Prije netom održanih izbora Upravni sud u Splitu je poništio rješenje na Studiju o utjecaju na okoliš za golf igralište sa sportsko-rekreacijskim sadržajem na Srđu. Provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša te je ključno za ulaganja u zemlji, uključujući i ona energetska, a koje sada dolazi u nadležnost tog ministarstva. O provođenju postupaka procjene utjecaja na okoliš razgovarali smo s voditeljem stručnih poslova zaštite okoliša inženjerom Mirkom Budišom, inače zaposlen u tvrtki ovlaštenoj za izradu studija utjecaja na okoliš.
O studijama svoje mišljenje daje i javnost, kakva su iskustva s njihovim sudjelovanjem u postupcima procjene?
Sudjelovanje zainteresirane javnosti kroz udruge civilnog društva je dobro došlo s jedne strane zbog konstruktivnih prijedloga a s druge kao oblik nadzora pravilnosti provođenja procedure postupka. Iskustva su dvojaka. Koliko se može vidjeti, javnost je u onim eksponiranijim slučajevima većinom protiv rješenja koja se predlažu Studijama ili iz okolišnih razloga, lokacijskih ili se smatra da se ugrožava javni interes. Dovoljni su primjeri studije vezane uz modernizaciju rafinerija, cementare, TE Plomin, Ombla, golf na Srđu, centri za gospodarenje otpadom itd.
Dojam je da smo protiv svega a ako pridodamo i poznate birokratske probleme ispadamo zemlja neprijateljski raspoložena prema ulaganjima. Moramo biti svjesni da već imamo devastirano gospodarstvo, da smo uvozno orijentirani te osuđeni na zaduživanje kako bi podmirili svoje obveze. Stoga su neki od projekata koji sam spomenuo nužni za kakvu takvu ozbiljniju gospodarsku aktivnost.
Kakva su iskustva u zemljama u EU?
Poznati su medijski slučajevi gdje se ekološki aktivisti suprotstavljaju transportu nuklearnog otpada, traže zaštitu prirodnih resursa, flore i faune, provode akcije skretanja pozornosti na eksploataciju plina i nafte koje provode velike korporacije i sl. Prirodom posla, često sam u kontaktima s nekoliko agencija za zaštitu okoliša najrazvijenijih članica EU pa sam imao priliku razgovarati o tom problemu, a i sudjelovao sam u prekograničnoj procjeni pa imam određeni utisak o tome kako se to radi u nekim državama EU. Sve što je definirano dokumentima prostornog uređenja na neki način predstavlja utvrđeni javni interes koji se u kasnijim fazama ne preispituje.
Studije o utjecaju na okoliš služe da se propišu odgovarajuće mjere i da se propiše korištenje najbolje raspoloživih tehnika kako bi se osiguralo da tijekom rada zahvata neće doći do narušavanja kvalitete okoliša. U tom smislu u postupcima sudjeluje i zainteresirana javnost, dakle pro aktivno i partnerski s namjerom da projekt bude izveden kako je i zamišljen i da kasnije funkcionira u skladu s propisima i tehničkim normama. Za sprječavanje emisija u okoliš je uvijek moguće primijeniti tehnike da one budu sukladno propisima samo je pitanje koliko košta implementacija tih mjera.
Kod nas izgleda nije tako? Pa tako se i ne slažete s presudom kojom je ukinuto Rješenje za golf na Srđu gdje su baš udruge civilnog društva bile i nositelji sudskog spora?
Mi općenito imamo više problema a jedan od bitnih je nedostatak povjerenja i branjenje svojih stavova pod svaku cijenu, Drugim riječima nedostaje suradnje i dijaloga. Većina udruga radi iskreno i iz uvjerenja, kao što je pokazao nedavni primjer Cvjetnog trga u Zagrebu. No ima i onih koji su u želji da se njihovo mišljenje prihvati kao jedino ispravno, glasni i agresivni u nastupu. Na osnovu njih građani nekad formiraju mišljenje koje i ne odgovara stvarnosti.
U slučaju Srđ, sud je donio presudu koju kao legalist je prihvaćam, međutim obrazloženje presude me nije uvjerilo da je Rješenje trebalo ukinuti. Pozivanje na ovakvu pravnu praksu može u budućnosti srušiti gotovo svaki složeniji postupak procjene. Paradoks je i taj što kad govorim o Srđu, da ljudi koji tamo žive su gotovo jednoglasni u podršci projektu. Mislim kako su ljudi koji su vodili postupak i ljudi iz savjetodavnog stručnog povjerenstva posao obavili pošteno, stručno i profesionalno.
>> Golf na Srđu: državi prijete tužbom zbog pogreške u studiji
