Novo ili staro? Što je važnije? Dilema je to o kojoj smo razgovarali s intendanticom Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu Ivom Hraste Sočo jer, iako je 2025. bila godina završetka velikog posla – izgradnje novog zagrebačkog i hrvatskog kazališta, druge scene HNK Zagreb – HNK2 – na samom kraju godine održan je sastanak koji je dokazao da vremena za spavanje na lovorikama jednostavno nema.
Naime, u planu je opsežna obnova povijesne stare zgrade kazališta na Trgu Republike Hrvatske, a svima je jasno da je prema tom pothvatu HNK2 bio "mala maca". Tim više jer je svima, od publike preko umjetnika svih ansambla središnje nacionalne kazališne kuće u nas do intendantice, u interesu da radovi na obnovi teku paralelno s radom kazališta, kako bi ono što kraće bilo zatvoreno. Sudeći prema planovima i planiranom tijeku obnove, ljubitelji kazališta imaju se čemu radovati sve do kraja tekuće kazališne sezone, ali i godinama koje dolaze. I to na dvije pozornice.
Kada razgovaramo o "otišloj" 2025. godini, rekla bih da bi to mogla biti najbolja godina u vašem životu, a kao argument dovoljno je reći – HNK2.
Godina 2025. doista je jedna od onih koje ću, u profesionalnom smislu, pamtiti cijeli život. Kruna te godine u kojoj smo zabilježili rekordan broj posjetitelja i pretplatnika, velik broj nagrada kojima su ovjenčane naše predstave i umjetnici, međunarodna gostovanja i dodatno povećana prisutnost u europskom medijskom i izvedbenom prostoru, svakako jest otvaranje nove scene HNK2. To nije samo infrastrukturni iskorak nego i snažna poruka o tome kakvo kazalište želimo graditi u 21. stoljeću: projekt koji je objedinio viziju, upornost i timski rad te koji je otvorio potpuno novo poglavlje za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Postoji li nešto što morate izdvojiti, a da je ostalo u sjeni glavnog događaja, nove scene HNK Zagreb?
HNK u Zagrebu snažno je prisutan u hrvatskom glumištu i našem kulturnom okruženju. Izdvojit ću neke premijerne naslove izvedene u 2025. godini: osim velikog uspjeha "Zastava" i "Zločina i kazne", otvorili smo u dramskom programu važne teme predstavama "Godine" i "Budi uvijek kao zmaj", velikom opernom koprodukcijom "Werthera" s Teatrom San Carlo Felice iz Genove istaknuli smo se i u međunarodnom medijskom prostoru preporukom časopisa Gramophone kao produkcijom koju treba vidjeti, a s uspjehom su postavljene "Rusalka" (nakon 99 godina) i "Norma", dok je u baletnom programu, nakon upečatljive produkcije "Arležanke/Carmen" zasjao novi "Orašar" prema koreografiji Rudolfa Nurejeva koji mogu plesati samo najbolje baletne kompanije. Vjerojatno je manje vidljiv, ali jednako važan proces unutarnje transformacije kuće – jačanje produkcijskih kapaciteta, novi modeli planiranja i digitalizacije poslovanja te snažnije povezivanje ansambala. To su procesi koji ne završavaju jednim događajem, nego dugoročno mijenjaju način na koji HNK kao središnje nacionalno kazalište funkcionira i zalog su daljnjih uspješnih predstava u kojima naša publika uživa.
Meni osobno čini se ključnim to što je na samom kraju godine održan i važan sastanak u vezi s obnovom velike zgrade HNK. Što tu ima novog i kakva nas dinamika radova očekuje pri obnovi, sada smijemo reći, stare zgrade kazališta?
