Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Stabilnost ima svoje prednosti

Dva su rizika postala očita u posljednjih nekoliko mjeseci. Prvi je uvođenje strožih kontrola na granicama u Europskoj uniji, što je već rezultiralo povećanjem gužvi na hrvatskim granicama (ne samo sa Slovenijom!). Drugi je rizik Agrokor, koji je financijski kolabirao.
16. svibnja 2017. u 08:50 597 prikaza
Goran šaravanja, direktor Inina sektora strateškog razvoja

Europska komisija nedavno je objavila da hrvatska ekonomija solidno raste te ove godine očekuje stopu rasta od 2,9 %. Prije pola godine prognoza rasta za Hrvatsku bila je 3,1 %. S obzirom na događaje u međuvremenu to i nije značajnija korekcija projekcije, već bismo je prije tumačili kao ukazivanje na ovogodišnje povećane rizike za gospodarski rast.

Goran Šaravanja (1) DIREKTOR ININA SEKTORA STRATEŠKOG RAZVOJA Što će dugoročno utjecati na cijene nafte?

Dva su rizika postala očita u posljednjih nekoliko mjeseci. Prvi je uvođenje strožih kontrola na granicama u Europskoj uniji, što je već rezultiralo povećanjem gužvi na hrvatskim granicama (ne samo sa Slovenijom!). Jasno je da bi se nastavak sličnih ili većih gužvi na granicama u jeku turističke sezone vrlo lako mogao negativno odraziti na turizam. Međutim, pogođeni bi bili svi prijevoznici, svi izvoznici – dakle znatno više gospodarskih sektora od samog turizma. S obzirom na to da nitko ne voli čekati u redovima na granici ili bilo gdje drugdje, očekuje se da će Hrvatska, Slovenija i svi ostali susjedi uskoro naći prihvatljivo rješenje za taj problem.

Drugi je rizik Agrokor, koji je financijski kolabirao. S obzirom na to da njegovo urušavanje predstavlja veliku prijetnju za dobavljače, Agrokorov je položaj rezultirao izmjenom zakona i postavljanjem prinudne uprave. Potpuno sam uvjeren da će se započeto restrukturiranje Agrokora i svih njegovih dobavljača srednjoročno pozitivno odraziti na gospodarski rast u Hrvatskoj, poslovnu klimu i prilike za zapošljavanje. Međutim, upravo put od sadašnje pozicije do te svjetlije budućnosti s najmanjom mogućom kolateralnom štetom u međuvremenu predstavlja rizik za gospodarski rast. Osjetno transparentniji pristup nove uprave u komunikaciji s javnošću bitan je korak u minimalizaciji potencijalne štete.

Kada malo dublje zaronite u ekonomske pokazatelje, jasno je da ekonomija sasvim solidno raste. Još važnije, raste na održivi način. Naime, iako bismo svi htjeli rast od 5 ili više posto, činjenica je da uz sva svima nama dobro poznata ograničenja gospodarskog rasta u Hrvatskoj vidimo da sa stopom rasta od 3 % zaduženost još uvijek pada – vanjski je dug krajem siječnja 2017. bio manji od 90 % BDP-a u odnosu na gotovo 100 % u istom mjesecu 2016. Tu se ponajprije radi o otpisu loših kredita, ali to ujedno znači da banke smanjuju rizičnost poslovanja, što bi u doglednoj budućnosti trebalo rezultirati nižim kamatnim stopama. Ukupna zaduženost privatnog sektora (poduzeća, kućanstva i domaće financijske institucije) također pada. Broj nezaposlenih manji je od 200.000, a broj zaposlenih raste, kao i plaće. Oporavljaju se osobna potrošnja i investicije. Inflacija je niska, tečaj stabilan i petu godinu zaredom imat ćemo suficit na tekućem računu platne bilance. Sve to omogućuje Hrvatskoj narodnoj banci da potiče domaću ekonomiju labavijom monetarnom politikom, koja se najbolje vidi kroz sve veću ponudu kunskih kredita. Izvoz roba, koji je dugo bio boljka hrvatske ekonomije, u prvom kvartalu 2017. prema preliminarnim je podatcima porastao za više od 20 % – prema članicama EU-a porastao je za više od 15 %. Kombinacija oporavka rasta u EU-u i znatno boljeg pristupa i povezivanja hrvatskih poduzeća na tome istom tržištu nakon ulaska Hrvatske u EU glavni su razlozi toga porasta izvoza.

U toj priči o izvozu sudjeluje i INA, što s obzirom na to da smo predstavnik jedne razvijene, da ne kažem stare, industrijske grane koja se suočava s ozbiljnim izazovima nije za podcijeniti. INA je već godinama vodeći hrvatski izvoznik, a tijekom posljednjih pet godina Inin izvoz iznosio je ukupno gotovo 37 milijardi kuna. I to sve u vremenu kada se dodatno zaoštravaju politike zaštite okoliša i pojačava konkurencija u rafinerijskom sektoru s Bliskog istoka, Rusije i SAD-a. Uz to, cijena nafte više je nego prepolovljena u odnosu na 2014., a tehnološke inovacije mijenjaju navike potrošača.

Jasno je da se ekonomija oporavlja i svima nam je također jasno da ćemo uz takav tempo rasta morati čekati još nekoliko godina da dostignemo 2008. godinu kada je riječ o obujmu ekonomije. Logično je da je svaka ekonomija izložena rizicima iako se ne događa svaki dan da najveće poduzeće u jednoj maloj, otvorenoj ekonomiji kolabira. U takvoj su situaciji stabilnost i održivost ekonomije i poslovanja vrlo važni. Hrvatska se ekonomija postupno oporavlja uz suficit na tekućem računu platne bilance i pad inozemnog duga, a hrvatske kompanije, koje su uspjele očuvati financijsku stabilnost i povećati izvoz unatoč krizi u vlastitoj industriji, jedan su od razloga za povoljne makroekonomske trendove.

Goran Šaravanja (1) DIREKTOR ININA SEKTORA STRATEŠKOG RAZVOJA Niske cijene nafte „pojest“ će bilijun dolara ulaganja Goran Šaravanja (1) Direktor Inina Sektora strateškog razvoja Niska zaduženost otvara INA-i put u budućnost

 

Dubrovnik: Građani izašli na lokalne izbore
REZULTATI IZBORA
Doznajte kako se glasovalo u vašem selu, gradu, općini
Digitalizacija zdravstva
Hrvatsko zdravstvo
Moderna rješenja našeg zdravstva: Donosimo vam priču o naprednim tehnologijama hrvatskog zdravstva