Isključenje kamiona u Delnicama s autoceste prema Rijeci, snijeg i vjetar koji su nas pratili putem te pokušaj sigurnog prolaza pokraj parkiranih kamiona nakon naplatnih kućica odvratili su nas od nauma da prošlog tjedna do Čabra idemo preko Gerova zavojitom cestom iz koje je izvirivala ralica. Stoga smo se selom Marija Trošt spustili do Broda na Kupi pa onda Kupskom dolinom kao kroz drugu vremensku zonu zaputili prema odredištu za koje će mnogi reći kako u njega nikako ne možete doći slučajno, već isključivo s namjerom.
Soba Svena Laste
Sa svoja 42 naselja u kojima je tek nešto više od tri tisuće stanovnika, grad Čabar prostire se na površini čak 3,5 puta većoj no što je ima Split. Brza, hladna i bogata ribom rijeka Čabranka prirodna je granica sa Slovenijom, a obale između kuća i šuma povezane su s nekoliko mostova. Čabranka privlači ribiče, ali i kanuiste, bicikliste i šetače, a upravo je ona središte i jedne neobične manifestacije – utrke gumenih patkica koju organizira Pustno društvo "Cuklar". Sudjelovanje se ostvaruje simboličnim udomljavanjem patkica, a najbrža donosi nagradu svom "vlasniku", dok dio prihoda ide u humanitarne svrhe.
Manifestacija se održava u ljeto, a ove godine bit će njezino peto izdanje. Start patkica je u centru Čabra, odmah ispod dvorca Zrinskih koji gradu daje prepoznatljivu vizuru. Ispred dvorca nas dočekuje Maja Turk, u gradskoj upravi zadužena za turizam, kulturu i društvene djelatnosti. Dok se penjemo uza stube zdanja iz 17. stoljeća kaže nam da se u njemu nalaze interpretacijski centar "Putovima Zrinskih", knjižnica "Ivan Žagar", zavičajna zbirka u sklopu koje je soba Svena Laste, glumca, književnika i ratnika čija je majka podrijetlom iz Čabra. Uz obiteljski namještaj tu su radovi Lastine sestre, akademske slikarice Anine Laste. Svoje je mjesto u zavičajnoj zbirci našao i Edo Murtić čija je nedavno preminula supruga Goranka Vrus imala obiteljske korijene u čabarskom kraju. Zavičajna zbirka čuva i trofeje ovdašnjeg legendarnog lovca Viktora Fortune.
No pravi se dragulj "krije" u potkrovlju – galerija Vilima Svečnjaka, jednog od klasika hrvatske umjetnosti. Svečnjak je djetinjstvo proveo u Čabru kojem je ostavio četrdesetak svojih radova. U galeriji se čuvaju i njegovi crteži koji su spašeni iz zagrebačkog otpada nakon što dio njegove ostavštine nije bio zbrinut. To što Čabar ima galeriju s radovima Vilima Svečnjaka ponajviše je zaslužan Andrija Zbašnik, umirovljeni profesor likovne kulture, slikar i kolekcionar.
Tuda je trčao Svečnjak
– Svečnjak je želio da njegova galerija bude u prostoru koji ga veže za najranije uspomene, tu je trčao, igrao se i odrastao – kaže Zbašnik, čija se zbirka vlastitih radova, među kojima su i njegove reinterpretacije Svečnjaka, te predmeta i umjetnina koje dobivao ili prikupljao također nalazi u dvorcu. Zbirka se zove "Veja", što znači grana.
Izgleda da u čabarskom kraju ima ono nešto što privlači umjetnike. Andrijin sin Andrej Zbašnik konceptualni je umjetnik koji svoj rad opisuje kao "organizam žive umjetnosti".
– Svoj umjetnički rad razvijam putem različitih medija – slike, teksta, performansa, instalacije i fotografije. Pokušavam spojiti život i umjetnost u jednu cjelinu – kaže Zbašnik mlađi, koji stvara isključivo u Čabru, u svom domu i ateljeu.
Na izlasku iz dvorca, Maja Turk podsjeća da će se ove godine obilježiti 120 godina od Svečnjakova rođenja, uz slobodan ulaz u galeriju. Manifestacija koja prethodi ovoj održat će se 11. travnja u brvnari u Tršću gdje se održavaju Dani medvjeđeg luka.
– Osim dvorca i manifestacija imamo mi ovdje i brojne druge znamenitosti, šetnice, vidikovce... – upućujući pozivnicu za posjet Čabru za kraj kaže Maja Turk.
Otvori KEKS Pay
