Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 133
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ivica Puljak

Svijet je danas puno bolji nego ikada u povijesti ljudskog roda

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
1/2
21.05.2019.
u 12:29

Tijekom ljudske povijesti znanost i umjetnost bile su neraskidivo povezane. Naizgled nam se može čini kako su te dvije grane ljudske djelatnosti suprotstavljene i imaju različite poglede na stvarnost, no istina je da su one potpuno komplementarne.

– Umjetnici i znanstvenici imaju isti cilj, a to je razumijevanje realnosti i stvarnosti oko nas – rekao nam je naš sugovornik Ivica Puljak, svjetski priznati fizičar koji danas sudjeluje u panel-diskusiji „Budućnost znanosti i umjetnosti“ na Zagreb Book Festivalu.

Umjetničke interpretacije

U CERN-u, gdje trenutačno radi, postoji cijeli program posvećen upravo znanosti i umjetnosti, ispričao nam je. 
– Surađujemo s umjetnicima tako da im objašnjavamo na čemu trenutačno radimo, a oni to prikažu na svoj način. Primjerice, umjetnik Daniel Dominguez vrlo je interesantno naslikao kako bi izgledala unutrašnjost protona koja se sastoji od izuzetno velikog broja čestica. Često se događa i da umjetnička interpretacija onog što kao znanstvenici proučavamo bude puno bliža ljudima i puno snažnija, jer oni vrlo često mogu znanstvenu realnost i znanstvene činjenice pretvoriti u oblik koji je ljudima lakše apsorbirati i razumjeti – tvrdi Puljak. 
Da umjetnost i znanost i te kako idu zajedno, pokazuje i zajednički projekt Sveučilišta u Splitu i CERN-a. Izložba “Postanak i evolucija svemira kroz umjetnost i znanost” u splitskoj je gradskoj vijećnici izložila radove koji interpretiraju znanstvene spoznaje o evoluciji svemira, elementarnim česticama i gravitacijskim valovima kroz umjetnički i edukativni diskurs. Slične su izložbe postavljene i u više gradova u regiji, a planiraju svoj projekt proširiti te napraviti niz izložbi koje imaju i umjetnički i znanstveni karakter.


Foto: Daniel Dominguez

– Do sada smo pričali samo o vizualnoj, ali tu su naravno i druge vrste umjetnosti. Primjerice, kolege na CERN-u su našu potragu za česticama preveli u note i stvorili glazbu koja je zapravo glazba potrage za Higgsovim bozonom i mislim da je to izuzetno dojmljivo – govori nam Ivica Puljak.

Osim panel-diskusije na kojoj će sudjelovati, Puljak će na ZBF-u u srijedu održati i svoje poznato predavanje “Budućnost svemira i ljudskog roda” za koje kaže da je istovremeno najtužnija priča i najoptimističnija priča ikad ispričana. Zašto najtužnija, a zašto najoptimističnija, pitali smo ga?

– Budućnost svemira je izuzetno tužna priča, jer znamo da će svemir završiti u hladnoj smrti, sve će nestati, nestat će bilo kojeg oblika inteligencije u svemiru. Nasreću, to će se dogoditi tek za nekoliko tisuća milijardi godina. Ljudi su često pesimistični oko toga kako izgleda svijet danas i u kojem će se smjeru razvijati, ali ono što pokazuju podaci jest da uopće nema razloga za to. Danas je svijet bolji nego ikad u povijesti ljudskog roda. Nikad na svijetu nije bilo manje gladi, manje, smrti, nasilja i siromaštva. Ljudi nikad nisu živjeli zdravije i duže i nikad nisu bili pismeniji. Tako će se vrlo vjerojatno nastaviti i u budućnosti, zato što je svijet sazdan na temeljima znanosti, razuma i humanizma i tako ga i dalje treba graditi. Izazove koji su pred nama ćemo riješiti jedino i isključivo znanjem i ujedinjavanjem cijelog svijeta i ako tako nastavimo, a ja mislim da hoćemo, svijet će iz dana u dan biti sve bolji i bolji. Možda ćemo jednog dana uspjeti živjeti u svijetu u kojem uopće nema ni gladi, ni siromaštva, a to će biti svijet koji su sanjali svi pjesnici ljudskog roda – strastveno priča naš sugovornik.

Svijetla budućnost

Jedino kako ćemo do takvog svijeta uspjeti doći jest kroz znanost i obrazovanje. Danas svjedočimo zavidnom porastu zanimanja za obrazovanje i karijere u tzv. STEM-u, područjima znanosti, matematike, tehnologije i inženjerstva, ali često se ističe i neprofitabilnost humanističkih i društvenih znanosti te umjetnosti kao i opasnost da će biti zanemarene ili otpisane u korist empirijskih znanosti. Ivica Puljak tvrdi kako je to sasvim nemoguće i besmisleno te da nikada ne smijemo dovoditi u pitanje ili jedno ili drugo, već samo odlučiti na što u kojem trenutku staviti fokus.

– Ja uopće to ne bih postavljao tako, kao da imamo dilemu ili STEM ili umjetnost ili humanističke znanosti, jer to u jednom modernom svijetu sve ide zajedno. U Hrvatskoj je ovaj dio vezan za tehničke i prirodne znanosti dugo vremena zanemarivan i naročito zadnjih 20, 30 godina kada je propadala i naša industrija. Da bismo to ponovno pokrenuli moramo zaista malo veći fokus staviti na STEM, no ono što nama treba jesu dobri i stručni ljudi u svakom području i nikada ne treba dovoditi u pitanje ili jedno ili drugo. Jedan moderan čovjek mora čitati knjige, razumijevati umjetnost, slušati glazbu. Najbitnije je biti široko obrazovan, a to treba učiti i našu djecu – smatra. 


Na mladima, svi znamo, svijet ostaje, dakle, u njima leži i svijetla budućnost ljudskog roda koju nam prognozira Puljak. Zbog toga je izuzetno važno da ih se od najmanjih nogu široko obrazuje, a naš je školski sustav nažalost još uvijek manjkav. To se, kaže nam, pokušalo promijeniti implementacijom Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojoj je radila stručna skupina na čelu s Borisom Jokićem.

– Da smo to implementirali na takav način, imali bismo puno bolje školstvo, bolje i šire obrazovanu djecu. Najskandaloznija činjenica danas, puno skandaloznija od svega što možete čuti jest činjenica da je ministrica odustala od strategije. To je najgora moguća stvar koja se u ovom trenutku događa u Hrvatskoj – zaključuje Ivica Puljak.

Komentara 3

SP
Spezispezi
14:04 21.05.2019.

nemoš vjerovati da je ovaj progovorio nešto a da nije citirao Pupija i vidio ustaše svuda okolo.

OB
ObrenM
14:36 21.05.2019.

Ovaj je na necemu jakom.Da je pri sebl, sam bi se sebe odrekao.

DA
Danijel2
08:01 22.05.2019.

Površno tumačenje. Nikad više nije bilo vrsta u tijeku izumiranja, zagađivanje okoliša nikad veće. Do sada naj veće razlike između bogatih i siromašnih. Evolucija i dalje traje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije