Želimo od malvazije napraviti globalni brend. O čemu je riječ, Miro Plišo mi objašnjava na sasvim prikladnom mjestu. Nalazimo se u malom pokaznom vinogradu na stanciji Meneghetti koju je utemeljio početkom stoljeća, a ovaj mali vinograd, nazvan Mare Nostrum nedavno. Zamisao je zasaditi "sve malvazije svijeta", naime njih četrdesetak prešlo je odavno sredozemne granice i doprlo do oceanskih obala Portugala. U ovom je vinogradu najveća kolekcija loza malvazija, 47 genetskih varijanti loza i klonova.
Priča o sortama i klonovima malvazija puno je složenija nego što se to donedavno mislilo. Uz mali vinograd postavljeni su panoi, legende o povijesti i diversifikaciji grožđa i vina vezanih za ovo ime. U priču je uložen priličan trud. Dugogodišnji Plišin konzultant, stručnjak i enološki erudit svjetskog ugleda Walter Filiputti upravo je objavio monografiju malog formata i velikog zamaha: "Malvazija – Povijest i kultura Istre". Uz Plišin poticaj i podršku Istarske županije monografija je trojezično izdanje (hrvatski, talijanski, engleski) i "alibi" za ludo ambiciozan projekt najavljen u prvoj rečenici kolumne.
Naime, tek se sada ocrtava prava dimenzija povijesti sorte i imena malvazija. Znanstveno utemeljenje novom pristupu fenomenu malvazija otvorio je napredak genetike, upravo dešifriranje genetskog koda, čime je znanost ušla u novo tisućljeće. Ponovno proučiti stara svjedočanstva i zapise gledajući kroz prizmu novih znanstvenih alata i opće internetske dostupnosti promijenilo je cijelu sliku povijesti vinogradarstva i vinarstva. Ukratko, prije prevlasti "francuske škole" pojam malvazija i njegova geneza bile su sinonim tisućgodišnjeg prestižnog vinarstva na Mediteranu, pa prema tomu i u svijetu uopće.
Kada su se počele nazirati ovi povijesni obrati, Ivica Matošević odlučio je potaknuti s jedne strane znanstvena istraživanja, a s druge pozornost medija. Tako sam se našao među dvadesetak sretnika koji su se iz Istre 2005. na dva jedrenjaka zaputili prema grčkom otočiću zvučnog imena Monemvasia. Naša se znanstvena regata s jakim hedonističkim prizvucima zvala Malvasia Mediterannea. Na starogrčko izvorište malvazije nosili smo znatne zalihe novoistarske vrhunske malvazije. Legenda je kaže kako sve malvazije potječu s ovog otoka. Kako su starogrčki kolonizatori istraživali i osvajali sredozemne obale, kao znak svoje civiliziranosti na brodovima su nosili sadnice loze i širili vinsku uljudbu mediteranskim univerzumom. Sadnice su došle i do obale Istre, legenda spominje istarski toponim antičkog imena Kalavojna, prema starogrčkoj kovanici koja označava pojam dobro vino. U to doba, početkom drugog milenija nakon Krista, grčki je izvornik "monemvasia" zaslugom Mlečana poprimao razne talijanske izvedenice, poput naše malvazije.
Put malvazije s istočnih sredozemnih izvorišta prema zapadnim obalama išao je ukorak s hegemonijom Venecije. Malvazija nije nužno označavala jednu sortu, nego kvalitetu vina. Prestiž desertnog, slatkog vina tada nije bio upitan. Takve su upravo bile najcjenjenije malvazije. Kasne berbe i prosušivanje grožđa prije vinifikacije rađale su slatkastim, cijenjenim vinima. Desertna vina su osim toga lakše podnosila dug prijevoz brodovima. Ekspanzija Osmanskog Carstva i osobito pad Krete poticale su razvoj vinarstva bliže Veneciji. Tako je ugled i prestiž Serenissime u svijetu vina stoljećima bio neupitan.
Turska vojna sila ipak je promijenila ustaljene povijesne putove Starog kontinenta, na osvojenim islamiziranim prostorima vinska je kultura zamirala. Selila se na zapad. Francuski su vinogradari i vinari razvijali svoju enološku priču neometani od ovih potresa, k tomu uz velik poticaj rastuće maritimne i potrošačke sile, Ujedinjenog Kraljevstva. Prevlast francuske škole danas nam je mnogo bolje poznata priča od one koja joj je prethodila, venecijanske. Posljedice francuske tradicije, mnogo mlađe od venecijanske, danas su jasno vidljive iako je francuski primat danas ugrožen.
Globalna je vinska scena iznimno dinamična, često i dramatična. A preporod hrvatskog vinarstva umnogome je vezan za projekt istarske malvazije. Podatak da je tek u osamostaljenoj Hrvatskoj istarski župan bio jedan od prvih vlasnika diplome školovanog sommeliera nije tek bizarna činjenica. Preporod istarskog vinarstva (i potom regije u cjelini) imao sam sreću pratiti od samog početka. U vrijeme kada Istra nije bila izravno zahvaćena Domovinskim ratom, mogla je na druge načine skretati pozitivnu pozornost svijeta na Hrvatsku. Pokažimo znalcima koji su najveći dosezi naše najraširenije sorte, malvazije istarske, glasila je vinska vizija čijim se posljedicama, i danas možemo diviti.
S druge strane, i danas nas iz toga enološkog zanosa zna na zemlju spustiti poneko ozbiljno istraživanje tržišta koje pokazuje koliko kupaca u svijetu Hrvatsku uopće ne svrstava u kategoriju "vinskih zemalja". Malvazija istarska odličan je protuargument. Na šarolikoj međunarodnoj sceni malvazija, fenomen je istarske malvazije bez konkurencije. Nijedna malvazija nije zabilježila toliki napredak poput istarske u svim segmentima. Od vinogradarstva, vinifikacije, podrumarstva, sommelierskog pristupa, marketinga i razvojne strategije vidljiv je taj kontinuirani vizionarski projekt od utemeljenja Vinistre pa sve do ove monografije i inicijativa vezanih za nju. Nadobudni tada mladi istarski vizionari, prevratnici ranih devedesetih, sada su ugledne pojave svjetskog ranga u vinarstvu, gastronomiji, turizmu, marketingu. Još su spremni za nove izazove. I danas ih se zna gledati s oprezom, pod etiketom megalomanije, sve dok se vizije ne ostvare.
Uspjeh koji u Istri trenutačno živimo počeo je davnih dana, primjećuje direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević. Svakodnevica je uspješna kada se poziva na najbolje povijesne zasade. Granice između vizionarstva i megalomanije po pravilu nisu svima vidljive. Niz godina nisam bio na stanciji Meneghetti i ovaj je put nisam prepoznao. U početku, kada je odlučio urediti imanje Meneghetti, u prvom redu iskrčiti makiju i na pustari sagraditi kompleks vinskog turizma, ključni sugovornik Miri Pliši bio je Aleš Kristančić Movia. Aleš je najneobičnija pojava u ovom dijelu vinskog svijeta, tradicionalisti ga i danas potiho nazivaju luđakom. Demantira ih njegov međunarodni poslovni uspjeh. No čak ni Movia nije predvidio ovakav rast brenda Meneghetti u prostoru i u kvaliteti. Istarska pustara izrasla je u mondenu destinaciju, spremnu za spektakularnu epizodu globalnog uzleta malvazija pod istarskom kapom.
Otvori KEKS Pay
