Još donedavno populisti su osvajali najviše osam posto glasova na izborima, dok danas svaki četvrti birač u Europi daje glas populističkim strankama. Streloviti uspon populizma, a pogotovo onog ekstremno desnog, bilježe zemlje bivšeg istočnog bloka i južne Europe: u Poljskoj za populiste glasa gotovo polovina stanovništva, a u Mađarskoj i Italiji čak oko 70 posto. Ovaj trend nije zaobišao ni zemlje bivše Jugoslavije.
Motovun Film Festival oduvijek je bio mjesto slobode i propitivanja društvenih pojava. U skladu s time, ove će godine na festivalu od 23. do 27. srpnja tema populizma biti obrađena kroz niz dokumentarnih filmova, govornih sadržaja i uličnih akcija.
Filmovi u programu Populizam za početnike govore upravo o zemljama u kojima je populizam u Europi najjači.
Film Mađarska 2018. govori o ekstremnoj desnici zanesenoj populističkim djelovanjem Viktora Orbána, dok Make Poland Great Again propituje pretvara Ii se Poljska pod vlašću konzervativaca iz demokratske zemlje u diktaturu. Situaciju u Italiji, u kojoj je na vlast došla populistička stranka komičara Beppea Grilla, dočarava dokumentarac Tutti a casa – Vlast narodu?, a film Djevojke Zlatne zore pokazuje kako imidž Grčke kao zemlje prekrasnih plaža i prijateljskih ljudi zasjenjuju ideologije zastrašujuće bliske nacizmu. O posljedicama takvih društvenih trendova govori dokumentarac Ponoćni putnik, koji su mobitelom snimili redatelj Hassan Fazili i njegova obitelj bježeći pred talibanima, a na svojem su putu prošli i takozvanom balkanskom rutom. Film je ovjenčan brojnim nagradama, između ostalog u Berlinu i na Sundanceu.
Kao kolateralne žrtve populizma, i u zemljama regije stradaju kulturni projekti, mediji i branitelji ljudskih prava koji su označeni kao pripadnici nepoželjnog establišmenta. Upravo zato gosti iz zemalja regije poput hrvatskog emigranta, performera i pedagoga Siniše Labrovića ili pak makedonske spisateljice i sveučilišne profesorice Rumene Bužarovske nositelji su programa Dnevna doza populizma koji uključuje pripovjedačke performanse, intervencije u prostoru Motovuna i niz drugih iznenađenja.
p o p u l i z a m (engl. populism, prema lat. populus: narod), naziv za pokrete i ideologije koji polaze od »naroda« kao osnove svoje legitimnosti i kriterija djelovanja. U sociologiji, populizam označava idejne i društvene pokrete koji su se protivili dominaciji elita te zastupali poboljšanje socioekonomskoga položaja srednjih i nižih klasa. U tom je smislu najznačajniji bio agrarni populizam XIX. i XX. st., koji se afirmirao u nekoliko pokreta (farmerski radikalizam u SAD-u, seljački pokreti u Europi, narodnjaštvo u Rusiji). U suvremenom se političkom diskursu zastupnici populizma zalažu za tradicionalne vrijednosti te su skeptični prema vladajućim elitama i predstavničkoj demokraciji uopće, zbog čega zagovaraju r e f e r e n d u m s k o odlučivanje.