Svakako, sastanak o obnovi povijesne zgrade bio je iznimno važan jer smo ušli u fazu u kojoj je vidljivo odvijanje procesa planiranja koji provodimo već dvije godine u smislu jasnije dinamike i posebno važne, fazne obnove kako bi matična zgrada HNK u Zagrebu bila čim kraće zatvorena za izvedbe na svojoj pozornici. Naši osnivači, Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb, aktivno su uključeni u proces kroz Radnu skupinu za praćenje realizacije projekta obnove zgrade jer se radi o obnovi naše povijesne zgrade koja ima nacionalnu važnost, no jednako tako i simbolizira važno mjesto u gradu Zagrebu. Od 2023. se izrađivala Studija prostornih mogućnosti, a tijekom 2025. te 2026. nastavlja se raditi na izradi idejnog projekta obnove sukladno kojem će se obnoviti zgrada, ali i povećati prostorni kapaciteti kazališta za oko 25%, ali pod zemljom. Obnova mora biti temeljita, odgovorna i dugoročna, uz puno poštovanja prema zaštićenoj baštini, ali i potrebama suvremenog kazališta. Očekuje nas zahtjevan proces, no važno je da smo u tom procesu koordinirani kako bi se zadržao kontinuitet umjetničkog života i dostupnost programa publici. Znači, do daljnjega Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu radi na dvije jednakopravne pozornice, nema zatvaranja kazališta u sezonama koje su pred nama.
Znam da se radi i na digitalizaciji arhive kazališta i mislim da će to biti istinski pomak za proučavanje povijesti teatra u Hrvatskoj. Kada to možemo očekivati online?
Digitalizacija arhive jedan je od naših strateških projekata koji sam inicirala na početku mandata. Riječ je o ogromnoj i dragocjenoj građi koja zaslužuje biti dostupna znanstvenicima, studentima, ali i široj javnosti. Prve cjeline planiramo učiniti dostupnima online u sljedećoj sezoni, postupno i sustavno, jer želimo da taj projekt bude izveden na najvišoj razini.
Umjetnički i izvedbeno sada HNK Zagreb, svi ansambli, moraju raširiti krila, ne samo brojem izvedbi nego i drukčijim pozicioniranjem kazališta u društvu. Imate li plan čime iznenaditi gledatelje? Privući nove?
Iako je HNK2 otvoren u studenome 2025., dakle nakon početka sezone, već je vidljiv učinak postojanja dvije pozornice. U tijeku smo izrade godišnjih izvješća te imamo podatke o broju predstava koji govori u prilog tezi o "raširenim krilima": izveli smo 91 dramsku predstavu, 81 opernu i 61 baletnu, uz 11 izvedbi zajedničke produkcije mjuzikla "Cabaret". Već sad smo u program HNK2 uvrstili predstave raznolikih umjetničkih poetika, od dramskih predstava "Budi uvijek kao zmaj", preko "Fafarikula" do "Kralja Gordogana" koje u tom polivalentnom prostoru mogu još više pokazati sve svoje specifičnosti. I u sljedećem razdoblju cilj nam je pozicionirati naše kazalište kao otvorenu, znatiželjnu i hrabru instituciju u europskom okviru, u čemu nam pomaže i članstvo u međunarodnim organizacijama, poput Europske kazališne konvencije, FEDORA-e, kao i Opera Europe u kojoj sam ja trenutačno potpredsjednica. To znači nove formate, suvremene teme, suradnje s umjetnicima različitih generacija i poetika, ali i još snažniju prisutnost u javnom prostoru. U ove tri sezone izgradili smo publiku koja nam se redovito vraća, ali želimo i dalje privlačiti onu koja tek otkriva kazalište.
Je li nova scena dobrodošao poligon za drukčije predstave, poput hrabrog čitanja klasika kakvo je Planinić načinio s Krležinim "Zastavama"?
Čitanja klasika, poput Krležinih "Zastava" na našoj matičnoj pozornici, u režiji Ivana Planinića, pokazuju koliko su takvi iskoraci nužni i koliko publika, kao i kritika, na njih snažno i pozitivno reagira. Ova predstava, zahvaljujući sinergijskom učinku rada redatelja i našeg sjajnog dramskog ansambla, izazvala je, osim samog upečatljivog dramskog doživljaja, povećan interes publike za hrvatsku književnu baštinu čitanu na nov način. Upravo zato smo u ožujku 2026. na repertoar uvrstili i dodatne izvedbe kako bi svi koji nisu uspjeli vidjeti predstavu jer su sve karte nakon premijere vrlo brzo rasprodane, mogli vidjeti naše "Zastave". Kad smo kod HNK2, to je scena zamišljena za ono što je imanentno svakom kazališnom činu – umjetnički rizik i istraživanje – mjesto otvoreno novim kazališnim jezicima, suvremenim čitanjima klasika i projektima koji propituju granice forme i sadržaja, pogotovo u Drami, ali i Operi i Baletu. Kao nova scena Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, HNK2 omogućuje veću fleksibilnost u produkciji i snažnije povezivanje s aktualnim umjetničkim i društvenim temama, stvarajući prostor susreta etabliranih autora i novih glasova, hrvatske i međunarodne scene.
