamdesetak kilometara od Zagreba smjestila se Kutina, nekoć poznata ponajviše po industrijskoj tradiciji, a danas sve više po škrletu, autohtonoj sorti grožđa koja se osim u Hrvatskoj, i to uglavnom u Moslavini, ne uzgaja nigdje na svijetu. Ponosni su Moslavci na škrlet, odnosno ovnek žuti, kako ga još zovu zbog oblika grozdova koji podsjećaju na glavu ovna.
Ovnek žuti krasi i etiketu vinara Nikice Katića koji s obitelji vodi Klet Romić u Kutinskoj Slatini, pet kilometara udaljenoj od središta Kutine. Kaže nam kako je za njega najveće blago Moslavine upravo škrlet. – Znate li da je pod škrletom svega 70 hektara vinograda? Ima ga manje nego dingača. A njega je malo – započinje donoseći mirisne lepinje koje je ispekla njegova baka Nada, nekoć kuharica u Petrokemiji, a danas u kleti. Baka Nada i djed Drago prvi su se u Moslavini počeli baviti prijemom gostiju: – Ljudi su dolazili u Kutinu jesti i nisu imali kamo pa su se njih dvoje na nagovor tadašnjeg šefa turističke zajednice počeli baviti ugostiteljstvom i turizmom – kaže Nikica.
U kuhinji bake Nade, mame Lele i sestre Tene može se uživati po narudžbi. Pravilo je da su gosti jedno društvo, a ne da se popune sva raspoloživa mjesta. Iz kleti je pogled na vinograde, a u obiteljskom podrumu nastaje izvrsni škrlet u svim kategorijama – od pjenušaca do predikata. Na svoj je škrlet ponosan i Antun Glavica čija je obitelj proizvela prvi škrlet na svijetu s ekološkom markicom. – Imamo biodinamičku i ekološku proizvodnju na pet hektara vinograda – kaže Antun.
Većinom se na ovom gospodarstvu proizvode macerirana vina iz gruzijskih amfora, tradicionalno zakopanih u zemlju. Posebnost je vinarije i stakleni pod iznad boca u podrumu. Koliko ovdašnji vinari vole svoju kapljicu (uz škrlet, izvorne sorte su dišeća ranina i moslavac) govori i to da su u podrumu Doma kulture u središtu grada prije dvadesetak godina otvorili vinski dvor kojime upravlja Udruga vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić". Dvor je trenutačno u rekonstrukciji pa se s nestrpljenjem čeka dovršetak ovih, ali i ostalih radova po gradu. Vino u Kutini ima i svoju manifestaciju nazvanu Festival vina – MoslaVina. Ova izložba vina izvornih hrvatskih sorti održat će se 23. i 24. svibnja i to 31. puta.
Iako čini značajan dio, turistička ponuda Kutine ipak nije utemeljena samo na vinu. U Muzeju Moslavine, smještenom u baroknoj kuriji grofova Erdödy, ravnateljica Jasmina Uroda Kutlić provodi nas kroz stalni arheološki, kulturno-povijesni i etnografski postav u kojem su okamine iz Panonskog mora, na gradini Marić pronađen idol iz vučedolske kulture, jatagani, prije nekoliko godina u svetištu pavlinske crkve Blažene Djevice Marije na Moslavačkoj gori otkrivena nadgrobna ploča Sofije Kaštelanović iz 16. stoljeća... Ulaz u muzej za odrasle je dva, a za djecu jedan euro.
Od muzeja daleko nije ni Crkvena ulica s jedinstvenom i zaštićenom cjelinom od pet kuća tradicionalne drvene arhitekture. U istoj je ulici i škola koja nosi ime po piscu Mati Lovraku koji je u toj školi bio učitelj i gdje mu je jedan od đaka za izleta na Ilovu, ogorčen što je vidio propale seoske mlinove i priželjkujući da ima prijatelje s kojima bi ih popravio da opet melju žito, dao ideju za pisanje "Družbe Pere Kvržice"...
Istaknut će Kutinčani i svoje šetnice i biciklističke staze koje vode po Lonjskom polju i Moslavačkoj gori. – Mi smo mali grad poznat po svom velikom prirodnom bogatstvu – Parku prirode Lonjsko polje i regionalnom parku Moslavačka gora – a ono čime se posebno dičimo su naše vinske ceste – kaže direktorica Turističke zajednice Kutine Ivana Grdić.
