Svinjetina, govedina, mesne prerađevine, žitarice, kruh, peciva, kolači, sir, mlijeko, skuta, voće, povrće... gotovo da nema proizvoda kojega, s obzirom na još uvijek mizernu domaću proizvodnju, ovisnost o poticajima, sve pustije ruralne krajeve, sve više “ugara” i korova na poljoprivrednim površinama te nepostojanje dugoročne strategije poljoprivrede, Hrvati nisu “željni” iz uvoza. Iako nam je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u prvih deset lanjskih mjeseci rastao atraktivnih 12%, negativna trgovinska bilanca u korist uvoza iznosi čak 903 milijuna eura ili 6,7 milijardi kuna.
Nemamo i za turiste
Prema podacima HGK, u prvih deset mjeseci 2017. godine uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda rastao je 13%, na 2,46 milijardi eura, što je za 279 milijuna eura (2,1 milijardu kuna) više nego u istom razdoblju 2016., dok smo izvoz od 1,56 milijardi eura podebljali za 172 milijuna eura ili 1,3 milijarde kuna. Mesa i klaoničkih proizvoda uvezli smo za 307,9 milijuna eura, gotovo 40 milijuna eura više nego u godini prije, goveđeg mesa, svježeg i zamrznutog 37% više, svježe svinjetine 25% više, čak i svinjske masti 39%, a soljenog ili sušenog mesa 19% više.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
– Kao što znate, turistička sezona bila je rekordna, a mi još nemamo dovoljnu proizvodnju da pokrijemo takvu potražnju, barem ne za sada. Ipak, brojni projekti podizanja novih farmi i preradbenih pogona, čiju gradnju ove godine financiramo iz fondova EU, pokazuju da meso s hrvatskih farmi ima sigurnu budućnost. Ono što svi mi možemo učiniti još danas je da kupujemo domaće i tako izravno potaknemo naše poljoprivredne proizvođače – kazao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Trenutačno su nam najveći izvozni aduti šećer, čokolada i drugi proizvodi s kakaom te riba, poglavito tuna. Izvoz ribe, ljuskara, mekušaca lani je u deset mjeseci ukupno iznosio 132 milijuna eura, oko osam milijuna eura više nego godinu prije, od čega svježa riba u vrijednosti 87,3 milijuna eura. Slijede soja u zrnu, kukuruz, sladni ekstrakti, pšenica i suražica... dok svinjetina, koje smo uvezli u vrijednosti od 161,2 milijuna eura, ne silazi s trona ljestvice uvoznih proizvoda, a nakon nje pripravci za prehranu životinja, kruh i ostali pekarski proizvodi u vrijednosti vrtoglavih 107 milijuna eura, kao da ni njih nismo u stanju proizvesti pa izvozimo sirovinu (žitarice) u zamjenu za gotov proizvod.
Domaći konditori jedna su od najžilavijih grana domaćeg gospodarstva, što se vidi po četvrtom mjestu rang-ljestvice izvoznika u vrijednosti 104,4 milijuna eura. Strane brendove na domaćem tržištu koji su im “pojeli” kolač od 89 milijuna supstituirali su izvozom, dok smo u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda u deficitu od oko 150 milijuna.
Svaki drugi sir – strani
Uvezli smo, naime, mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 200 milijuna eura, oko 40 milijuna više nego godinu prije, a izvoz, koji je u odnosu na godinu prije “teži” za šest milijuna eura, iznosio je 52,7 milijuna.
– Uvoz je veći za oko 30%, najvećim dijelom zbog iznimno visokog rasta uvoznog konzumnog mlijeka, vrhnja i sireva – objašnjava Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.
Udio uvoznih sireva u ukupnoj hrvatskoj potrošnji iznosi 52%, što znači da je više nego svaki drugi sa stranog tržišta, a kako svjetski stručnjaci za ovu godinu predviđaju rast proizvodnje mlijeka na EU i globalnoj razini, strahovanja su da će uvoza u Republici Hrvatskoj biti još više.
Voća smo uvezli 172.060 tona za 152,6 milijuna eura, a povrća 130.515 tona za 102,1 milijun eura – ukupno 71,1 kilogram po glavi stanovnika. Svega nam nedostaje – i rajčica, luka, češnjaka, kupusa, krumpira, salate, jabuka, krušaka... dok smo vlastitog povrća izvezli za 24,2, a voća za 28,6 milijuna eura.
Idealno tlo, puno vode, odlicna klima, nesposoban narod, veliki uvoz hrane. Cudno i zalosno.