Razveselilo me što će u HNK2 gostovati HNK Varaždin sa svojom hit-predstavom "Slučaj vlastite pogibelji", a posebno brzina kojom su rasprodane obje izvedbe. Je li to putokaz za neka nova gostovanja?
Kao i sve naše predstave koje su rasprodane u prosincu ("La Boheme", "Orašar", "Tko pjeva zlo ne misli", "Nebeski svod", "Šišmiš", "Budi uvijek kao zmaj", "Cabaret") kad je i gostovanje HNK Varaždin, organizirano u sklopu izvrsnog projekta Ministarstva kulture i medija Konzorcija hrvatskih nacionalnih kazališta K-HNK, pokazuju da postoji velik interes publike te su jasan signal zanimanja za suvremeno hrvatsko dramsko stvaralaštvo, kao i za klasični operni i baletni program. U sklopu projekta K-HNK, prikazali smo i Goldonijeve "Ribarske svađe", predstavu nastalu u našoj koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igrama i Kazalištem Marina Držića. Planiramo daljnja gostovanja kako u sklopu K-HNK tako i ona međunarodna.
Na sceni HNK2 Branka Cvitković će obilježiti 50 godine svog umjetničkog djelovanja. U tome "čitam" puno simbolike, jer riječ je o glumici čije su uloge snažno obilježile povijest Drame HNK Zagreb, pa je i te kako zaslužila da osjeti čar nove scene?
Svakako. Nacionalna prvakinja Branka Cvitković jedna je od glumica koje su obilježile povijest Drame HNK u Zagrebu. Smatrali smo da je važno obilježiti takav jubilej naše dramske prvakinje, a njezina proslava na novoj sceni HNK2 simbolično povezuje kontinuitet i budućnost, tradiciju i novi početak.
Jasno mi je da velika gostovanja traže novac, ali osobno bih voljela gostovanje nove predstave Tene Štivičić – i ne, to ne bi bio nepotizam, nego gostovanje hvaljene i nagrađivane predstave značajne hrvatske dramatičarke – ali i Buljanovih "Glembajevih" koji su u Bugarskoj dobili (veliko hvala Googleovom prevoditelju) sjajne kritike. Ima li šanse za to?
Takve su ideje itekako prisutne u našim razmišljanjima, već smo poduzeli i konkretne korake prema ostvarenju. Gostovanja inozemnih predstava značajnih autora poput Tene Štivičić, kao i drugih uspješnih međunarodnih produkcija, zahtijevaju ozbiljnija financijska i logistička rješenja, no zahvaljujući potpori naših sponzora i partnera, odnosno rastu vlastitih prihoda, ovakve projekte uspijevamo realizirati na zadovoljstvo naše publike. U pregovorima smo s Berliner Ensembleom za gostovanje Tenine predstave "Die Verstreuten" koju ćemo pod naslovom "Raseljene" vidjeti i u našoj produkciji u idućoj sezoni. Iz kazališta "Ivan Vazov" iz Sofije gostovat će kod nas predstava "Arms and the Man" u režiji Johna Malkovicha o kojoj se puno pisalo, a čije smo gostovanje dogovorili jesenas tijekom boravka u Sofiji, odnosno gostovanja naše Opere u Sofijskoj nacionalnoj operi. "Glembajeve" ćemo, također, vidjeti na našoj pozornici, i to novu produkciju: postavlja ih jedan od najrenomiranijih redatelja koji djeluje međunarodno i u Hrvatskoj – Paolo Magelli. Slažem se s vama te želim dodatno istaknuti da opus Tene Štivičić mora biti zastupljen u našem dramskom repertoaru baš zato što je ona ravnateljica Drame, kako bi dala svoj umjetnički pečat. Ravnatelji direkcija su umjetnički ravnatelji, znači oni, osim što sudjeluju u planiranju repertoara, ako su redatelji režiraju u tom istom kazalištu, dirigenti koji su direktori Opere dirigiraju, koreografi, ako su i ravnatelji Baleta, koreografiraju, što znamo da je uvijek bila praksa.
Što bi se trebalo dogoditi da na bilo kojoj sceni HNK Zagreb gostuje neka predstava Olivera Frljića?
