Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Tržište grca u viškovima, cijene šećera na policama najniže u posljednjih 10-ak godina

Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir proziva Europsku komisiju što nije osnovala fond za krize u sektoru šećera
16. studenoga 2018. u 17:44 1 komentara 394 prikaza
 šećer
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Dvije uzastopne odlične proizvodne godine u “šećernim” velesilama – Indiji, Tajlandu, Brazilu, Jamajci... – te hiperproizvodnja šećera u EU, nakon što su od lanjskog listopada ukinute proizvodne kvote, uzrok su golemih poremećaja na tržištu koji tresu i najveće europske, pa i hrvatske šećerane.

tomislav tolušić 'Proizvodnja šećera jedan je od najjačih hrvatskih izvoznih aduta'

Zbog povećane ponude, cijene bijelog rafiniranog šećera na burzama nikada nisu bile niže – navodno su i najniže u posljednjih 10-ak godina – čime profitiraju samo potrošači. Kilogram šećera u nas tako u pravilu košta između 3,30 i 3,99 kuna i jeftiniji je od šećerne repe, kažu proizvođači. No zbog činjenice da su terminski ugovori, tzv. futuresi, jučer na London stock exchangeu podrazumijevali cijenu od 343,50 eura po toni, što je pad od 13,65% na godišnjoj razini, dok se, primjerice, 2015. i 2016. na istoj burzi šećerom trgovalo i za više od 500 eura po toni, europski proizvođači očekuju ekstremne gubitke. Najveći od njih, Sudzucker, od proizvodne kampanje 2018./2019. očekuje tako operativni gubitak od 100-200 milijuna eura, a slično i Nordzucker i ostale francuske šećerane, doznajemo u Hrvatskoj gospodarskoj komori. No što je najgore, uz viškove koji su lani na svjetskom tržištu procijenjeni na oko 12 milijuna tona, a od nove proizvodne kampanje na oko 6 milijuna tona, poremećaji će na tržištu šećera potrajati još najmanje dvije godine, predviđaju analitičari najvećih robnih burzi u Londonu i Chicagu. U EU je pak lani ukupno proizveden 21 milijun tona šećera – i kad bi Europljani trošili samo europski šećer, ne računajući uvoz iz trećih zemalja, viška ga je 4,5 milijuna tona.

Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir proziva Europsku komisiju što nije osnovala fond za krize u sektoru šećera, koji ona zagovara od 2015., te pita koliko cijena šećera još mora pasti da bi se aktivirale mjere potpore.

Energetsko piće Kako obuzdati pretilost? Hoćemo li i mi uvesti porez na šećer?

– Hrvatska je ušla u EU 2013. i nalazi se u neravnopravnom položaju jer nije imala nikakvu pomoć za restrukturiranje sektora proizvodnje šećera. Sve stare države članice i dio novih koristile su izdašna sredstva Europskog fonda za restrukturiranje, koja prema podacima EK iznose više od 5,4 milijarde eura – ističe ona te dodaje kako hrvatski stručnjaci smatraju da je EK trebao uvesti potpore za privatno skladištenje šećera već kod cijene od 404 eura po toni kako bi se sačuvalo “zdravlje sektora”. Značajni gubici s kojima se suočavaju proizvođači stavili su investicije na čekanje, što bi moglo rezultirati dugoročnim posljedicama za konkurentnost sektora šećera u Hrvatskoj, koji je bio glavni izvozni sektor u agraru u 2017. s tri tvornice i više od 1000 kooperanata. Jednom kad se zatvori šećerana, na tom području praktično prestaje uzgoj šećerne repe, kaže ona.

– Katastrofalno bi bilo da krajnji rezultat nakon već druge i znatno teže krize u posljednje četiri godine bude napuštanje proizvodnje šećera u Hrvatskoj i da se šećerna repa u EU nastavi proizvoditi samo u Njemačkoj i Francuskoj te eventualno Nizozemskoj i djelomično Poljskoj – stav je hrvatskih šećerana.  

Supernamirnice koje trebate imati u svom domu

ACI Marine
Nautički turizam
Stigle megajahte - u hrvatske marine se u pet dana privezalo 55 jahti dužine između 24 i 180 metara

A1 izdvaja za Vas

  • samoborka:

    Bitno da Spar prodaje secer iz Srbije,kao da nema dovoljno i previse hrvatskog za otkup. Sramota.