Nisam upoznata zašto prethodni intendanti nisu uvrštavali u program HNK u Zagrebu predstave Olivera Frljića. Kao i uvijek, ključno je pitanje konteksta, projekta i dijaloga. HNK ostaje prostor umjetničke slobode s mogućnošću razgovora, kao i odgovornosti.
Koliko uopće stignete pratiti glavne trendove u stranim kazalištima, počevši od opera koje su vam "prirodno stanište"?
Praćenje međunarodnih trendova sastavni je dio mog posla. Sudjelovanje u radu međunarodnih organizacija, festivali, koprodukcije i stalni kontakti s europskim kućama omogućuju meni i mojim suradnicima da budemo u tijeku s najvažnijim estetskim i organizacijskim pomacima. Koristim, također, i sudjelovanje na konferencijama koje uvijek obuhvaćaju i predstave kako bih dobila još bliži uvid u aktualnu opernu, kazališnu i baletnu produkciju, kao i nastupe našeg šefa dirigenta Piera Giorgia Morandija u europskim opernim kućama, a koji nam omogućuje dodatne kontakte s međunarodno priznatim opernim zvijezdama s ciljem gostovanja na našoj pozornici.
Pretpostavljam da ste i vi i vaši najbliži suradnici svjesni da se u kazalištu sve više traže spektakli. HNK Zagreb je "Cabaretom" dokazao da ima ljudskog potencijala za to, pa se samo nameće pitanje ima li novca za to?
"Cabaret" je pokazao da HNK u Zagrebu ima umjetnički, produkcijski i izvedbeni potencijal za takve projekte. Financijska struktura takvih projekata uvijek je kompleksna, ali upravo ovakvi uspjesi jačaju našu poziciju u razgovorima s osnivačima kojima zahvaljujem na stabilnom financiranju, kao i partnerima iz privatnog sektora. Osim same forme spektakla, važno je imati na umu umjetničku vrijednost svakog projekta, jer spektakl bez visoke izvedbene i umjetničke razine ne znači puno. Operne predstave, pogotovo velike opere s puno sudionika, kao što je naša sljedeća operna premijera "Aida", inkliniraju spektaklu, no umjetnički i produkcijski nivo nam je primaran.
Koliko zaposlenih sada ima HNK Zagreb?
Otvaranje nove scene HNK2 zahtijevalo je dodatno ekipiranje, ali naš je cilj racionalan i održiv rast, uz jačanje ključnih sektora za odvijanje programa, posebno tehničkih službi. S novim djelatnicima u tom sektoru približavamo se brojci od 566 umjetnika i zaposlenika.
Hoće li biti i novih mladih ljudi ili pak prokušanih zvijezda u Drami i Operi, jer Balet je nedavno pomlađen i čini se posve ekipiranim ansamblom za sve izazove?
Sudjelovanje mladih umjetnika i afirmiranih imena ključ je vitalnosti ansambala. Balet je u tom smislu odličan primjer, a isti princip primjenjujemo i u Drami i Operi. Osim što smo omogućili rad mladim hrvatskim umjetnicima kroz Operni i Baletni studio, stipendiramo i mlade umjetnike iz dramskog, baletnog i opernog područja koji u skoro svakoj našoj produkciji imaju priliku okušati se i umjetnički rasti. U daljnjoj brizi za osnaženje hrvatskog baletnog korpusa u našem ansamblu posebno ističem ovogodišnju suradnju sa Školom za klasični balet u predstavi "Orašar", kao i postavljanje hrvatskog baletnog naslova u idućoj sezoni koji će obogatiti naš repertoar.
Znam da je "Cabaret" kao mjuzikl iskorak iz uobičajenog programa, ali rekla bih da su neki ljudi, počevši s Fabijanom Komljenovićem, zaslužili svoje mjesto u nekim budućim projektima HNK Zagreb?
Apsolutno, kroz "Cabaret" kao i kroz druge naše produkcije iskristalizirali su se mladi talentirani ljudi koji će i nadalje dobivati šanse za nastup u predstavama na našem repertoaru. Taj je projekt, osim što je zajedničkim snagama naše Drame, Opere i Baleta pokazao zavidan izvedbeni nivo našeg kazališta, otvorio mogućnost polivalentnog izražavanja naših umjetnika i otvorio HNK2 velikom uspješnicom, već nominiranom i za nagrade, pokazao i koliko je važno prepoznati i omogućiti razvoj mladim umjetnicima koji donose dodatne vještine i energiju.
Od prošle godine HNK Zagreb ima i direktora Ureda kreativne produkcije. Koji se poslovi kriju iza tog pomalo misterioznog naziva, jer što su ravnatelji Baleta, Drame i Opere ako ne kreativni?
Riječ je o osobi koja prati suvremene trendove u svjetskoj kazališnoj praksi i implementira ih u rad HNK u Zagrebu te koordinira produkcijske i kreativne aspekte rada u kazalištu. S obzirom na to da studij produkcije na Akademiji dramske umjetnosti postoji već dva desetljeća, vjerujem da će javna kazališta još sustavnije pristupiti mogućnosti uvođenja sličnih radnih mjesta koja postoje u suvremenom kazališnom menadžmentu. U većini relevantnih europskih kazališnih kuća ta funkcija postoji već godinama, pod različitim nazivima, ali s vrlo sličnim ovlastima i odgovornostima – od razvoja i koordinacije produkcija, strateškog planiranja, međunarodnih koprodukcija i gostovanja, do razvoja novih produkcijskih modela i razvoja publika. Ta pozicija ni na koji način ne umanjuje umjetničku odgovornost ravnatelja Baleta, Drame i Opere, naprotiv, ona im omogućuje snažniju fokusiranost na umjetnički sadržaj.
Jasno je da će se uspjeh HNK2 mjeriti kad se podvuče crta na sezonu 25./26. Dobro je počelo, no koji će biti glavni aduti nove scene do kraja sezone?
Raznovrstan i ambiciozan program, snažna domaća i međunarodna gostovanja, novi premijerni i reprizni projekti, publika koja je HNK2 već počela doživljavati kao svoj prostor. To je najbolji temelj za dugoročni uspjeh nove scene. Osim već spomenute mogućnosti prikazivanja različitog repertoara u sadržaju i formi, očekuje nas i prva dramska premijera na novoj sceni – "Maria Stuart" u režiji Matije Ferlina, zatim obnova "Seviljskog brijača" G. Rossinija, ali i suvremenog baleta "Prekinute veze". Važno je napomenuti kako će postojanje još jedne scene HNK u Zagrebu, kao i zapošljavanje dodatnog broja tehničara, omogućiti i brojna međunarodna gostovanja, kao i povećani broj predstava na matičnoj pozornici. Tako će Drama u ovoj godini gostovati na Malti s predstavom "Budi uvijek kao zmaj", zatim u Nacionalnom teatru Ivana Vazova u Sofiji s predstavom "Zločin i kazna". Nakon održanog prvog uspješnog showcasea Drame, nakon kojega su naši umjetnici i predstave već pozvani na festivale, najesen ćemo održati i njegovu drugu inačicu.
U novoj produkciji "Aide" koju pripremamo kao veliku koprodukciju s Teatrom Massimo iz Palerma i Nacionalnim kazalištem Csokonai iz mađarskog Debrecena na gala izvedbi nastupit će zvijezda svjetskih opernih pozornica tenor Stefano La Colla. Uz ostala operna gostovanja koja su u pripremi za sljedeću godinu, najesen slijedi četvrto izdanje Zagrebačkog opernog festivala, koji će ponovno ugostiti međunarodne operne produkcije iz Europe, uz brojne popratne programe, a nastupit će i proslavljeni tenor Piotr Beczała. To je svojevrsni uvod u novu sezonu u kojoj nas očekuje nova produkcija uvijek omiljenog opernog naslova "Carmen" za koju imamo izvrsnu podjelu u kući. Uz dvije velike baletne premijere, "Trnoružice" u koreografiji Paula Chalmera i "Otella" u koreografiji Valentine Turcu, Balet HNK u Zagrebu čeka povijesno gostovanje u Dubai Opera Houseu s predstavom "Žar ptica/Petruška" u koreografiji Maše Kolar i Edwarda Cluga, na glazbu Igora Stravinskog. Zbog svega toga koristim priliku zahvaliti našoj publici na vjernosti našem kazalištu te dolascima na naše predstave u matičnoj zgradi kao i u HNK2 te pozvati na uživanje u predstavama koje pripremamo i u ovoj, 2026. godini.
Otvori KEKS Pay
